POSTARINA PLAĆENA Broi 20. SEDMIČN! INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1 i List God. 2. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 16. maja 1925. | Odgovorni urednik: | STIJEPO M. BJELOVUCIC Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Na putu ozdravljenja... »Kako saznajemo u Sarajevu se rađi na tome, da se osnuje jedan gragjan- ski blok u koji bi ušli objektivni i u- gledni gragjani sviju postojećih poli- tičkih stranaka. Tomu gragjanskom bloku bila bi zadaća, da voradi i ri- ječju i djelom za ekonomsko podizanje Sarajeva, da vodi odlučujuću riječ u komunalnim stvarima i da zainteresira mjerodavne krugove u Beogradu kao i bosanske narodne poslanike o pre- kim poirebama Sarajeva. Dalje bi taj gragjanski blok imao zadaću da uznastoji kod svojih poli- dičkih stranaka, da se kod namještanja viših funkcionera u Bosni i Hercego- vini uzimlju u kalkil ljudi, koji će i- mati smisla za potrebe Sarajeva i či- iazve Bosne i Hercegovine. Stvar je, kako _ vidimo vrlo dobra i ako se ozbiljno na tome poradi, mo- slo bi od ove akcije biti lijepe koristi. Naravno, da bi taj gragjanski blox morao uzeti u svoju zadaću i to, da pročisti naš lokalni život od raznih nesavjesnih ,veličina“, koje su se do sada držale na raznim položajima, koji su skopčani sa interesima grada, samo radi zagrižene siranačke borbe, koju zlorabili u svoju ličnu korist. Mi držimo, da bi u ovakovom nastojanju poduprla Sarajevske gragjane 1 sva naša štampa, izim one, poznata kao potkupljiva i ucjenjivačka“, Ovu vijest pročitali smo ove sed- mice u jednom sarajevskom listu. Ne poznamo sarajevske prilike toliko da bi mogli ocijeniti u koliko je tačno sve što se tu iznosi, a odnosi se na sarajevski život, Mi ovo ovdje i ne bi- lježimo zbog sarajevskih prilika, već 2bog principa, koji se naglašuju kod su pokretanja te akcije i zbog njihove | primjene, koja nam se nameće, obzi- rom na naše lokalne odnošaje. koja je već | Od početka izlaženja našeg lisia is- ticali smo u nizu članaka i bilježaka potrebu koncentracije svih elemenaia dobre volje u pitanjima lokalnog in- | teresa, a to baš stoga, jer se lim omo- gućeje najlakše riješavanje svih mnogo- | brojnih kompliciranili pitanja, koja koče | svaki razvoj ovog grada. Naš posljednji | članak ,Dubrovački ponos“, u kojem | je još jednom nabačena ta ista misao i u kojem je upućeno na isti izlaz iz ovog stanja, svratio je mnogo pažnje, pa je bio više komeniarisan nego pre- i gjašnji naši članci u glavnom istog sadržaja. Možda je to zbog toga, jer | se je na osjetljiviji način uprlo u či- | njenicu materijalne dekadencije ovog grada, a možda i srazloga, što se je . Počela da jače budi savjest svakog, i gragjanina i što se općenito počela | da ra smije da ide, Ako je iome uzrok ovo posljednje, onda je to prvi korak oz- dravljenju prilika u našem gradu i mi ga radosno pozdravljamo. | Negdje se kazalo, da mi kao lokalni stv privredni list nijesmo dužni da sama , ; konstatujemo bolest, nego ujedno da ; označimo i lijek toj bolesti. Mislimo, | da bi naš udio u ovom poslu ozdra- | vljenja i pokretanja s mrtve fačke jav- nog života ovog grada bio već zna- | čajan i dostojan, kad bi našim pisa- njem i upozoravanjem na zlo, uslijed | kojeg zapinje' naš razvoj, stvorili ono | poirebito duševno raspoloženje, koji | ije preduvjet svakoj uspješnoj akciji. Ali taj prigovor nije bio opravdan i !s razloga, što smo mi odmah kazali i lijek, i to baš onaj isti, kojim se, kako vidimo iz gornje vijesti sarajev- | skog lista, hoće i u drugim mjestima | .. . . * . . . | da riješi ovo isto pitanje. Mi smo uvi- | jek naglašavali, da je izbor i okuplja- | nje ljudi, koji imaju smisla za javne , poslove, ljudi spreme i volje za rad, svijest da ovako dalje ne | jedini put, kojim se uspješno mogu savladali svi oni mnogostrani i razno- liki problemi, koji se pojavljuju u ži- votu jednog grada. Jer jedino u ličnoj | vrijednosti i agilnosti najboljih megju | nama vidimo izlaz iz ovog stanja i | garanciju, da će se doći do cija, koji | SE traži. Bio je jedan “period u posljednje vrijeme kad se na ovakovo okupljanje najboljih nije moglo ni pomišljati. Po- litički momenti toliko su zaokupljali i pojedince i mase, da je to stvaralo inegjusobne jazove, preko kojih nije moglo de se dogje do potrebitog pri. bliživanja. U opće sva pitanja lokal- nog značenja i interesa morala su da |! ustuknu pred općim pitanjima, pa se je u takovom raspoloženju izgubio i i potrebiti smisao za stvarno raspra- i vljanje lokalnih pitanja i za pravilno vogjenje lokalnih poslova. Sađ je me- gjutim taj period već na izmaku. U | naš politički život u opće posljednjim dogagjajima uneseno je mnogo više | realnijeg shvaćanja, hladnijeg rasu- | gjivanja i pozitivnijeg djelovanje, pa će se to nužno morati odraziti i u lo- | kalnom životu. A kao što je u općem | političkom životu jedino moguće gru- | pisanje oko općih političkih principa, | tako iu lokalnom životu treba da budu | jedino odlučni momenti lokalnog in- i teresa. Na toj bazi i mogu i ireba da (se nagju svi srodni elementi bez ob- ; Zira kojeg su naziranja u pitanjima, koja su izvan dosega ovih poslova. Razumije se, ovu stvar ne treba for- sirati, jer ona je zdrava, pa će sama , sobom nametnuti. A mi ćemo bili za- ! dovoljni, ako i našim pisanjem u tom ; pogledu svoj dio doprinesemo. Pre nekoliko godina posetio nas je ovogja i glavni organizator skautizma | Jugoslavije Dr. M. Đ. Popović i održao i predavanje o ,Vaspitanju narodne O- omladine“. Ali skautska misao imala je (i posle tega samo nekoliko sledbenika, i dok se evo sađa, sama omladina i bez | nagovora starijih za nju zagrijala. To i je dobro, jer nam daje nađe, da će ve- | ćina_ vas koji se sad za skaute spre- mate iz vlastite inicijative, istrajati iu svima teškoćama. Koje su teškoće ? Vi i u školii kod kuće učite, što sve treba znati i kako se ireba ponašati, pa da kao odrasli budete valjani ljudi. Sve te pouke kso skauti morate i sad iz- | vršavati, jer se zavetujete i stupate u jednu organizaciju, koja vas matri i kontrolira. Skautizam je dakle prakli- | čno vežbanje za valjanost, tf. j. mar- ljivost, poslušnost, učtivost, viteško po- našanje, učenje i t. d, To nije uvek lako, ali skautizam daje toliko zado- voljstvo, da se isplali trud. Uverićete Skauti za unapregjenje Dubrovnika, se. Ali pre nego kao skauti počnemo | posao, moramo se objasniti i sa Vašim \ roditeljima i starijima a i sa ostalim gragjanima jer nam je njihov prista- nek potreban. Mi ćemo imati ne samo pristanak nego i simpatije njihove ako budemo pravi skauti. Ali mi možemo očekivati i stvarne pomoći pošto ćemo nastojati da u duhu naših zakona bu- demo i njima korisni. Dubrovnik za- uzima i po istoriji i po položaju na- ročito mesto u našoj otadžbini. On ie, kako dneviuo vidite, jugoslovenska Meka o kojoj većina naših zemljaka sanja još iz male mladosti te ga želi pose- titi bilo iz patriotizma, ili želje za le- pim krajem ili potrebe, da oporavi | zdravlje. Eto očuvati to prvenstvo Du- brovnika na našoj obali veliki je za- | datak, kom i skauti mogu delotvorno | poslužiti. Opće mišljenje da Dubrov- nik u svemu propada, da nije gosto- ljubiv i da je apatičan i za toliko oče- kivanu Novu Slobođu, mi ćemo suz- Pale I genij kombardijera (obdija) u l republic Dubrovačko. M. Kusijanović. Listajuć dubrovačku povijest i raz- gledajući uregjenja i razvitak grada i republike, otkrivamo mnogo lijepih i plemenitih ustanova, kojih do duga u drugim naprednijim mjestima, centrima i državicama ne nalazimo. Dubrovnik je već davno imao svoju ljekarnu, na- hodište, uboški dom itd. pa je posve naravno da ja uveo osiguranje radni. ka-službenika, iznemoglih i ostarjelih u javnoj službi, te istodobno zbrinuće udovica i siročadi, nekom vrsti pensija. Već g. 1514. bilo je u Dubrovniku 21 bratstvo raznih zanata. Dubrovčani su ovima mnogo išli na ruku, mnogo ih pazili svrhom, da u svojoj kući imaju uvijek zgodnih, vrsnih i izuče- nih umjetnika i radnika. Iz vana su dobavljali vještake, koji su radili za njih i vježbali domaću čeljad, te su tako crpili dvije koristi, U nekome umjeću je dotjerao dotle dubrovački narod, da je importirane pretekao i još poslužio na strani. U jednom rukopisu u arhivu iz 18. | vijeka (Sull' armamento br, 85) vidi se | koliko su brige vodili o radnicima i njihovim obiteljima, kad bi se istrošili | a radu i javnoj službi. Tu su zabi- | lježene sve plate, koje je pisar Luže dao vojnicima, barabaniima i bombar- dijerima. Budući je vrlo onaj dio, koji govori o ovim potonjim iznosim to ovdje. Poglavica bombeardijera Antun Dor- | delli imao je po 6 groša na dan aza | bimestar (dva mjeseca) duk. 9. Nino Rocci zamjenik poglavice (V.ce capo) bombardijera dobivao je dnevno po 4 groša, a za bimestar 6 duk.* Ivan Bona učitelj (Maestro di scola) nije imao već 2 groša na dan kao bombardijer, ali kad njegov otac bi poslat od Uz.. Senata u Ošlje povo- dom neke zarazne bolesti, koju ta- mo uhvati i pošto se vrati u grad, Svaki je dukat iznosio 40 groša. interesanat | umre od te zaraze, bi prenesena nje- | gova plaia od 6 groša dnevno na sina Ivana, tako je faktično imao 8 groša na dan, a za bimestar 12 duk. Antun Vukota imao je, za usluge učinjene državi u vrijeme rusko-tur- ) skog rata, dato mu od Uz.. Semata dnevno 4 gtoša a za svaki bimestar duk. 6. | Maroje Bračević, Josip Maleoni, Andđelo Colombo ova tri bombar- | dijera imala su po 4 groša na dan; | učinili su u službi mnogo godina, a Služili bi i danas. Oni su imali za bi- | mestar duk. 18. | Đuro Bušlje rezbar (Incisore) upisan ) izmegju bombardijera sa 4 groša dne- | vno ima za svaki bimestar duk. 6. Ivan Tepšić, Ivan Zupini, Ilija Pe. | čević i Pavo Naracči — ova 4 bom- , bardijera služila su mnogo godina na- trag, a služila bi i danas, i imali su | po 4 groša na dan, te imadu svaki bimestar duk. 24 | Mato Stupa je bombardijer starac, i koji je ostario u javnoj službi, te ima 4 groša dnevno, što čini svaki bime- star duk. 6 Frano Callifiori dok je živio, imao |je 4 groša na dan a poslije njegove | smrti Uz.. Senat dade njegovoj ženi | platu od 4 groša na dan, te ima svaki | bimester duk. 6. | Ivan Zurić, Nikola Lapačina, Josip | Rudinjak, Petar Ivanković i Ivan | Ivanković; ti prva od ovih služahu | mnogo godina natrag, a drugoj dvo- | jici bi data plata od 4 groša na dan, | da se oduži ocu njihovu, koji je po- | ginuo ubijen od jednoga kuka, dok je | vadio kamenje na račun države, te svih 5 bombardijera služili bi sada ; imaju | 4 groša na dan, a za svaki bimestar | 30 duk. Frano Djedović bi usmrćen od topa na S. Lovrjencu i njegovoj ženi data | je plata od Uz., Senata od 2 groša | na dan, te prima za svaki bimestar 3 d. Nikola Galantinović, Pasko Galan- tinović, Nikola Vocativo, Antun Fvić — ovo 6 bombardijera ostarjelo je u javnoj službi i imaju po 2 groša dne- | vno a za svaki bimestar 18 duk.