POSTARINA_ PLAĆENA



Broj 10.



SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK

e broj Din.



God. 2.



Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 260 D.

Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik:







7. marta 1925.



Odgovorni urednik: 4
STIJEPO M. BJELOVUČIĆ

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.







Zakon o stanovima.

* Najvažnije ustanove. — Nepokret-
nost stanova u starim kućama. —
Koliko se može povisiti stanarina.

— Ko raspolaže s ispražnjenim

stanovima.

Na prvim ministarskim sjednicama
uzet će se u pretres projekat novog
zakona o stanovima, koji je izrađila
posebna komisija i kojemu je ovih
dana uivrgjena definitivna redakcija.
Predstavnici kućevlasnika i kirardžija
već su dobili ovaj projekat da stave
svoje primjedbe. Pošto i ministarski
savjet prihvati ovej projekat, vlada će
ga iznijeti pred narodnu skupštinu na
hitno riješenje.

Član prvi ovog projekta odregjuje
da se ,slobodno raspolaganje stano-
vima u starim zgradama ograničava
odredbama ovoga zakona za vrijeme
do 1. maja 1927“. Član drugi odre-
gjuje, da se izuzimaju od svih ogra-
ničenja po ovom zakonu poslovne
prostorije, nove zgrade i novi spratovi
na siaroj kući, državne i samoupravne
zgrade, zgrade vjerskih ustanova, zgra-
de vjerskih ustanova, zgrade koje se
smatraju umjetničko historijskim spo-
menicims, zgrade opće korisnih usta-
nova, zadužbinske zgrade, zgrade in-
valida i udova i f. d. Član treći odre-
gjule, koje se zgrade smatraju kao nove
u kraljevini Srbiji i Crnoj Gori. U o-
stalim dijelovima Kraljevine smatraju
se kao nove zgrade: 1) sve one Zgra-
de, koje se budu podigle, kao i one
čije je gregjenje otpočelo poslije 1.
novembra 1918. Kao i svi novopodi-
gnuti spratovi i svi podizani djelovi
ma postojećim zgradama; 2) prostorije
za stanovanje u starim zgradama, koje
su temeljito popravljene, a ranije nisu
mogle biti iskorišćene za stanovanje |
tako da su tim dobivene nove prosto-
rije za stanove. Članom . zabranjuje |

| se pretvaranje stanova u poslovne pro-
| storije, osim da vlasnik s odcbrenjem
| prvostepenog suda za sianove preu-

oTedi dio svoga stana u vlastitoj kući

| u prostorije. Kazna je za prekršitelja
1000 do 10.000 dinara. U 8. se članu
oodregjuje, da vlasnik kuće učestvuje
| u podzakupu jedne sobe s namješte-
| njem sa 20 postotaka stanarine, koju
|plaća podzakupac. Ako iznos podza-
| kupne cijene dosiže visinu glavne za-
kupue cijene (t. j. koliko stanar plaća
| kućevlasniku) ili premašuje, vlasnik

i\kuće ima dobiti 50 posto stanarine
Član. .

(koju plaća podstanar stanaru.
10. odregjuje, da vlasnik kuće ima
pravo otkaza semo u ovim slučajevi
oma: a) ako je stan njemu ili njego-
vim oženjenim sinovima ili udomlje-
nim kćerima neophodno potreban za
lično stanovanje, b) ako je potrebno
rušenje stare zgrade u cilju podizanja
nove, koja treba da ima 50 posto pro-

zgrade, c) ako je vlasniku s. obzirom
na broj i uzrast članova porodice ne-
ophodno potrebno proširenje stana,
koji već drži u svojoj kući, d) ako za-
kupac ne plati dužnu zakupnu cijenu
za dva mjeseca, e) ako zakupac isko-
risti zakupno dobro protivno njegovoj
namjeri ili ako ga namjemo kvari, ili
ga kvari iz ponovljene grube nemar-
nosti prilikom upotrebe, a na očigle-
dnu štetu vlasnika, f) ako zakupac ili
njegovi ukućani ili podzakupac vode
u stanu nemoralan: ili sablažnjiv život
ili svojim ponašanjem u stanu i dvo-
rištu otežavaju stanovanje vlasniku ili
drugim zakupcima u istoj zgradi, g)
| u slučaju povrede časti ili tijela vlas-
nika i njegove čeljadi, bilo od strane
zakupca ili čeljadi njegove odrasle.
Član 11. odregjuje: Visina zakupne ci-
jene odregjuje se sporazumom izmegju
zakupodavca i zakupca. Dopušteni su
| ag oka u slučajevima koje predvigja

istorija više za stanovanje od stare

čl. 12. ovog Zakona, U tim slučajevi-
ma osnovna je cijena ona, koja je pla-
Ćana u mjesecu julu 1914. godine ili
di se plaćala u tom vremenu. U dje-
lovima kraljevine gdje se prije rata
plaćala zakupra cijena u krunama ili
Perperima, računat će se u istom iz-
nosu u dinarima. U slučaju. nespora-
zuma visinu zakupne cijene odredit će
prvostepeni sud za stanove za lica iz
čl. 12. ovog zakona.

Član 12. odregjuje: Ako se zakupci
u pogledu cijene ne sporazumiju za
zakupodavcem i ako je u pitanju stan
Sa najviše od 4 sobe zakupna cijena
bit će revna osnovnoj cijeni iz čl. 11.
pomnožena sa 6, u slučaju ako su
zakupci: 1) aktivni državni činovnici,
oficiri, podoficiri, službenici, služitelji
i njihove udovice i porodice izuzima-
jući činovnike ili oficire, koji su lje-
keli i inženjeri, ako imaju prava na
slobodnu praksu; 2) penzijoneri i nji- |
hove porodice izuzimajući penzijonere
kOji su advokati; 3) umni radnici kao |
književnici i umjetnici (slikari, pjesnici
id glumci i dr.) 4) svećenici svih ste-
| pena priznatih vjera i njihove udovice
Li porodi Ce; 9) ratni invalidi i njihove
porodice; 6) ratne udovice i porodice
, poginulih, pomrlih i nestalih u ratu,
ikoje su slabog ekonomskog stanja; 7)
| sve one zanatlije, koji ne rade na svo- |
je ime niti imaju svoje radionice, već
rade kod drugih i žive od mjesečne
plate ili dnevnice; činovnici, pomoć-
nici, namještenici, službenici ili služi-
telji privatnih, trgcvačkih ili skcijonar-







koja rade pod platom, a čija mjesečna
plata ne prelazi 3000 dinara izuzev
onih, čija preduzeća imaju podignute
zgrade za smještaj svojih kancelarija i
ova za ona lica, bez obzira na to,
preduzeća izdaju prostorije za
taj svojih službenika ili im daju
u zakup za rentu; 9) fizički radnici i






skih, industrijskih i drugih poduzeća, |

radnice svih poslova i preduzeća i nji
hove udovice i porodice; 10) činovnici
i služitelji svih zadužbinskih i dobro-
| tvornih ustanova; 11) činovnici službe-
nici i služitelji samoupravnih vlasti.
U koliko pojedina lica ovih redova
imaju osim plate s prinadležnostima,
penzije, invalide, dnevnice i druge stal-
ine prihođe, osnovna zakupna cijena
može se množiti i to, kod tog godiš-
njeg prihoda preko 40.000 dinara sa
9, a kod istog godišnjeg prihoda preko
160.000 dinara sa 12. U slučaju spora
da li izvjesno lice dolazi u red, po-
brojanih u ovom članu riješavat. će
prvostepeni sud za stanove.

Svi zakupci stanova pobrojeni u ovo
12. članu uživaju pravo nekretnosti u
starim zgrađama. Po članu 13., gdje
je u ovom zakonu, riječ o prikodima
i imanju stranke, imaju se računati svi

| stanuju zajedno, Po članu 16. dužan
jE kućevlasnik prijaviti prvostepenom
sudu za stanove svaki stan koji je ig-
pražnjen ili za koji sazna da će biti
ispražnien u njegovoj kući, sve to u
roku od 24 sata prije iseljenja. Ako
se vlasnik sam bez dopuštenja prvo-
, stepenog suda za stanove useli u pra-
3 zan stan u svojoj kući ili u nj pusti

drugoga prije nego što je ovomu taj
| stan dodijeljen, onda će po odredbi
, člana 18. ovaj stan biti oduzet i dodi-
) jeljen drugomu licu, a pored toga će

rekršitelj biti kažnjen od 1000 do 5000
dia. Prava na dodijeljivanje stanova
imaju po 19. članu samo lica koja su
nabrojana u 12. članu ovoga zakona.
| S ispražnjenim stanovima raspolaže
, prvostepeni sud za stanove i dodije-
livat će ih ovim redom : 1) licima na-
veđenim u čl. 12, koja se sele po čl.
10. tač. a), b) iv): b) aktivnim držav-
inim i samoupravnim činovnicima i
službenicima, koji su bez stana; v)
ostalim licima maveđenim u čl, 12. koja



Đp
|
|
Le



Dva dubrovačka švindlera iz 17" vijeka.

Napisao prof. M. Rešetar.

O starijem Dubrovčanima može se
ioliko dobra govorili, da se slobodno
mogu iznositi na svijet i oni rijetki
slučajevi koji im baš nijesu na čast. Zato
se nadam da mi niko neće u Dubrov-
niku zamjeriti što ću kazati nekoliko
riječi o dva Dubrovčanina koji su ži-
vjeli u 17. vijeku i stekli svojim vrli-
nama lijepo mjesto u svijetu, ali im
jeto bilo malo, pa su zato htjeli da
budu još nešto više što nikako nijesu
bili, te tako postadoše varalice, ili uprav
samo švindleri, jer nijesu varali da
drugome učine kakovu štetu sebi na
korist, nego su samo izmislili i trubili

po svijetu da su od starog plemenitog:

roda i koljena, dok su uistinu bili vrlo
niskog porijekla.

Ta "su dva Dubrovčana bili dva fratra
— jedan fratar crni a drugi iratar bijeli,
pa kako su po svojoj reguli fratri crni
siromašniji i ponizniji, tako je i od
naše dvojice fratar crni bio čedniji od
iratra bijeloga i uprav najviše se time

istakao što je drugu svojomu bio naj-
bolji pomagač. Fratar crni zvao se je
Benedikt Orsini, te je napokon postao
biskup u Lješu u Arbaniji, gdje je god.
1654. i umro. Za njega znamo sigurno
da je bio seljački gin iz Popova u Her-
cegovini, dok nije sigurno kakvo mu
je bilo prezime — ako ga je uopće
imao, jer u to doba megju hercego-
vačkim seljacima još su sigurno bila
često u običaju imena po ccu mjesto
pravih prezimena; on se je sam pot-
pisivao talijanski Orsini a Jatinski Ur-
sinus, dok ga Appendini zove Orsinić.
Ito mi je teško vjerovati da je u to
doba u Popovu bilo.tako prezime, nego
će prije biti da mu je prezime bilo
Medić ili Medović; ili ocu nadimak
Medo, pa je on to preveo i tada naš
Hero iz Popova postao član stare vla-
steoske porodice Qrsini u Rimu! Da-
bome, nije mogao kazati da je u du-
brovački manastir došao ravno iz rim-
ske palače Orsin4, nego je tvrdio da









Bye. diše

je jedna grana te rimske porodice,
| kad su Turci počeli osvajati naše kra-

|
|
: jevena Balkanu, prešla tamo da se protiv

njih bori, pa kad jesvaka dalja borba
bila uzaludna, povukla se u Popovo
da tamo privatno živi — i da naš O.
Benedikt ima čim da se hvali!
Dobri biskup bio je dekle još rela-
tivno skroman, ali je zato fratar bijeli
O. Vinčenco Comneno, mnogo naviše
poletio i bio, budimo iskreni, mnogo
bezobrazniji. On je naime sam sebi
nadjenuo to prezime Comneno, jer je
htio da je potomak bizantske carske
dinastije Kommena, koji su carovali u
Carigradu od god. 1057.-1185. a onda
u Trepezuntu od god. 1205.-1462, Da
se dokaže to njegovo visoko srodstvo,
njegov je drug i prijatelj O. Benedikt
Orsini (od rimske vlasteoske kuće!)
napisao djelo ,La verita esaminata in-
torno al ramo pil principale dell' im-
perial albero Comneno“, te ga štampao
sigurno na troškove O. Vinčenca, g.
1636. u Napulju; nego i to je bilo
malo taštomu irstru O. Vinčencu, pa
je našao opet nekog talijanskog opata



Lovra Ministi koji je god. 1663. u Mle-
cima izdao veliko djelo ,Le glorie ca-
dute dell" antichissima ed augustissima
iamiglia Commena“ u kojemu je pre-
štampano ono djelo Orsinovo a dodano
još mnogo genealogija, članaka, po-
bvalnih i prigodnih. pjesama i pjes-
mica, što sve ide zatim da po cije-
me svijetu rastrubi slavu i čast, vrline
i kreposti O, Vinčenca Comnena i nje-
gove carske kuće, dok za nas cijela ta
debela knjižurina ima gotovo samo tu
jadnu vrijednost da nam je sačuvala
vijest da je nadimak Dživa Gundulića
(bio ,Mačica“, jer je megju pjesmama
pohvalnicama trebala da bude — ba-
rem se tako u knjizi tvrdi — i jedna
Gundulićeva, ali nije bilo više mjesta.

O. Benedikt Orsini priča dakle o
O. Vinčeucu Comnenu ovo: njegov
je djed Aleksa Komneno, potomak te
carske kuće, koji se je neprestano bo-
rio s Turcimaibio g. 1569. oboružao

Španjolske, du se pridruži španjolskoj
iloti koja sejepod Don Juanom spre-
mala protiv Turaka, ali nedaleko od





*
nod

i prihodi i sva imanja svih lica, koja

nekoliko lagja u Krfu te se uputio put |

Vk

Kava
i s jej sari ka čit o