Br. 12. ireba mnogo kapitala, navlastito pro- metnog te vrlo dobrih stručnjaka he- mičara, Jednom će se ipak do toga doći, ali što Prije to bolje. Za to će dobro proči oni pojedinci i one općine, koje će se a vrijeme snaći te pripraviti ma- terijal za našu buduću induslriju ete- ričnih ulja i esensija, kojoj će čem- pres davati vrlo dragocjenu sirovinu, Sadimo čempres kao ures naših do- mova i sela; u gustim alcjama uz pu- teve i uz megje, da ulaži silu ško- dljivih vjetrova: po ledinama i krše. vitim položajima da sačuva obronke naših brda i da pridrži zemlju, da je zimske vode .ne otplave u morsku pu- činu, Sadimo ga napokon pojedince ili u skupu, da ovjekovječimo razne do- gagjaje u obitelji, u mjestu i u narodu. Čuvajte čemprese, kao što i svako | šumsko drveće, da se ne primjeni i na ras onaj starinski teški prikor: »Quid est agricola? — Sylvae ad- versarium | Marko Marčić. * Ovaj je članak bio štampan lanjske go- dine u 1. om broju Zagrebačkog ,Šumar- skog Lista“. Pošto je ovaj list kod nas vrlo malo poznat i pošto je za naše krajeve čempres od velike važnosti, želimo da upoz- namo naše cij. čitatelje s ovim člankom pak ga, dogovorno sa auktorom, nešto ispravljena i popunjena prenašamo. Uredništvo. < Život našeg seljaka u Župi Dubrovačkoj. Ekonomski zastoj u ratu. — Duhan, buhač i ulje. — Sadanja ekenomska kriza, — Seoska blagajna. Na istočnoj strani Dubrovnika, iz- megju više golih i pustih gora, pro- teže se župsko polje. Na njegovoj periferiji nanizala su se brojna sela i zaseoci. Na najzgodnijim mjestima, u središtu polje, koje prosijecaju sa sje- verne strane mnogi petoci, vidimo ru- ševine, podrtine, starih vlasteoskih dvora. Seljak je do pred nekoliko godina. bio njihov kmet, ali se je svojim zno- jem i velikim, ustrajnim radom, odu- žio; razumile se, mnogi su morali seliti u daleki svijet, da tu zarade, kako bi otkupili očevinu i postali go- spodari svoga ognjišta. Koliko ih je, Bože moj, ostavilo svoje kosti, u tu- gjini, a da se nijesu okoristili svojim radom ? Valja napomenuti, da je u ovoj borbi za opstanak seljak iz Gornje | \još novac, premda je duhan predat još Župe, svojim marom i svojom solid- nošću, nadmašio svog susjeda iz Donje Župe (Žrnovnice), U predratno vrijeme | naš je seljak živio, u glavnom, obra- gjujući zemlju, na kojoj je sadio razno povrće i duhan; malo je mario oko uzgoja masline, vinove loze i žitarica. Stočarstvo .se zadnjih godina djelo- mično zabacilo ; zadržao je jedino do- maću kravu i mlijekom opskrbljivao gradove: Dubrovnik i Trebinje. Tre- binje je bilo na granici strane države — Crne Gore, prepuno vojskom ; Du- brovnik takogjer imao je viši konsum, jer i tu bilo više vojske, koja je dobro plaćala. I tako je naš seljak povrćem 1 mlijekom mogao da pokrije 3/5 svo- jih potreba; ostalo kao kruh, obuću, ode prehranu marve, pokrio bi dobro prodanim duhanom. Tad se spomi- mjalo, kako P. ili N. ima na uložnoj mjižici 1000, 2000, pa i više forinta. ako je 1914. god. zatekla našeg žup- g seljaka. On je bio veseo, blažen, E bio svoj; vidio je, kako mu se | ma svim stranama, | giena : | staje ; »DUBROVA budućnost smije; njegov porod, mila | njegova dječica, mogla su slobodno i hee spavati, kako. veli, lijepo, naš narod: ,S uha, na uho“, Rat je dugo trajao i ostavio pustoš , Zemlja ne obra- maslina i vinova loza dijelom propadoše. — Kad se je naš čovjek | povratio morao je onako ispaćen, gla- | dan i bos, da se prihvati ledine, i da | je najvećim naporom pretvori u kul- turnu zemlju. Kupio je i sirotinjsku majku-kravu, i kroz par god. prebro- dila se kriza: počeo je život po sla- rom običaju, a o Božiću i Uskrsu, mogso si vigjeti veselje; o ratnim po- sljeđicama nije bilo više govora. Gcd, 1919. naš je seljak nasadio lijepi quan- tum buhača (osijenča), a ovaj uslijed | dobre progje, pokrio je mnoge seljačke potrebe. Tamo i tamo diljem Župe, vidio si kako se bijele renovirane kuće, io je marni župski seljak, podi- gao unučadi od prištednje prodanog buhača. Tako je išlo do god. 1924. kad se buhač, pa donekle i duhan, dobro pro- davaše. 1925. god. pri osvitu najbolje obećavaše. Rodio duhan, maslina, bu- hač; seljak je vjerovao, da se bližaju stara, svela vreinena, kad je Bog ob- darivao svijet, radni svijet, svakim bla. goslovom. Prevariše se: maslinovo ulje, uslijed slabe vrste, ostalo nepro- dano, a što je prodano, uz slabu ci- jenu ; buhaču cijena spala od 80—100 Din. ne 15—35 Din. ; duhan ni izda- leka ne odgovara predratnim cijenama, pa ni prošlogodišnjim. Evo dva primjera iz god. 1924. i 1925., a ima ih još 20%, koji su gore prošli : 1. 1924, — 212 kg — 7.400 Din. — 1925. — 300 kg — 8.190 Din. 2. 1924. — 140 kg — 4.300 Din. — 1925. — 216 kg — 4,514 Din. Kako se vidi u primjeru pod br. 1. svaki kg. u 1924. god. primljen je, ili bolje prodan je 34:9 Din, — 1925. god. mnogo bolja vrsta pošla je po 27:3 Din. U drugom premjeru, god. 1924. prodan je svaki kg 30:71 Din. 1925. god. još bolji duhan pošao je po 20:89 Din. Sve ovo zabrinjuje na- šeg seljaka. izdala godina u svemu. Seoska Blagajna ne da na kredit, jer nema para. Napominjem, da narod nije primio pred 10—20 dana. Naša ,Seoska Blagajna“ radi veoma solidno. Prima uloške na 10%, a daje kredit na 11% i 12%. Kolika razlika od onih kajišara, kojih ima i u našoj blizini, a zaračunavaju mnogo više i pretjerane kamate. Jadan narod! Može li, uz ovakove prilike: neradica, zabrana se- ljenja u Sj. Ameriku, da i pomisli, da će se jednoć odužiti i postati svoj. Svak se sjeća predratnog vremena, a još ragje god. 1920. i 1921, i 1923. kad je rad bio plaćen, a godine rodile. Svakako ide svaka hvala našoj ugl. | | sioni zavodi povisili su diskoninusto- | Blagajni, i njenom tajniku g. Kriletiću. Samo njenim redom usrećena je mnoga obitelj, i sačuvana očite katastrofe, time što se radi, jedino na tome, da se opskrbi najboljom robom seljaštvo, u pravo vrijeme, čekajući ga od god. do slijedeće godine. A što se tiče duhana, bilo bi neop- hodno potrebilo, da se na kompeten- ČKI LIST“ nagje navrijeme pijacu, a ne da trune | Po vlažnim, nepopravljenim magazi- | nima, Drugo, držim, a to je uvidio i gosp. Minist, Finaucija, trebalo bi zgra- i diti nekoliko mođernih tvornica du- | hana, koje bi preragjivale duhan, i žava imala veće koristi, pa bi mogla izaći lakše ususret gojiteljima duhana. Poradimo nešto, političari i oci do- movine, da maš rod ne umire pod | raznim plantažama Argentine i Brazila; dajte, samo jedan davi na godinu mi- slite na potrebe, male potrebe ovog kukavnog naroda. Dobar naš svijet ostat će vam ha- ran; imat ćemo brenioce_ domovine, vesele i mirne, kao što su nekad bili. našoj bogatoj Jugoslaviji. 15. III. 1925. N.N: Onći ekonomski pregled. Od 1. do 20 marta. U počelku mjeseca marta na me- izim bese francuskog franka, te naza- dovanje talijanske devize, a nazado- vao je ponešto i belgijski franak te i neke devize balkanskog poluostrva. U ostalom pak opažalo se nastojanje pri- bližavanju procesu stabilizacije. U ku- munjskoj postoji znatna nestašica novca a lej je oslabio zbog nazadovanja iz- voza. U Bugarskoj su prilike nešto povoljnije uslijed sanacija državnih fi- nancija i povoljne trgovinske bilance. U Grčkoj su znatne fluktuacije teča- jeva, pa Grčka Narodna Banka ima tome pomoći povišenjem diskonine stope od 7!/e do 8%. Osiromašenje pojedinih zemalja i promjenjiva konjuktura na gospodar- skim područjima, obilje novca na je- dnoj strani i velika nestašica na dru- goj strani, dovode do toga, da su ka- mctne stope u pojedinim zemljama siluo različite. Posljedica- je ovoga seoba kapitala, što znatno upliva na tečajeve deviza i-otešćava njihovu sta- bilizaciju. Zbog ovakvih prilika povi- šene su diskontne_ stavke Federalne 131/2%. Ovo je pak uzrokovalo osla- , bljenje engleske funte, pa je Bank of gjunarodnom novčanom i deviznom | tržištu nije bilo znatnijihdogogjaja | | tnom mjestu pobrinu, da naš duhan | Strana 3. Jedino na njemačkom novčanom tr- (žištu opaža se postepeno rasterečenje | i učvršćenje marke, čemu pomaže i onda preragjen, prodavati. Tad bi dr- | priliv kapitala iz inostranstva. Ova si- | tuacija u Njemačkoj karakterizona je Pa kamatnih stavaka, Sa našeg tržišta. Žito i hrašno. Novosadska Burza notira dne 19/3: | pšenica 450-452.50, kukuruz za mart 172.50, za april 185, april-maj 192.50, | maj-juni 202,50, juni-juli 205-207.50 | franko utovarna stanica. Prvoklasni vojvodjanski mlinovi notiraju : 0zg/700, 0/690, 2/610, 5/540, 6/490 franko va- gonska stanica, Cijene u Gružu: pšenica —, kuku- ruz 250, zob 340, franko obala Gruž, | mjera u Gružu. Dajte, da se i oni vesele u ovoj | \ito samo za bistro ulje. England u obranu svoje valute povi- | | sila diskontnu stavku za 1%. vrijeme došao do ispod zlatnog pari- teta, radi jakog sezonskog izvoza žita i radi toga potraživao se dolar, ali je uslijed intervencije Nalionalbanke ovaj disparitet zaustavljen u dalnjem naza- dovanju. Da spriječi daljnje nazadovanje fran- cuskog franka, Banque de France po- onovno jako intervenira, a dvojben je uspjeh, radi jakog bijega kapitala iz Francuske. U zaštitu talijanske lire, talijanski emi- pu od 5/2 na 6%, a vlada pođuzi. imlje oštre mjere za ograničenje trgo- vine devizama i efektima. Sve ovo ostale i nadalje nesigurne i da porast stranih deviza stoji u savezu sa oti- | Cajem kapitala u inostranstvo i pretva- | .ranjem novca u strane vrijednote, I Švicarski je iranak u posljednje | | tira u Ziirichu završno 8-17'/2. Megju- Brašno domaće. Prvoklasni vojvo- gjanski mlinovi: 0gg/750, 0/740, 2/695, - 6/550. Brašno talijansko: 00/710, 0Sp/680, I/A -660, 1/B 655 franko obala Gruž. Kolonijalna roha. Cijene u glavnom nepromjene. Šećer kristalni 13:90, kocke 15:70. Kafa Rio 43-45, Minas 46. Pitinač talijanski 8:90-9.70, indij- ski 7'60-8'— Prava engl. modra galica 98/99/9 u drvenim buradima 8:50. Sumpor dopp.raff. u platnenim vre- ćama 250/255. sve franko obala Gruž. Južno voče. Koliko u narančama toliko i u le- munima nema osobitih promjena, ci- jene se drže kao prošle sedmice, pro- daje se naranče laterno (žute) a Din. 240/250, sangunelli (polucrvene) a Din. 260/270, sanguigni (crvene) a Din. 290/300. Limuni a Din. 140/150 po sanduku. Za smokve rogače i bademe isto stanje kao prošle sedmice, Povrće, Stizava u ponedjeljak friški zeleni grašak te će cijena poprečno biti Din. 11 po kg. Ostali domaći produkti. Buhač. Situacija nepromjenjena, je- dino što su se neke partije prodale na tišćanskom tržištu sa sniženim ci- jenama od predzadnjih, ali izgleda da je prodaja špekulativna. Iz Amerike za sada nema još potražnje. Cijene na ovdješnjem tižištu za otvorenu robu Din. 16-17; poluzatvoreni 20-21; za- g tvoreni 25-30. | rezervne banke u Newyorku od 3 na | Maslinovo ulje. Ima nešto potražnje Cijene se plaćaju za smrznuto Din. 14:50-15, a bistro 16:50 17. Burzovni izvještaj. Dinar je ove sedmice slabiji i no- tim danas je tendenca za dinar opet prijaznija, te ćemo se vjerojatno po- vratiti na tečajeve od prošle sedmice. Internacijonalno tržište deviza nepro- mjenjeno, dočim zagrebačka burza no- tira na 20. 0. mj.: Newyork 63.25, London 302.—, talija, 297.50, Prag 188.50, Paris 3.28 i t. . Polazak hrodova iz Gruža. i pokazuje da su ipak valutne prilike | Za London i Hull: Parobrod ,Livorno“ oko 1. aprila, < > GAvallo* > GASE Š »Guido“ > 20 š sSorreblos- < 8 252 ZA LIVERPOOL: Parobrod ,Destro“ < "Bavarian* » 18 aprila d »Tyria“ S BQ-E ZA LIVERPOOL i MANCHESTER: Parobrod ,Pavia“ oko 8. aprila. Jugoslavenska Expres Agencija d.-d. GRUŽ. oko 30 marta TIMA, tiestena (nasta) je najbolja l ( o ——_—pooooo Zastupstvo + sa skladištem Tražite ponude ' Hustrovani katalozi gratis i franko . ree Matić &G0 =: Zemaljski i mlinski proizvodi na veliko = = emo Telefon 2 25. GRUŽ Telegrami : MATIĆ.