POSTARINA PLAĆENA Broj 31. INPova čki SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 List God. 2. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 1. augusta 1925. Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Primorske svečanosti. U nedjelju je Split slavio slavlje, koje nije bilo samo splitsko, već i opće primorsko. Uz pucanje sa bro- dova, klicanje velikih oduševljenih masa, a u prisustvu uglednih gosta iz drugih krajeva naše države, megju kojim je bio predstavnik dvora i dva ministra, svetkovano je otvaranje pro- meta na ličkoj pruzi, a uz to je pri- regjena jadranska izložba i otkriven spomenik najstarijem hrvatskom pjes- niku Marku Maruliću. Ovi privredni i kulturni dogogjaji Svratili su pažnju cjelokupne jugoslo- venske javnosti na naš Jadran. Ne samo u beogradskoj i zagrebačkoj štampi, koja je ovom prigodom doni- jela posebne jadranske dodatke, nego općenito kroz ove dane inieres je bio upravljen upoznavanju naših primor- skih problema, dobru, koje imamo i zlu, koje nas tišti. Zato su Splitske svečanosti značajne i po povodu, zbog kojeg su priregjene i zbog utisaka, koje bi trebale da ostave. Željeznica je stari san i čežnja Splita. Ona, koja je sada otvorena, nije baš , ono što Split želi, to je dovršenje jednog djela prošlog režima, koji je , Daimaciji bacao samo mrvice sa svoje | bogate soire, ako je u opće što da- vao. Ali sa svim tim i ovo je eto do- gogjaj, kojemu se mora i veseliti i radosno ga pozdraviti, jer će Splitu i Šibeniku otvoriti mogućnost jačeg i brzog razvoja, a ujedno naše srednje primorje dobija brzu željez- ničku vezu sa makar jednim dijelom svojeg zalegja, te spoj sa stranim svi- jetom. Obećanim uregjenjem tarife bit | će u nekoliko ublažene razlike u da- ljinama, pa će to omogućiti da ova ipak i I | | | | | | | | | | | | | | | | | Kk pruga pokaže svoje realne koristi. Ova | nova željeznica dobro će doći i nama u Dubrovniku u koliko je olakšan i ubrzan putnički promet (sada smo p6 | dana bliži Zagrebu), a to može dosta | doprinijeti razvoju našeg turizma, što je za nas od velike važnosti, Bila je vrlo dobra zamisao da se | ovom prigodom održi i smotra našeg privrednog nastojanja i uspjeha pri- redbom Jadranske Izložbe. Njena vri- jednost najbolje se vidi po iznenagje- | nju i upućenijih pred raznim ogledima naše radinosti. Dubrovnik je na ovoj izložbi, uz neke praznine, koje će tre- bati u drugoj prigodi ispuniti, bio i- pak kvalitativno dobro prestavljen. Osobito je svraćala pažnju pomorska djelatnost i uspjesi našeg grada. Nabačena je misao da bi se ovakovu izložbu održalo i u našim centrima, pa bi bilo dobro kadbi se to i izvelo. Uz ova dva dogagjaja privrednog karaktera Split je održao i jednu kul- turnu proslavu, koja je ičisto splitska i opće "naša. I zbog nacijonalno-poli- tičkih izbog kulturnih razloga trebalo je da Split podigne spomenik svome sinu Marku Maruliću, jednom od za- četnika naše umjetne književnosti, zna- čajnom i po mjestu i vremenu njegova rada i po nacijonalnoj svijesti, koja izbija iz njegovih djela. Sada je to učinjeno pa i ovaj splitski spomenik Ivana Me. štrovića imati će jednako simboličnu , ovrijednost i za nas i za strani svijet | * i onaj koji je prošle godine ot- kriven u Dubrovniku. Radnjući se ovim dogogjajima i | priredbama, koje znače uspjeh i na- predak našeg Splita, a i cijele Dalma- cije, mi bi željeli, da oni budu uvod | u jedan novi period, | voditi više brige o razvoju i potreba- | ma našeg Primorja. Jer krajnje je vri- | jeme da se naš javni život krene sa mitve lačke praznog politiziranja i uza- jamnog izigravanja političkim parolama. . Privredni rad i privredno podizanje to !je.polje na kojemu ginu iraze, a koje | donosi baš ono što nama treba. Bilo bi nam milo, ako su se o tome uvje- |rili i gospoda ministri, koji su se ovom prigodom tu našli, jer inače bilo bi bolje (zbog uštede) da nijesu ni dola- zili, ako su i u Splitu samo držali go- | vorancije kao šio su u Dubrovniku (na siužbenom putovanju !) samo pre. spavali. ... u kojem će se | Na kraju ne možemo da ne zabilje“ 0Žžimo jedan propust priregjivača ovih svečanosti. Ništa nije prirodnije nego | da se ovakovi dogogjaji slave u skla- , dnom zagrljaju najbližih primorskih \gradova Splita i Dubrovnika, a to je | propušteno, Možebit nehotice, možebit | se mislilo na. poteškoće smještanja, | ukonačenja i prehrane. Nije se možđa | imalo u vidu da bi se i predstavnici | naših nepozvanih ili kasno pozvanih privrednih i kulturnih institucija mogli smjestiti sa ostalim dubrovačkim izle- \ tnicima na osvjetljenom i okićenom »Kumanovu“ u splitskoj luci, pa ih se zato nije ni zvalo. To ne valja, pa u | buduće i na to treba malo pripaziti. Dubrovnik“ Naš prijatelj i sugragjanin g. F. D. šalje nam iz Miinchena ovaj dopis : II! Miinchen 22. jula 1925. * U subotu dne 19. tek. bili su po- SHS. u Regensburgu na Dunavu pređ- stavnici našeg kralj. konsulata u Miin- Chenu i članovi naše kolonije, da prisustvuju pokusnoj vožnji uovo pre- ragjenog riječno - trgovačkog broda »Dubrovnik“. U Regensburg smo stigli u 4 s. pos. p. gdje nas je na kolodvoru | dočekala naša komisija sastavljena od | . predsjednika komisije Attili Meneita | načel. minisir. saobraćaja riječkog odi- ojeljenja, te gg. inženjera Dragoljuba | Peičića, Vojina_ Bešliin, Mirka Dimi- itrijevići g. upravitelja brod. agencije SHS. u Regensburgu Aleksandra Gajić. \ Nakon što su izletnici bili ukonačeni, Pokusna vožnja od Regeunskurga do Passau. riječni brod. — Ponosno ,,Hej Sloveni...“ u njemačkim vodama. zvani. od komisije brodarskog sindikata na Dunavu. Najveći uaš uputismo se da razgledamo taj histo- | rijski grad. Regensburg, lučki grad aa Dunavu, poe 41.317 stanovnika. Staro rimski zvan ,Castra Regina“ a keltski ,Ratis- bona“. Jedan od političkih i kulturnih centara u svome cvatu od XI..XV. vi- jeka. Od g. 1663-1806 tu stalno za- sijeda njemački ,Reichstag“. Poznetje u historiji radi glasovite bitke pod Na. poleonom g. 1809, kad su Austrijanci cbili hametom potučeni i veliki dio grada s dunavske strane sasma razoren. Pre- | gledajući tolike starine i divne tvore- | vine gotike dogjosmo i do raskošnih dvorova knezova od Thurn-Taxis-a, koji još g. 1812 podigoše tu sebi svoje |! dvorove, proslavivši se kao oci tog | grada. Tu dakle vigjesmo staru doma- (jui zavičaj sada kod nas toliko spo- Posljednja kazna morice na Kalamoti 1815. god, Napisao A. Vučetić. | kraljevski austrijski privremeni guver- Prošlib vjekova bio je običaj kaž- njavati neke izgrednike moricom. Ova je kazna sastojala u iome, da krivac preko mise u nedjelju stoji u crkvi kamenom zvanim morica, obješenim o vratu i drži u ruci užeženu voštanicu. Ovo se činiloina našim dubrovačkim otocima k&o na Kalamoti, Lopudu ili Šipanu. Ali za burnih godina zapreme republike sa strane Francuza bilo se zaboravilo na nju a jedan mladić svo- jim sablažnjivim ponašanjem na Ka- lamoti 1815. godine pritegne na se primjenu te kazne. To se dogodi iza doba kad gore- spomenuta Elafitska ostrva zajedno sa Mljetom bijahu pod britanskom zasta- vom i bio guvernerom u ime. Velike Britanije dubrovački vlastelin Jero Na- tali, koji po nalogu britanskome bi- jaše predao: zatim rečena ostrva zapi- snikom od 11 jula 1815. na Lopudu generalu Milutinoviću i majoru Tursz- komu, *) pak tada ostao kao ćesarski | *) A ne 16. jula 1815., kako je napomenuto u djelu Dr. L. Vojnovića: Pad Dubrovnika. ner do marta 1816. Britansko guvernerstvo Natalićevo bijaše počelo 1815. g., pak se tada uspostaviše stari dubrovački zakoni i stara domaća uprava za sreću i na- predak onog pitomog pučanstva, koje bez Mljeta brojaše 1815 g. u sve 1672 stanovnika tako da na Kalamoti bijaše 371 stanovnik, na Lopudu 443 a na Šipanu 858. Kad Natali predade ostrva Milutinoviću, ne promjeni se ništa pod njegovom upravom dok on uredovaše, (to jest do svrhe februara 1816, samo što bi proglašeno da je od 1. januara 1816. austrijski zakonik u kreposti po cijeloj Dalmaciji. Natali kao guverner bijaše i nad sudskom upravom triju ostrva. Sudija je bio drugi vlastelin dubrovački Božo Pavov Saraca, a kad je trebalo da zbor sudaca sudi o kojem predmetu, to: je činio ovaj sudija sa druga dva zamjenika sudska i pisala su se akta u knjige kancelarijske, kao za doba republike. Božo Pavov Saraca bio je i pristav i zamjenik guvernerov za njegove izočnosti. Prestupak onog mladića na Kalamoti dogodi se za austrijskog guvernerstva protiv njega započe tužbom, koju svo+ jim izvještajem od 18 oktobra 1815. sprovede zamjenik s Kalamote guver- neru Nataliću. Časnik, koji imagjaše naslov zamjenika (== suplente) bijaše | općinski glavar na Kalamoti. Izvještaj je tako. znamenit i kara- ono malo riječi u našem jeziku nje- govim pravopisom. Presvij. Gospodine, Gospodaru moj Velecijenjeni! Kalamota, 18. okt. 1815. Ljudi su po prirodi skloni zlu iako se.na vrijeme ne preduzme lijek, oni su kadri da počine sve moguće izgre- de, te kadkod pored svih spasonosnih lijekova čovjek, kojemu nestaje svije- tlo razuma, postaje posve nepopratljiv ; ali ne zato, presvijetli gospodine, ima se propustiti, dase nastoji, koliko se može, zaustavljati zla pozivanjem prav- de u pomoć, kad ne dostaju blage opomene duhovnog pastira; primjer stroge kazne mnogo puta više koristi, no stotina opomena, koje se zlorado slušaju i nigda se ne uzimlju u obzir, Natalićeva_ oktobra 1815, a postupak“, ovome ostrvu: kterističan, da ga evo ovdje u cjelini | donosimo u talijanskome prijevodu sa | | |“ Nekažnjavanje prestupaka pomnožilo je, presvijetli gospodine, prekršaje na Psovke najstrašnije : Takoti kars, Bogga, vjerru, sakon etc. | čuju se neprestano od neđostojnih kr= - šćana, koji osramoćuju ovo uzvišeno |ime sa svojim zlim djelima; nemarenje | svetkovanja svetačnih dana i nekažnja- vana kragja postale su mal ne modne | krivice a zapaljivanje vinograda i vrtova oje,mal ne obično. Ne ću da napome- nem drugih izgreda, jer sama božja | ruka moći će to izliječiti, kad M | njemu bude drago, Prekojučer N.sin Xa., kojeinu je 20 dina, usudio se da digne ruku na svog strica i na kaznaca ove općine izgo- Varajući istodobno grđobne psovke : Takoti kars, Bogga, vjerra i: sakon. Ako ovaj prekršaj, koji je postao javan, ostane nekažnjen, ne će biti nikoga, koji će moći zapriječiti druge, da ne počine nove 'izgrede. Stoga suzama na očima utječem se Vašemu Pr. 'G., da bude kažnjen ovaj nesretni mladić i da izvolite istodobno svojim moćnim riješenjem ovlastiti žu+ pnika ove općine, gestalde i starješine, da po starinskome adetu i zastarjelome običaju, prekinutu od nekoliko godina