Broj 25. JPOva SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 God. 2. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 20. juna 1925. Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUCIC Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Još o odmjerenju lične dohodarine. Treba oporezovati u duhu zakona. U broju 131 od mj. juna tg. »Novog “ Doba« neki gospodin ,Praktičar“_od- govara na moj članak u broju 19. »Du- brovačkog Lista« i hoće da dokaže, da ja nemam pravo kad tvrdim da je poreska vlast u Dubrovniku protuza- konito primjenula poresku tablicu pri odmjerenju dohodarine za god. 1923. i 1924, jer da tome nije kriv način kako je tablica bila primjenjena već poreski sistem. Da poikrijepi ovu svoju , tvrdnju gosp. ,Prakličar“ navagja pri- mjer gdje po zak. od 24, I. 1914. & 172 za prihod od kruna 40-44.000 prema stepenu dohotka 46 otpada po- rez od kr. 1705 odnosno za prihod od Din. 10-11.000 D. 426:25, što daje iednak rezultat kad se iznose koji su u tablici izraženi u krunama svede u dinare u relaciji 1:4. Na ovo primje- titi ću gosp. ,Praktičaru“ za sada samo toliko, da bi prema zakonu od 28. I. 1914. na prihod od kr. 40-44.000 netko imao u istinu da plati kr. 1705, dok danas na prihod od Din. 10.11.000 ima da plati Din. 858'90 odnosno kruna 3435'60, što znači za obdatih 100% više. Ja sam u počeiku mog članka u br. 19. »Dubrovačkog Lista« predpostavio, | da se dužnost plaćanja poreza lične dohodarine osniva na zakonima iz £. 1896 i 1914, biva u predratna vremena i obzirom na ondašnje prilike, gdje su uzeti prihodi u zdravim zlatnim krunama, a istaknuo sam, da su stavke za odmjerenje plaćanja sastavljene na principu progresije ili kako je austrij- ski zakonodavac to zgodno izrazio — die Personaleinkomensteuer ist in der auisteigenden Stufenleiter ihrer Steuer- setze progressiv, Zakonodavac je dakle kod uveđenja ovog poreza vodio računa o omjeru vrijednosti prihoda prema potrebama životnim, te nije išao za tim da one- mogući življenje poreznikovo i da pro- uzrokuje uništavanje njegove imovine, već se imalo porezovniku oduzeti sta- noviti zanj neosjetljivi dio od njegovih prihoda koji predstavljaju prirast u njegovu imetku. Po duhu i smislu zakona, ne stoji tvrdnja, da je današnji prihod od Din. 10-11.000 jednak prihodu od predrat- | nih zlatnih kr. 40-44.000, jer po svojoj vrijednosti predratnih kr. 40-44.000 predstavljaju danas iznos od poprečnih Din. 500.000. Po zakonu dakle netko .. Ujedno preporučam veliki izbor muških i cenu spustio za 40" FINE SVILENE ČARAPE Din. 37.50 uz cijenu od 10-100 Din. je na prihod od kr. 40-44.000 imao mu nije bilo teško jer mu je još dosta su i bili koji su imali tdliki prihod, dok je nemoguće onome tko danas ima prihod od godišnjih D. 1011.000 | da u ime dohodarine plali "12 dio od ovog prihoda. Nego i kad se nebi obaziralo na smisao i duh zakona već kad bi se uzelo same krunske iznose u tablici i pretvaralo u dinare dijeleći ih sa 4 što je učinila porezna vlast, po mom mišljenju je takogjer povrijegjen zakon a to radi ovih razloga. Postoji kod nas samo zakon od31. XII. 1921. kojim se uregjuje u pro- metu iznos krune prema dinaru, biva da se 4 krune zamjenjuju u 1 dinar. ! Ovim zakonom koji je sasma različit vd poreskih zakona i koji ima sasvim drugu svrhu, uregjuje se jedino uve- denje valute u državi, pa se nemože ova slijepo primjenivati i na zakone kod kojih su odlučni sasma drugi mo- menti, a nadasve u pitanju poreza do- hođdarine. Da je ova moja tvrdnja ispravna (vidi se najbolje iz toga, što se po za- | konu od 20. IV. 1920 pri odmjerenju poreza naratne dobitke u Srbiji i Crnoj Gori gdje se uzelo progresivnim ta- | blicu u krunama, riječ kruna zamijenilo \u dinar biva tablica se promjenula u | relaciju 1:1 a ne kako u nas kod po- > | reza lične dohodarine 1:4. Gosp. ,Praktičar“ primjetiti će mina ovo, da je to u članku 19 Z. od 20. IV. 1920. izričito naglašeno, ali neka omi gosp. ,Praktičar“ citira naro- | čiti zakon, po kom se je progresovnu | tablicu za odmjerenje poreza lične do- | hođarine imalo promijeniti na onaj način kako je to uslijedilo. U koliko je meni | poznato toga zakona nema, već ima raspis Delegacije Min. Financija u Splitu da kod pretvaranja mjere u di- narskoj valuti ne smije da nastane nikakva razlika u pogledu visine pla- | ćanja dohodarine i prireza u krunskoj | valuti. Kako sam već istaknuo tablica je . osnovana na principu progresije, gdje | oporezovanje nesrazmjerno raste u | svom postotku prama većem prihodu, pa se m. pr. na prihod od kr. 10 do, 11.000 plaćalo dohodarine kr. 273 a | ne na prihod od kr. 40-44.000 kr. 1705, | jer oporezovanje ne raste u jednakom ; postotku kao i prihod, pa i ako je iznos | od kr. 40.44.000 samo četverostruk od da plati po prilici '/2u dio prihodašto , ostajalo za življenje, a kod nas rijetki | kr. 10:11.000 to je porez ipak više nego šesterostruk. Progresiju je pak zakonodavac uveo zato, da onaj tko ima sve to više pri- | hode nego što mu je potrebito za obično redovito uzdržavanje, da plaća \iavne potrebe jer to može lahko“da | po zakonskoj relaciji jednako 40-44.000 podnese. Da ne bude dakle alterirana visina u plaćanju poreza kod pretvaranja krunske tablice u dinarsku, nije bilo dovoljno razdijeliti krunske iznose u tablici sa 4 već je trebalo voditi ra- čuna i o progresiji na kojoj je tablica sastavljena, pa ako je 10-11.000 Din. | kruna, to još ne znači niti ima zato | zakone, da se kod oporezovanja smije | upotrebiti progresivni stavak za opo- | | rezovanje na kr. 40-44.000. Kad se hijelo dokle slijepo držati zakone 0 relaciji izmegju krune i di- nara.(što ponavljam ne može da vri- jedi za porez dohodarine), tad se za | najmanje držeći se strogo relacije a da se ne dirne _u visinu plaćanja al- | terira progresiju, imalo. računati, da se opo 172 zakona od 24.1. 1914. po | stepenu 26 ima platiti na kr. 10—11000 okr. 273 a pošto je iznos od Dinara |! 10—11000 četverostruk, da se ima pla- \titi iznos od kr. 273 pomnožen sa 4 dili kr. 1092, a ne kr. 1705 odnosno M a za 70% više. | u ime poreza na ove viške mnogo veći | iznos i da tako što više doprinese za | . Prema svemu navedenomu dužnost i je bila naših delegacija, da na sve ovo | potanko upozore Ministarstvo Finan- cija i da traže tačne i konkretne upute, što izgleda da se nije učinilo. Nego kad se i to _propustilo imalo !se barem postupati u duhu i smislu zakona pa za najmanje poslužiti se | analogijom i uzeti tablicu u relaciju 1:1 kako se to učinilo u Crnoj Gori i u Srbiji pri odmjerenju poreza na | ratni dohodak, pa se ne bi bilo došlo do toga da se mimo zakona» povisuje visina poreznog uameta, odnosno da \se u jednom dijelu države postupa | drukčije nego u drugome dijelu a kod | uporabe tablica koji su računski sa- , stavljene na jednakom principu pro- | gresije. Dr. Ivo Rusko. Solenje j čuvanje srdjela Za trgovini. (Svršetak) Mjesta, gdje se ,sole srdjele, zovu | se barake. One treba da budu prama | suncu, biva prama jugu okrenute, jer | u toplim barakam srdiela prije dozri- jeva. U jacionalno uregjenim barakam upotrijebljuju se i peći za ,jesenski ulov srdjela. Barake treba da su betonane, ili . popločene na taj način, da se sala- "mura, koja se iz barijela cijedi, otaka n jedan kono, aodatle u naročiti puč a odatle se često diže ulje, što srdjele ispuštaju. Barake treba često morem prati, al je paziti, da se more ne mješa sa salamurom. Ako su barake tijesne, ili zbog ko- | jeg drugog razloga moraju se srdjele soliti vani, dobro je da se to mjesto pokrije kićem (granjem) tako da sun- čane zrake prodiru na posoljenu ribu, da ih što prije dgzrijeva. U takovim provizornim barakam ispod kića niti je riba izložena suncu, što bi moglo škoditi, niti je u debelu hladu. Ova- kove barake prave se, kad ribari ri- — baju izvan kuće. Pravi ribari srdjela treba da na vri- jeme pribave mujače i soli. Najbolje su mujače (barjeli) novi. I ove treba na vrijeme prigledati da li su zdravi, | da gdje ne kape, da li im fali koji obruč itd. Ako se rabe stare mujače (barjeli), već rabljeni, onda je upotri- | jabiti veliku pomnju na njihovu či- stoću. Čistoća svakoga privlači, a od | nečistoće svak bježi u svakome poslu, a osobito gdje se tiče jela. Rabljene mujače treba dobro ostru- gati, zatim u sodi isprati, pa u moru jskišati. Tako uregjene spreme se, da se iscijedi iz njih more izrak prolazi. Taj posao treba na vrijeme učiniti, a ne kad mu ustrebuju, jer nijedna preša [nije lijepa. i | Za solenje srdjela rabi se morska bijela so. Ako je krupna, treba je sa- | mljetiv ili istući, da postane sitna, jer kristali krupne soli teško se rastapsju !i kad se napiza srdjele probijaju kri- | stali lusturu i kožu na srdjeli, pa na- prave rupu, u koju jače prodire sala- | mura, te srdjela izgubi svoju tečnost, a nije lijepo ni vidjeti srdjelu izpro- bijanu bilo ičim. Gdje ima mlinica za mlivo maslina, | lasno je u mlinicama so samljeti, a ogdje toga nema može se na glad- | koj ploči, pa za nevolju i na daski \istući. Gledao sam svijesne ribare, | gdje mrve so i na fajulu od barke, f Pošto imam na skladištu veliki izbor muških ko- e šulja, ovim javljam cenj. gragjanstvu da sam istim ženskih čarapa S poštovanjem ; U. Jokanović. bd ki List