Broj 25.

JPOva





SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK

Pojedini broj Din. 1:50

God. 2.



Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200D.

Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik :

20. juna 1925.

Odgovorni urednik:
STIJEPO M. BJELOVUCIC

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.









Još o odmjerenju lične dohodarine.

Treba oporezovati u duhu zakona.

U broju 131 od mj. juna tg. »Novog

“ Doba« neki gospodin ,Praktičar“_od-
govara na moj članak u broju 19. »Du-
brovačkog Lista« i hoće da dokaže,
da ja nemam pravo kad tvrdim da je
poreska vlast u Dubrovniku protuza-
konito primjenula poresku tablicu pri
odmjerenju dohodarine za god. 1923.
i 1924, jer da tome nije kriv način
kako je tablica bila primjenjena već
poreski sistem. Da poikrijepi ovu svoju
, tvrdnju gosp. ,Prakličar“ navagja pri-
mjer gdje po zak. od 24, I. 1914. &
172 za prihod od kruna 40-44.000
prema stepenu dohotka 46 otpada po-
rez od kr. 1705 odnosno za prihod
od Din. 10-11.000 D. 426:25, što daje
iednak rezultat kad se iznose koji su
u tablici izraženi u krunama svede u
dinare u relaciji 1:4. Na ovo primje-
titi ću gosp. ,Praktičaru“ za sada samo
toliko, da bi prema zakonu od 28. I.
1914. na prihod od kr. 40-44.000 netko
imao u istinu da plati kr. 1705, dok
danas na prihod od Din. 10.11.000 ima
da plati Din. 858'90 odnosno kruna
3435'60, što znači za obdatih 100% više.
Ja sam u počeiku mog članka u br.

19. »Dubrovačkog Lista« predpostavio, |

da se dužnost plaćanja poreza lične
dohodarine osniva na zakonima iz £.
1896 i 1914, biva u predratna vremena
i obzirom na ondašnje prilike, gdje
su uzeti prihodi u zdravim zlatnim
krunama, a istaknuo sam, da su stavke
za odmjerenje plaćanja sastavljene na
principu progresije ili kako je austrij-
ski zakonodavac to zgodno izrazio —
die Personaleinkomensteuer ist in der
auisteigenden Stufenleiter ihrer Steuer-
setze progressiv,

Zakonodavac je dakle kod uveđenja
ovog poreza vodio računa o omjeru
vrijednosti prihoda prema potrebama
životnim, te nije išao za tim da one-
mogući življenje poreznikovo i da pro-
uzrokuje uništavanje njegove imovine,
već se imalo porezovniku oduzeti sta-
noviti zanj neosjetljivi dio od njegovih
prihoda koji predstavljaju prirast u
njegovu imetku.

Po duhu i smislu zakona, ne stoji
tvrdnja, da je današnji prihod od Din.

10-11.000 jednak prihodu od predrat- |

nih zlatnih kr. 40-44.000, jer po svojoj
vrijednosti predratnih kr. 40-44.000
predstavljaju danas iznos od poprečnih
Din. 500.000. Po zakonu dakle netko

.. Ujedno preporučam veliki izbor muških i

cenu spustio za 40"
FINE SVILENE ČARAPE Din. 37.50

uz cijenu od 10-100 Din.

je na prihod od kr. 40-44.000 imao
mu nije bilo teško jer mu je još dosta

su i bili koji su imali tdliki prihod,
dok je nemoguće onome tko danas
ima prihod od godišnjih D. 1011.000
| da u ime dohodarine plali "12 dio od
ovog prihoda.

Nego i kad se nebi obaziralo na
smisao i duh zakona već kad bi se
uzelo same krunske iznose u tablici
i pretvaralo u dinare dijeleći ih sa 4
što je učinila porezna vlast, po mom
mišljenju je takogjer povrijegjen zakon
a to radi ovih razloga.

Postoji kod nas samo zakon od31.
XII. 1921. kojim se uregjuje u pro-
metu iznos krune prema dinaru, biva
da se 4 krune zamjenjuju u 1 dinar.
! Ovim zakonom koji je sasma različit
vd poreskih zakona i koji ima sasvim
drugu svrhu, uregjuje se jedino uve-
denje valute u državi, pa se nemože
ova slijepo primjenivati i na zakone
kod kojih su odlučni sasma drugi mo-
menti, a nadasve u pitanju poreza do-
hođdarine.

Da je ova moja tvrdnja ispravna
(vidi se najbolje iz toga, što se po za-
| konu od 20. IV. 1920 pri odmjerenju
poreza naratne dobitke u Srbiji i Crnoj
Gori gdje se uzelo progresivnim ta-
| blicu u krunama, riječ kruna zamijenilo
\u dinar biva tablica se promjenula u





| relaciju 1:1 a ne kako u nas kod po- >

| reza lične dohodarine 1:4.

Gosp. ,Praktičar“ primjetiti će mina
ovo, da je to u članku 19 Z. od 20.
IV. 1920. izričito naglašeno, ali neka
omi gosp. ,Praktičar“ citira naro-
| čiti zakon, po kom se je progresovnu
| tablicu za odmjerenje poreza lične do-
| hođarine imalo promijeniti na onaj način

kako je to uslijedilo. U koliko je meni
| poznato toga zakona nema, već ima
raspis Delegacije Min. Financija u
Splitu da kod pretvaranja mjere u di-
narskoj valuti ne smije da nastane
nikakva razlika u pogledu visine pla-
| ćanja dohodarine i prireza u krunskoj
| valuti.

Kako sam već istaknuo tablica je
. osnovana na principu progresije, gdje
| oporezovanje nesrazmjerno raste u
| svom postotku prama većem prihodu,
pa se m. pr. na prihod od kr. 10 do,
11.000 plaćalo dohodarine kr. 273 a





| ne na prihod od kr. 40-44.000 kr. 1705,
| jer oporezovanje ne raste u jednakom
; postotku kao i prihod, pa i ako je iznos
| od kr. 40.44.000 samo četverostruk od

da plati po prilici '/2u dio prihodašto ,

ostajalo za življenje, a kod nas rijetki |

kr. 10:11.000 to je porez ipak više
nego šesterostruk.

Progresiju je pak zakonodavac uveo
zato, da onaj tko ima sve to više pri-

| hode nego što mu je potrebito za

obično redovito uzdržavanje, da plaća

\iavne potrebe jer to može lahko“da

| po zakonskoj relaciji jednako 40-44.000

podnese.

Da ne bude dakle alterirana visina
u plaćanju poreza kod pretvaranja
krunske tablice u dinarsku, nije bilo
dovoljno razdijeliti krunske iznose u
tablici sa 4 već je trebalo voditi ra-
čuna i o progresiji na kojoj je tablica
sastavljena, pa ako je 10-11.000 Din.

| kruna, to još ne znači niti ima zato

| zakone, da se kod oporezovanja smije |
upotrebiti progresivni stavak za opo- |

| rezovanje na kr. 40-44.000.

Kad se hijelo dokle slijepo držati
zakone 0 relaciji izmegju krune i di-
nara.(što ponavljam ne može da vri-

jedi za porez dohodarine), tad se za

| najmanje držeći se strogo relacije a
da se ne dirne _u visinu plaćanja al-
| terira progresiju, imalo. računati, da se
opo 172 zakona od 24.1. 1914. po
| stepenu 26 ima platiti na kr. 10—11000
okr. 273 a pošto je iznos od Dinara
|! 10—11000 četverostruk, da se ima pla-
\titi iznos od kr. 273 pomnožen sa 4
dili kr. 1092, a ne kr. 1705 odnosno

M a za 70% više.
| u ime poreza na ove viške mnogo veći |
iznos i da tako što više doprinese za |

. Prema svemu navedenomu dužnost
i je bila naših delegacija, da na sve ovo
| potanko upozore Ministarstvo Finan-
cija i da traže tačne i konkretne upute,
što izgleda da se nije učinilo.

Nego kad se i to _propustilo imalo
!se barem postupati u duhu i smislu
zakona pa za najmanje poslužiti se
| analogijom i uzeti tablicu u relaciju
1:1 kako se to učinilo u Crnoj Gori
i u Srbiji pri odmjerenju poreza na
| ratni dohodak, pa se ne bi bilo došlo
do toga da se mimo zakona» povisuje
visina poreznog uameta, odnosno da
\se u jednom dijelu države postupa
| drukčije nego u drugome dijelu a kod
| uporabe tablica koji su računski sa-
, stavljene na jednakom principu pro-
| gresije. Dr. Ivo Rusko.

Solenje j čuvanje srdjela Za trgovini. (Svršetak)

Mjesta, gdje se ,sole srdjele, zovu

| se barake. One treba da budu prama
| suncu, biva prama jugu okrenute, jer
| u toplim barakam srdiela prije dozri-

jeva. U jacionalno uregjenim barakam
upotrijebljuju se i peći za ,jesenski
ulov srdjela.

Barake treba da su betonane, ili

. popločene na taj način, da se sala-
"mura, koja se iz barijela cijedi, otaka



n jedan kono, aodatle u naročiti puč
a odatle se često diže ulje, što srdjele
ispuštaju. Barake treba često morem
prati, al je paziti, da se more ne mješa
sa salamurom.

Ako su barake tijesne, ili zbog ko- |

jeg drugog razloga moraju se srdjele
soliti vani, dobro je da se to mjesto
pokrije kićem (granjem) tako da sun-
čane zrake prodiru na posoljenu ribu,
da ih što prije dgzrijeva. U takovim
provizornim barakam ispod kića niti
je riba izložena suncu, što bi moglo
škoditi, niti je u debelu hladu. Ova-

kove barake prave se, kad ribari ri- —

baju izvan kuće.

Pravi ribari srdjela treba da na vri-
jeme pribave mujače i soli. Najbolje
su mujače (barjeli) novi. I ove treba
na vrijeme prigledati da li su zdravi,

| da gdje ne kape, da li im fali koji
obruč itd. Ako se rabe stare mujače
(barjeli), već rabljeni, onda je upotri-
| jabiti veliku pomnju na njihovu či-
stoću. Čistoća svakoga privlači, a od
| nečistoće svak bježi u svakome poslu,
a osobito gdje se tiče jela.

Rabljene mujače treba dobro ostru-
gati, zatim u sodi isprati, pa u moru
jskišati. Tako uregjene spreme se, da
se iscijedi iz njih more izrak prolazi.
Taj posao treba na vrijeme učiniti, a
ne kad mu ustrebuju, jer nijedna preša
[nije lijepa. i
| Za solenje srdjela rabi se morska
bijela so. Ako je krupna, treba je sa-
| mljetiv ili istući, da postane sitna, jer
kristali krupne soli teško se rastapsju
!i kad se napiza srdjele probijaju kri-
| stali lusturu i kožu na srdjeli, pa na-
prave rupu, u koju jače prodire sala-
| mura, te srdjela izgubi svoju tečnost,
a nije lijepo ni vidjeti srdjelu izpro-
bijanu bilo ičim.

Gdje ima mlinica za mlivo maslina,
| lasno je u mlinicama so samljeti, a
ogdje toga nema može se na glad-
| koj ploči, pa za nevolju i na daski
\istući. Gledao sam  svijesne ribare,
| gdje mrve so i na fajulu od barke,

f Pošto imam na skladištu veliki izbor muških ko-
e  šulja, ovim javljam cenj. gragjanstvu da sam istim

ženskih čarapa

S poštovanjem

; U. Jokanović.

bd

ki List