mii si. . POSTARINA PLAĆENA Broj 8. m maa SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK , Pojedini broj Din. 1:50 God. 2. Godišnja pretplata 86 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : | 21. februara 1925. Odgovorni urednik: | t STIJEPO M. BJELOVUČICĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Naši kamenolomi. Trst sa svojim velikim lučkim uregja- | ljudi našlo i tu. Samo valja biti sre+ Dalmatinsko kamenje poznato je od davnina osobito u istočnom dijelu sre- dozemnoga mora u ft. zv. levantu a napose u Carigradu. Tu je je prodaja korčulanskog kamenja bila tolika, da su prije ratu postojala osobita skladi- šta, kojima su upravljali naši domo- rodci. i Poslije rata nastala su za ovu dal- matinsku industriju teška vremena. Turska revolucija digla joj je glavno tržište a opća gragjevna kriza uma- njila potrošak i ondje, gdje bi se inače moglo izvoziti u znatnijim količinama. Treba dakle tražiti nova tržišta, a za nova tržišta treba u prvom «edu imati redovita i jeftina prijevozna sredstva, U tom pogledu poteškoće su ogromne. Prije rata stala je kamenolomima na raspoloženje trgovačka flota cijele Au- stro- Ugarske, sa redovitim prugama u sve strane svijeta. Sada mi naših re- dovitih pruga nemamo, nemamo ni naših jedrenjača, koje su za prijevoz ovakove glomazne robe osobito po- desne, pa se treba osvrtati za morna- zicomi drugih. naroda, koja opet“ ne zalazi redovito u naše luke. Ljudima, koji su se interesirali ovim ; jem. Postiglo se to, da Cosulich-ev parobrod pristaje u Gruž, ali na oba- lu još ne može, pa bi trebalo kame- nje prevoziti iz Korčule u jedrenjača- ma do ispod parobroda, a to zapada prem skupo. Smetaju takogjer i for- malnosti, koje amerikanska vlada za- htjeva za uzoz strane robei koje se ne mogu obaviti lako u luci, gdje nema vačko Obrtnička Komora učinila je što je mogla, da te zaprjeke odstrani, mož- da će u tomu i uspjeti, ali kako su sada stvari, izvoz našega kamenja u Ameriku sa redovitim parobrodarskim prugama skoro je nemoguć. Tad se pomislilo na to, da bi se kamenje moglo izvoziti sa posebnim lagjama, od slučaja do slučaja, kako se nagje kupca. To nije isključeno ali izvozilo se posebnim lagjama ili. re- dovitim prugama, uspjeha ne može biti, ako ne bude u Americi ljudi, koji se zato ne zauzmu. Na naša tri kon- ih je prvo za zemlju kao što Sjedi- njene Države prem malo, a njihovo poslovanje i inače zapinje. Iseljenici pitanjem, poznato je, da su se znatne naši, naprotiv rastureni po cijeloj ze- količine kamenja izvezle preko Trsta , iz kamenoloma Sjeverne Italije u Sje- | Njihov rad u ovom pravcu pokazao se | vernu Ameriku, pa su nastojali, da bi naše kamenje našlo tamo kupca. Zato u prvom redu potrebno je tražiti sred- stava, da se uzmogne odoljeti talijan- skoj konkurenciji, Tu nije samo pita- nje osnovne cijene, već je pitanje ta- kogjer, mogu li naše luke dati za izvoz zamenja onakove pogodnosti, koje daje mliji, u prigodi su, da vide i pomognu. je osobito uspješan baš u Americi za druge predmete, kao što su dalmatin- ski cement, buhač, ulje, u zadnje doba kušalo se i vinom. Naši sa iseljenici | osobito oni u Južnoj Americi, poka- | zali uvijek spremni da pomognu i da naše domaće produkte preguraju u no- voj svojoj domovini. Istina je, onim iz amerikanskog konsulata. Naša Trgo- | w Južne Amerike to je lakše nego onim i Sjeverne Amerike, ali se takovih (koji znade dijeliti drugomu lekcije, ali Ne zna raditi on sam. No lekcije ne pomažu našoj kame- Što naši konsulati mogu, a što ne čine, poslu učinila naša Trgovačko Obrtnička . Komora, pa kad tko kuša mimo to po- stići štogod i privatnom inicijativom ian, Korčulani su se namjerili na čovjeka, preko naših iseljenika, psovati ga zato \ne treba. Bez velike potrebe niko ne i moli, a iseljenik iz Korčule, ako mu ije bilo teško učiniti, što su ga sugra- Narskoj industriji. Mi znamo najbolje, , gjani molili, bijaše se ispričati drugo- | vačije, a ne psovkama na institucije u isto kako što znamo, što je u ovom | svojoj domovini, SVUGDJE JU SUSRETATE ; ako se prošećete do sv. Jakova ma mjesta bi vam skoro zakrčila i Put; uz Pile u nekim položajima uspela se tako strmo kao da vam visi nad gla- vom ; drugovdje strši nad morem, u- vriježena na timorju naših stijena, ili se je raskovačila nad kakvim kukom ili starom zidinom. Njezin tanki kori- jen prodire izmegju hridina i kame- nja i traži vlagu tamo, gdje već ni- kakva rastlina ne može da je nagje. | najljićoj suši. Ona se pruža i dalje na sjever uz Jadransku obalu do naj- | krajnije maše granice, ali | NIGDJE NIJE TAKO LIJEPA I TAKO ,UGLEDNA KAKO U OKOLICI DU- BROVAČKOJ. |T drugovdje je vrlo omiljela biljka i |vrlo rado vidjena; gdje ne mogu da je imadu živu, prave je umjetno — od kovine (i u Opatiji), dečim okolo Du- brovnika ona se je potpuno udomaćila. | Ovdje ne trpi od nostalgije za svojom | STAROM DOMOVINOM — MEK- SIKOM, Tu se ona uzdržava, odolievajuć lje- Ma “ . . siva . asa sulata nije se moglo ni pramisliti, jer iššnj sunčanoj pripeci i boreći se proti Agava (Agave americana L.) odakle je prenesena polovicom sedam- naestoga vijeka. Ona je već naša i, bilo da ju se posadi u pripravljenoj zemlji, bilo da iznikne sama, svugdje dobro raste, dapače u potonjem slu- čaju još bolje, ako ju se hotimice ili nehotice ne kvari. Nevjerojatno je koliko je TRPEĆA ; ona znade godina i godina živjeti u jednoj maloj grasti, zaboravljenoj nad kapitelom kakve kolone ili nad ula- zom u kakav perivoj, da je nitko ne zalijeva, niti joj poda bar nešto hrane. Ali, ako joj se ikad pruži prigoda, da | prodre svojim korijenom dublje u zem- | iju, ubrzo se razvlje bujno, snažno i | u malo godina procvate. Nekoji misle, da ona cvate svakih |sto godina, ali je ona stvorena mnogo ranije nego li su ljudi zamislili sto- ljetni kalendar pak se ne ravna po njemu. Ona CVATE SAMO JEDNOM U ŽIVOTU ja to može biti nakon 25,30, 50 i više godina, prama tomu u kakvim prili- | kama se nalazi. U svojoj domovini, u Meksiku, ona cvate nakon samih 13 Turistička Italija. | U poslednje se vreme u Jugoslaviji počelo ozbiljno baviti pitanjem ure- gjenja i unapregjenja turističke indu- strije. Da Jugoslavija ima sjajne uslove za razvitak ove industrije, o tome nije ni Poirebno govoriti, već se pitanje po- stavlja, va kojoj bazi treba počeli sa | unapregjenjem turizma. Sasvim je ra- | zumljivo, da se na konferencijama in- terministerijalnim, koje su se nedavno | obdržavale u Beogradu, uvek spomi- njalo uregjenje iurizma u drugim zem- | ljama, a naročito je bilo govora o ita- | lijanskom sistemu razvijanja turističke | politike, koja pokazuje u poslednje dve godine sjajne rezultate, Smatramo, da će biti od koristi, da upoznamo naše čitaoce u Jugoslaviji sa ovom indusirijom u Italiji, koja se počela razvijati još pre trideset godina. U Italiji postoje dve privatne orga- nizacije za turizam, i to: ,Touring club Italiano“ — Italijanski Touring Club — , Associazione Movimento Fo- restieri“ — Udruženje za promet stra. naca. : Touring Club je najvažnija organi- zacija, i mi ćemo za to onjoj napose da govorimo. Uz zakon od 7. aprila 1921. g. izi- šao je statut tf. zv. ENIT-a (ENTE NA- ZIONALE per le INDUSTRIE TURI- STICHE), kojim Država uzima pod svoj nadzor turističku industriju. Po tom statvtu ENIT-om upravlja Odbor od 11 članova, od kojih su pet imenovani od Ministarskog Saveta na predlog Ministra Trgovine, Industrije i Rada, fri od Touring Cluba, jedan od Udruženja za promet stranaca, jedan od Udruženja Gostioničara i jedan od Saveza Trgovačkih i IndustrijskihKo- mora. Član, koji govori o upravi ENIT-a, izmenjen je Kraljevim Ukazom od 18. januara 1928. g. u toliko, što se Upra: vni Odbor sastoji od 15 članova i to od: a) jednog senatora i jednog narod- nog poslanika; b) tri delegata Touring Cluba ; jed- nog delegata Udruženja za promet stranaca; jednog delegata Udruženja Gostioničara; jednog delegata Trgo- vačkih i Industrijskih Komora ; C) iri gragjanina eksperta, koje po- Stavlja Ministarski Savet na predlog Ministra Trgovine i Industrije; d) četiri činovnika, koji predstavljaju Ministre Trgovine i Industrije, Finan- cija i Inostranih dela i Generalnu Di- rekciju Državnih Železnica, a koje po- stavlja ukazom Ministar Trgovine i In- dustrije u sporazumu sa zainteresova- nim Ministrima. Pomenutim Ukazom je odregjen za | predsjednika senator, a za podprednika jedan delegat Touring Cluba. Ovom prilikom da napomenemo, da su u Upravni Odbor ENIT-a ušle naj- vigjenije ličnosti, kako iz parlamenta, tako i iz pojedinih ministarstava. Tako Ministarstvo Inostranih Dela u Odboru zastupljeno jednim punomoćnim mi- nistrom, Država, uregjujući na ovaj način tu- rističku politiku, odredila je ENIT-u godišnju. pomoć od milijon i po lira ENIT je sebi naročito stavio u dužnost pored unapregjenja turizma u zemlji, da propagandom u inostranstvu što više stranaca privuče u Italiju. ENIT je to učinio i čini otvaranjem svojim agen- Cija po svim važnijim centrima svet. skim, a te su agencije snabdevene ra- znim korisnim publikacijama o Italiji. Sam ENIT od svog stvorenja publi- kovao je 1923. god. »Les Hotels d'I- talie«, kako na francuskom, tako i na engleskom jeziku, i od te je publika- cije ENIT rasturio 40.000 primeraka. Publikovao je k tome 1922. g. delo »Italia« u više jezika u 43.000 pri- mjerka, u kom je ukratko ilustrovana Italija; pa »L'arte in Italia«, i to u italijanskom jeziku 5000 primjeraka, u engleskom 7000, u irancuskom 6000 i u španjolskom 4000 primjeraka. G. 1922. Enit je izdao takogjer in- | teresantnu publikaciju »Hramovi Ita- lije« (I santuari d'Italia), a sada se već osjeća poireba 1 za drugim iz- danjem. »Winter in Italy« | »Summer inlia- ly« su dve vrlo zgodne publikacije za Engleze. Zatim »Billige Ferien in Italien« (Jeitin raspust u Italiji), opet pratična publikacija, da dokaže strancima jei- tinoću provoda ferija u Italiji. Da spo- menemo još neka izdanja Enit-a : »Pu- tovogja kroz Siciliju«, »Veneciju« i »Plan Rima«. Tako isto se pokazalo kao vrlo praktično publikovanje naro- čitog »Kalendara turiste« u 20.000 pri- meraka, koji su velikom brzinom bili raspačani, kao i 219.500 karata želez- ničke mreže, iz kojih se vide jasno najkraći putevi do Italije. Pored ovih povremenih publikacija više propagandističke prirode, Znit je uzeo za svoj službeni organ mesečnu reviju Touring Cluba ,le vie d'Italia“ (Putevi Italije), koja izlazi već trideset godina u Milanu (Corso Italia 10) je- damput mesečno.