Q O 2 Bo. SKU LI NKA li n Broj 11. # POVAČ SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK ki Lig Pojedini broj Din. 1:50 God. 2. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 260 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 14. marta 1925, Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Trgovačko i privredna stanje starog Dubrovnika prije gu- bitka njegove samosvojnosti uslijed francuske okupacije. U mjesecu februaru g. 1812. bila je sastavljena u Dubrovniku na francus- kom jeziku jedna opširna predstavka, upravljena , Gospodi Članovima Vr- | hovnog Trgovačkog Vijeća u Parizu“, su svrhom da se prekaže ondašnjoj | "se isti mogao. bio pobirati kroz više | Napoleonovoj vladi jadno stanje na koje je spao bio Dubrovnik uslijed gu- bitka svoje nezavisnosti i neprestanih ratova, te da se živo zainteresuju čla- novi rečenog vijeća neka bi nastojali, đa se unesrećenom građu i stenovni- štvu bivše Republike pruži bezodvlačna pomoć, neka bi se mogao oporaviti od ioliko nevolja i nedaća, koje ga bjehu zadesile U toj prestavci iliti spomenici, koja mi je od prijatelja bila posugjena na | | većanje njihova broja, čemu je doka- | | zom više brodova, koji su se u vrijeme | ogled, uložili su rijeni sastavljači 0s0- bitu brigu i pomnju, da što vjernije prikažu privredno stanje Dubrovnika neposredno prije njegova pada, kako se to može vidjeti iz riječi, koje se | čitaju pri završetku predstavke: »Vi vidite, gospodo, koliko je Tuži- čast ovaj prikaz, i kakva je vrelo bla- gostanja on pružao Dubrovniku ; stanje u kome se jeononda nalazio postalo | je nažalost jednim lijepim snom, na koji će trebat zaboraviti, dok se po- morski mir nepovrati,.... Što se nas tiče, gospodo, mi nijesmo štedili ni brige, ni muke ni istraživanja, da Vam uzmožemo prikazati vjernu sliku irgo- vačkog stanja ove provincije, pa, kakav god bio rezuttat.... mi ćemo u srcima svojim naći nagradu za maš trud i na- | stojanje naše“, Da li bi Napoleon i njegova vlada bila što za Dubrovnik učinila, ked bi i dalje bila ostala — to će sam Bog znati! Ali je Korsički osvajač do malo propao, a za njim došla ,majčica“ Austrija, pa sva nastojanja rodoljubnih Dubrovčana oko obnove svog grada i | teritorija moradoše u vodu pasti. Sa- dašnjim pravim Dubrovčanima — a takovih, nažalost, biva sve to imanje — ne ostaje nego da se tješe uspome- nam, a jedna takova uspomena jest i ova predstavka. Ipak držim da će bili dobro, da se neki, barem glavni po- daci iz nje iznesu, da budu potomcima, ako ne na ,uvaženje“, a to barem na razmišljanje. I. MORNARICA DUGE PLOVIDBE. Ona je sastojala od 265 brodova, svaki poprečno od 250 tona, u.vrijed- nosti od po prilici 50 tisuća iranaka svaki, fr. 13.250,000.— š Ova glavnica, odbivši od nje naj- manje 15% utroška na brodovima, da- vaše godišnji novčani prihod, koji se ne «može procijeniti manje od ir. 1.987.500 Tome iznosu treba još dodati plaće mornara, njih po prilici 3000, koji su se većinom branili u inostranstvu, i koji primajući svaki okolo 500 iranaka na godinu, mogli su godimice slati u svoju domovinu iznos od 1,500,000 ir.; ali što daje ukupnu vrijednost od | | uzimljemo da su za sebe pridržali je- dan dio, pa ne stavljamo u račun nego | fr. 1,200.000 Ukupni godišnji prihod od mor- narice | godina, bile bi se sabrale znatne svote u Dubrovniku; ali valja primjetiti, da je to prihod najvišeg stepena dubrov. mornarice, to jest zadnjih godina što su pretekle ulazak Irancuske vojske; , suviše treba napomenuti, da Dubrov- \čani, bezbrižni za budućnost, ne mi- | šljahu na Sakuplianje novca, pa su i ulagali sve dohotke od mornarice u gradnju udobnih kuća, u nadomješta- nju starih brodova sa novim i u po- , dolaska Francuza nalazili na gradnji na škveru u Gružu, a koji su bili nečo- Dubrovniku nije našlo oncliko novca, koliko se moglo držati da ga ima. li. TRGOVINA s BOSNOM A) Uvoz ili trgovačka roba, koju-su Turci i Srbi (Zes Grees) godimice kop- nom dovozili u Dubrovnik: 400 svežanja (ballots) kordovana iliti kozjih koža, u ukupnoj vrijednosti od fr. 93.000 300 svež. ovnujih koža, 36.000 | 10.000 koža gov. osušenih , 96.000 | 3000 svežanja vune proste , 150.000 1000 svežanja vune fine, 68.000 : 100.000 funti (livre marc) | žutoga voska . 2: :994 000 80.000 zečjih koža ZALA GBM | 40.000 oka (ili 107.000 fanti) željeza : ; 5:20: 000 | 60.000 funti osušenog voća ,, 7.000 Ukupni približni iznos uve- zene trgovačke robe, = fr. 730.000 Primjedbe. Trgovanje s ovom robom ima se posmatrati sa dva gledišta: | a) polovica nje po pr. išla je u fran- | žit na račun Turaka i Srba, koji su (je tovarili za inozemstvo na. dubrov. brodovima, te bi se vraćali u Dubrov- \nik s robom evropskom, koju bi uzeli (pri povratku, što je donosilo dobitak ! od brodarine za izlaz i ulaz, te se ne “može procijeniti manje od fr. 26.000 | b) ostatak te robe bio je preuziman i otpremljen u inozemstvo od samih | Dubrovčana, te je izmećao dobitak od | brođarine koli na robi, toli na povratku, | što se ima procijeniti jeduaka fr. 26.000 c) k tome dobitak, što su ga Du- | brovčani imali na samoj robi i koji, | dopirući do 18%, sačinjavaše približni | godišnji prihod od fr. 60.000 B) IZVOZ ILI TRGOVAČKA ROBA, ŠTO SE OTPREMALA iZ DUBROV- NIKA U BOSNU: |! Prodavalo se je već otprije u Du- | brovniku za Tursku okolo 100 sveža: Vnija laganog sukna, zvanog ,/ondria de Carcassone“, ali poslije pomorskog E : fr. 3,187.500 | Primjedbe. Ovim dohctkom, kad bi | vječno zažgani od Rusa; pa kad seto , uvaži, niko se neće začudlti, što se 1 | | rata od g. 1781, ova grana trgovine | bi izgubljena za Francusku, te su se ! Turci navikli bili na njemačko sukno, | koje im je dolazilo kopnom, pa nijesu | pridizali iz Dubrovnika više od po pr. | 80 truba (bala) mletačkog i talijanskog | sukna, što čini po pril. 44.500 aršina, | svaki aršin po 2 franka ir. 89.000 | | 200 vreća oriza, što je ; iznosilo okolo 800 tisuća tunata, po 40 cent. svaki, 320.000 50.000 oka kafe po pr, što čini 134.000 funti u vrij. , 250.000 70,000 funti sapuna,» 235000 Baršuna (veluta), atlasa (sa- ; tena) zlatnog konca, svilene ! robe. zlalnog i srebrnog ga- Juna, u pribl. vrijednosti, 40.000 , 250 škrinja ocjela (čelika)u v., 11.000 | 105.000 fnti. lan. platna sur. , 68.000 | 6000 f. lan. platna lijepo ur. » 12.000 Ukupno ir. 823.000 i 240 funata, što sve iznosi : 4.820.000 funti soli. Primjedba. Polovina ove robe ima | se smatrati kao vlasništvo Turaka i | Srba, te se mora uzeti kao naknada skupa “za onu što bi oni donijeli iz>Bosne i otpremili za inozemstvo. A ostalo što | je pripadalo. Dubrovčanima, ima se | . smatrati kao naknada (les Retours) za “robu iz Bosne, koju bi oni sami bili nabavili i otpremili u inozemstvo. Mi “ovdje nemamo uračunsšti prevozarinu ni za jednu ni za drugu ovu robu, jer smo je već gori uračunsli u ukupno- sti za bosansku robu, uvezenu u Du- brovnik; ali imamo uračunati dohodak, što su ga Dubrovčani primali na tro- Ako smo ovdie spomenuli artikel soli, koja je odvazda bila eksploatirana na korist vlade, to je stoga, što pro- daja soli u ovim krajevima silno inte- resuje trgovinu time, što 18.000 konja po pril., što su je dolazifi uzimat iz Bosne, prispjeli bi natovareni raznom robom, ie smo smi bivoli lišeni te robe 18.000 konja soli, svaki konj po Ne bi se dakle radilo o tome, da se uspostavi ona prva cijena, što je | bila u snazi za vrijeme republike: na- protiv može se držati, da će se Turci | zadovoljiti cijenom od: 8!/2 cent. pol, ie da će količina soli, što će je oni izvoziti iz Dubrovnika iznositi godiš- nju svotu od po pril. 367.000 iranaka, što će sve ići u korist države, osobito zbog ioga što Stonjske soline koje već mogu proizvoditi 3,600.000 funti soli, a koje kad bi se popravile i uredile, mogle bi proizvodit još dosta više, imale bi csiguranu progju (izvoz), dok se danas ona ništa ne prodava, te se nalazi nagomilana u državnim maga- ' zama u količini od vrijednosti 300 hi- ljada franaka, te će bez sumnje ondje | ležati sve dok joj se cijena ne snizi, Primijetit će se, kako sva trgovačka roba primljena iz Bosne i Arbanije, sastoji u surovinam, a ona koju mi inožemo prodati tim dvima pokrajina- ma, da je maldane sva izregjena ili, (da je proizvod naših kolonija. Iz toga . će se vidjeti da je bila prava nesreća .za Dubrovnik što, silom prilika, nije više mogao imati odnosa sa susjedima | tako bogatim i tako neprosvjetljenim, šak Turaka na ovoj partiji robe, što | im je pripadala, te donosila godišnji novčani prihod od po pril. ir, 60.000 | ako bi zbog te oskudice soli Turci bili prisiljeni vratiti svoje konje prazne. | Ovaj je dohodak danas izgubljen ne |samo za trgovinu već i za samu dr- | žavu, buduć da s6 vrijedi u Dubrov- niku deset putai više, nego što je vri- jedila onda; Turci bijahu primorani, | | [sa je nabavljaju od drugdje, pa biže- . | ljeli bilo, da ovaj artikel od glavne , | potrebe, kojega se može puno prodati, | bude sveden na jednu cijenu, koja će | dopuštati našijem susjedima, da je do- | laze kupovati u mas. | . Sol za vrijeme dubrov. republike \tima po funtu; ta je cijena postepeno | rasla poslije francuske zapreme do 8!/2 ie je ostao lišen jedne trgovine, balans “koje ide toliko na njegova korist, kao i na korist same Italije, u koliko može djelovati na napredak njezinih tvor- nica, pružajući joj priliku, da nabav- lja surovine uz jeftinu cijenu, II. TRGOVINA s ALBANIJOM. A.) Uvoz robe, koju su arbanaški Turci svake godine donosili u Dubrov- nik morem. : Sočiva 2000 vreća uk.vr. fr. 48.000 . Lanenog sjemena 1600 vreća ,, 25.000 Ulja od maslina po pr. 400 barjela po 39 fx. svako, 16.000 Žutog voska 260.000 funt.* ,582.000 Kordovana iliti kozjih koža 14.000 funt. » 20.000 Ovčijih koža (14.000 iunt.) , 10.000 Govegjih koža (osuš.) 2000 , 17.500 Slane ribe 15.000 i. » 9.000 Vune proste 300 svež. . 15.000 Vune fine. 100 , x 10.000 Zečjih koža 10.000 komada , 12.000 Žita 3000 vreća po prv » 84.000 Ukupna pribl. svota uvoza fr. 848.500 B.) Izvoz iliti roba godimice otprem- ljena iz Dubrovnika za A!baniju : Kafe 55.000 funti u vr. ir. 106.000 Čelika 150 škrinja » 6.000 Kože od jakin. koza, uragj. , 76.000 Ukupna svota ir. 188.000 Primjedba: O trgovini s Albanijom možemo reći isto što rekosmo o irgo- ' vini s Bosnom ; ali, ne ulazeći u po- ! prodavala se je za cijenu od 1'/2 cen- , “primao god. prihod od 0cent., a da se time nije umanjila pro- | odaja; ali kad joj se je najposlije uda- : s , svoje kabotaže i od svoje trgovine rila cijeea od 14!/2 cent. po iunti, Tur- (ci su se sasvijem obezdušili te načeli | |da se njom opskrbljuju iz dalekih krajeva. tankosti, utvrgjujemo na podlozi naj- *tačnijih podataka, da je Dubrovnik od dobiika na tig. robi i od brodarine ir. 110.000 Prema izloženom, ukupni godišnji dohodak, što ga je Dubrovnik imao od svoje mornarice, duge plovidbe, od * Suđeći po brojkama, mora da je u ono . doba u Albaniji bilo jako razvijeno pčelar- stvo više nego "u Bosni.