POSTARINA_ PLAĆENA Broj 10. SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK e broj Din. God. 2. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 260 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik: 7. marta 1925. Odgovorni urednik: 4 STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Zakon o stanovima. * Najvažnije ustanove. — Nepokret- nost stanova u starim kućama. — Koliko se može povisiti stanarina. — Ko raspolaže s ispražnjenim stanovima. Na prvim ministarskim sjednicama uzet će se u pretres projekat novog zakona o stanovima, koji je izrađila posebna komisija i kojemu je ovih dana uivrgjena definitivna redakcija. Predstavnici kućevlasnika i kirardžija već su dobili ovaj projekat da stave svoje primjedbe. Pošto i ministarski savjet prihvati ovej projekat, vlada će ga iznijeti pred narodnu skupštinu na hitno riješenje. Član prvi ovog projekta odregjuje da se ,slobodno raspolaganje stano- vima u starim zgradama ograničava odredbama ovoga zakona za vrijeme do 1. maja 1927“. Član drugi odre- gjuje, da se izuzimaju od svih ogra- ničenja po ovom zakonu poslovne prostorije, nove zgrade i novi spratovi na siaroj kući, državne i samoupravne zgrade, zgrade vjerskih ustanova, zgra- de vjerskih ustanova, zgrade koje se smatraju umjetničko historijskim spo- menicims, zgrade opće korisnih usta- nova, zadužbinske zgrade, zgrade in- valida i udova i f. d. Član treći odre- gjule, koje se zgrade smatraju kao nove u kraljevini Srbiji i Crnoj Gori. U o- stalim dijelovima Kraljevine smatraju se kao nove zgrade: 1) sve one Zgra- de, koje se budu podigle, kao i one čije je gregjenje otpočelo poslije 1. novembra 1918. Kao i svi novopodi- gnuti spratovi i svi podizani djelovi ma postojećim zgradama; 2) prostorije za stanovanje u starim zgradama, koje su temeljito popravljene, a ranije nisu mogle biti iskorišćene za stanovanje | tako da su tim dobivene nove prosto- rije za stanove. Članom . zabranjuje | | se pretvaranje stanova u poslovne pro- | storije, osim da vlasnik s odcbrenjem | prvostepenog suda za sianove preu- oTedi dio svoga stana u vlastitoj kući | u prostorije. Kazna je za prekršitelja 1000 do 10.000 dinara. U 8. se članu oodregjuje, da vlasnik kuće učestvuje | u podzakupu jedne sobe s namješte- | njem sa 20 postotaka stanarine, koju |plaća podzakupac. Ako iznos podza- | kupne cijene dosiže visinu glavne za- kupue cijene (t. j. koliko stanar plaća | kućevlasniku) ili premašuje, vlasnik i\kuće ima dobiti 50 posto stanarine Član. . (koju plaća podstanar stanaru. 10. odregjuje, da vlasnik kuće ima pravo otkaza semo u ovim slučajevi oma: a) ako je stan njemu ili njego- vim oženjenim sinovima ili udomlje- nim kćerima neophodno potreban za lično stanovanje, b) ako je potrebno rušenje stare zgrade u cilju podizanja nove, koja treba da ima 50 posto pro- zgrade, c) ako je vlasniku s. obzirom na broj i uzrast članova porodice ne- ophodno potrebno proširenje stana, koji već drži u svojoj kući, d) ako za- kupac ne plati dužnu zakupnu cijenu za dva mjeseca, e) ako zakupac isko- risti zakupno dobro protivno njegovoj namjeri ili ako ga namjemo kvari, ili ga kvari iz ponovljene grube nemar- nosti prilikom upotrebe, a na očigle- dnu štetu vlasnika, f) ako zakupac ili njegovi ukućani ili podzakupac vode u stanu nemoralan: ili sablažnjiv život ili svojim ponašanjem u stanu i dvo- rištu otežavaju stanovanje vlasniku ili drugim zakupcima u istoj zgradi, g) | u slučaju povrede časti ili tijela vlas- nika i njegove čeljadi, bilo od strane zakupca ili čeljadi njegove odrasle. Član 11. odregjuje: Visina zakupne ci- jene odregjuje se sporazumom izmegju zakupodavca i zakupca. Dopušteni su | ag oka u slučajevima koje predvigja istorija više za stanovanje od stare čl. 12. ovog Zakona, U tim slučajevi- ma osnovna je cijena ona, koja je pla- Ćana u mjesecu julu 1914. godine ili di se plaćala u tom vremenu. U dje- lovima kraljevine gdje se prije rata plaćala zakupra cijena u krunama ili Perperima, računat će se u istom iz- nosu u dinarima. U slučaju. nespora- zuma visinu zakupne cijene odredit će prvostepeni sud za stanove za lica iz čl. 12. ovog zakona. Član 12. odregjuje: Ako se zakupci u pogledu cijene ne sporazumiju za zakupodavcem i ako je u pitanju stan Sa najviše od 4 sobe zakupna cijena bit će revna osnovnoj cijeni iz čl. 11. pomnožena sa 6, u slučaju ako su zakupci: 1) aktivni državni činovnici, oficiri, podoficiri, službenici, služitelji i njihove udovice i porodice izuzima- jući činovnike ili oficire, koji su lje- keli i inženjeri, ako imaju prava na slobodnu praksu; 2) penzijoneri i nji- | hove porodice izuzimajući penzijonere kOji su advokati; 3) umni radnici kao | književnici i umjetnici (slikari, pjesnici id glumci i dr.) 4) svećenici svih ste- | pena priznatih vjera i njihove udovice Li porodi Ce; 9) ratni invalidi i njihove porodice; 6) ratne udovice i porodice , poginulih, pomrlih i nestalih u ratu, ikoje su slabog ekonomskog stanja; 7) | sve one zanatlije, koji ne rade na svo- | je ime niti imaju svoje radionice, već rade kod drugih i žive od mjesečne plate ili dnevnice; činovnici, pomoć- nici, namještenici, službenici ili služi- telji privatnih, trgcvačkih ili skcijonar- koja rade pod platom, a čija mjesečna plata ne prelazi 3000 dinara izuzev onih, čija preduzeća imaju podignute zgrade za smještaj svojih kancelarija i ova za ona lica, bez obzira na to, preduzeća izdaju prostorije za taj svojih službenika ili im daju u zakup za rentu; 9) fizički radnici i skih, industrijskih i drugih poduzeća, | radnice svih poslova i preduzeća i nji hove udovice i porodice; 10) činovnici i služitelji svih zadužbinskih i dobro- | tvornih ustanova; 11) činovnici službe- nici i služitelji samoupravnih vlasti. U koliko pojedina lica ovih redova imaju osim plate s prinadležnostima, penzije, invalide, dnevnice i druge stal- ine prihođe, osnovna zakupna cijena može se množiti i to, kod tog godiš- njeg prihoda preko 40.000 dinara sa 9, a kod istog godišnjeg prihoda preko 160.000 dinara sa 12. U slučaju spora da li izvjesno lice dolazi u red, po- brojanih u ovom članu riješavat. će prvostepeni sud za stanove. Svi zakupci stanova pobrojeni u ovo 12. članu uživaju pravo nekretnosti u starim zgrađama. Po članu 13., gdje je u ovom zakonu, riječ o prikodima i imanju stranke, imaju se računati svi | stanuju zajedno, Po članu 16. dužan jE kućevlasnik prijaviti prvostepenom sudu za stanove svaki stan koji je ig- pražnjen ili za koji sazna da će biti ispražnien u njegovoj kući, sve to u roku od 24 sata prije iseljenja. Ako se vlasnik sam bez dopuštenja prvo- , stepenog suda za stanove useli u pra- 3 zan stan u svojoj kući ili u nj pusti drugoga prije nego što je ovomu taj | stan dodijeljen, onda će po odredbi , člana 18. ovaj stan biti oduzet i dodi- ) jeljen drugomu licu, a pored toga će rekršitelj biti kažnjen od 1000 do 5000 dia. Prava na dodijeljivanje stanova imaju po 19. članu samo lica koja su nabrojana u 12. članu ovoga zakona. | S ispražnjenim stanovima raspolaže , prvostepeni sud za stanove i dodije- livat će ih ovim redom : 1) licima na- veđenim u čl. 12, koja se sele po čl. 10. tač. a), b) iv): b) aktivnim držav- inim i samoupravnim činovnicima i službenicima, koji su bez stana; v) ostalim licima maveđenim u čl, 12. koja Đp | | Le Dva dubrovačka švindlera iz 17" vijeka. Napisao prof. M. Rešetar. O starijem Dubrovčanima može se ioliko dobra govorili, da se slobodno mogu iznositi na svijet i oni rijetki slučajevi koji im baš nijesu na čast. Zato se nadam da mi niko neće u Dubrov- niku zamjeriti što ću kazati nekoliko riječi o dva Dubrovčanina koji su ži- vjeli u 17. vijeku i stekli svojim vrli- nama lijepo mjesto u svijetu, ali im jeto bilo malo, pa su zato htjeli da budu još nešto više što nikako nijesu bili, te tako postadoše varalice, ili uprav samo švindleri, jer nijesu varali da drugome učine kakovu štetu sebi na korist, nego su samo izmislili i trubili po svijetu da su od starog plemenitog: roda i koljena, dok su uistinu bili vrlo niskog porijekla. Ta "su dva Dubrovčana bili dva fratra — jedan fratar crni a drugi iratar bijeli, pa kako su po svojoj reguli fratri crni siromašniji i ponizniji, tako je i od naše dvojice fratar crni bio čedniji od iratra bijeloga i uprav najviše se time istakao što je drugu svojomu bio naj- bolji pomagač. Fratar crni zvao se je Benedikt Orsini, te je napokon postao biskup u Lješu u Arbaniji, gdje je god. 1654. i umro. Za njega znamo sigurno da je bio seljački gin iz Popova u Her- cegovini, dok nije sigurno kakvo mu je bilo prezime — ako ga je uopće imao, jer u to doba megju hercego- vačkim seljacima još su sigurno bila često u običaju imena po ccu mjesto pravih prezimena; on se je sam pot- pisivao talijanski Orsini a Jatinski Ur- sinus, dok ga Appendini zove Orsinić. Ito mi je teško vjerovati da je u to doba u Popovu bilo.tako prezime, nego će prije biti da mu je prezime bilo Medić ili Medović; ili ocu nadimak Medo, pa je on to preveo i tada naš Hero iz Popova postao član stare vla- steoske porodice Qrsini u Rimu! Da- bome, nije mogao kazati da je u du- brovački manastir došao ravno iz rim- ske palače Orsin4, nego je tvrdio da Bye. diše je jedna grana te rimske porodice, | kad su Turci počeli osvajati naše kra- | | : jevena Balkanu, prešla tamo da se protiv njih bori, pa kad jesvaka dalja borba bila uzaludna, povukla se u Popovo da tamo privatno živi — i da naš O. Benedikt ima čim da se hvali! Dobri biskup bio je dekle još rela- tivno skroman, ali je zato fratar bijeli O. Vinčenco Comneno, mnogo naviše poletio i bio, budimo iskreni, mnogo bezobrazniji. On je naime sam sebi nadjenuo to prezime Comneno, jer je htio da je potomak bizantske carske dinastije Kommena, koji su carovali u Carigradu od god. 1057.-1185. a onda u Trepezuntu od god. 1205.-1462, Da se dokaže to njegovo visoko srodstvo, njegov je drug i prijatelj O. Benedikt Orsini (od rimske vlasteoske kuće!) napisao djelo ,La verita esaminata in- torno al ramo pil principale dell' im- perial albero Comneno“, te ga štampao sigurno na troškove O. Vinčenca, g. 1636. u Napulju; nego i to je bilo malo taštomu irstru O. Vinčencu, pa je našao opet nekog talijanskog opata Lovra Ministi koji je god. 1663. u Mle- cima izdao veliko djelo ,Le glorie ca- dute dell" antichissima ed augustissima iamiglia Commena“ u kojemu je pre- štampano ono djelo Orsinovo a dodano još mnogo genealogija, članaka, po- bvalnih i prigodnih. pjesama i pjes- mica, što sve ide zatim da po cije- me svijetu rastrubi slavu i čast, vrline i kreposti O, Vinčenca Comnena i nje- gove carske kuće, dok za nas cijela ta debela knjižurina ima gotovo samo tu jadnu vrijednost da nam je sačuvala vijest da je nadimak Dživa Gundulića (bio ,Mačica“, jer je megju pjesmama pohvalnicama trebala da bude — ba- rem se tako u knjizi tvrdi — i jedna Gundulićeva, ali nije bilo više mjesta. O. Benedikt Orsini priča dakle o O. Vinčeucu Comnenu ovo: njegov je djed Aleksa Komneno, potomak te carske kuće, koji se je neprestano bo- rio s Turcimaibio g. 1569. oboružao Španjolske, du se pridruži španjolskoj iloti koja sejepod Don Juanom spre- mala protiv Turaka, ali nedaleko od * nod i prihodi i sva imanja svih lica, koja nekoliko lagja u Krfu te se uputio put | Vk Kava i s jej sari ka čit o