sal Zal Tel M o | zemstvu povoljan, Uto Di POSTARINA PLAĆENA , Broj 40. SEDMIČNI INFORMATIVNI sao 5 k 2 UgIfDrva 3 I PRIVREDNI GLASNIK . o ita: $ Pojedini broj Din. 1:5€ š z Ć God. 2. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 10. oktobra 1925. Godišnja pretplata 80 Dinara. — Za — Plativo i utuživo u Dubrovniku. inozemstvo 200 Dinara. — Oglasi po tarifi. Izvještaj presjedništva : Uzroci Brivredinog zastoja. saobraćaja. — Diskusija sn. — Pom. uzance. — Statistika DOMA. ZAPISNIK 923 redovite sjednice Trgovačke Obrtničke Komore u Dubrovniku. Sjednica se drži u uredu Trgovačke Obrtničke Komore. Predsjedava predsjenik Dr. Melko Čingrija. Nazočni šu pravi članovi: Ivo kap. Hagjija, Jovo Sekuiović, Dušan Perčino- nić, Tomo Kostopeć, Janko Grabušić, Pasko Kolić, Baldo Brbora, Vicko kap. Miloš, Benvenuto Job, Sti- jepo Kmetović, Vlaho Pata, Samrel Kaldbr, Ivo Dr. Rusko, Antun Poković, Milorad Popov, Panto Andrić, Božo Jelić, te dopisni članovi: Lujo Milić, G6sz] Milan, Miloš Gjuro, Soltar Josip i Vilim Doršner, Pravi član Dimitrije Bubalo izočan je, jer se na- lazi na putovanju, a Đravi član Simatović Ivan nije stigao na vrijeme, jer je parobrod zakasnio. Dopisni član Liubislav Vučković ispričao se je zbog zaposlenosti. ' moo a Zapisnik vodi tajnik Dr. Milorad Medini. Predsjedatelj. konstatuje da je poziv na sjednicu dostavljen redovito svim članovima te budući da je nazočan dovoljan broj članova, otvara sjednicu u 5 s. PO podne. : ijem Ke ge “Prije prijelaža "na" dhevni rea “predsjednik izvje- štava da je pogrješkom kod prepisivanja izostavljen u pozivu jedan predmet Tasprave a to je: ,odobrenje konačnih računa za g. 1924“ te u smislu druge stavke $ 2 Poslovnika pita skupštinu, da li pristaje, da se o tomu danas raspravlja, Budući da na taj prijedlog Skupština jednoglasno pristaje, predsjednik kao drugu tačku dnevnoga reda uvršćuje odobrenje konačnih ra- čuna za g. 1924, Prelazi se na dnevni red. 1. Izvještaj predsjedništva : Predsjednik izvješćuje: ' Uzroci zastoja. — Lučke radnje i veze sa zalcgjem. Rad Komore kroz doba od našeg zadnjeg sa- stanka do dariaš, kako ćete razabrati iz ižvješćaja tajnika, bio je raznovrstan i prilagogjen prilikama, u kojim se nalaži privreda ovih krajeva, Kako vam je poznato, Poslije živa prometa prvih godina poslije rata nastupio je zastoj, no tomu za naše krajeve nije uzrok samo ekonomska opća kriza, već i to što uregjivanjem od- nošaja pri$reda je pošla svojim Prirodnim tijekom te je otpalo sve ono; što je ovim krajevima za Prvih go- dina dolazilo isključivo u prilog. Dubrovnik nije više naša jedina slobodna izvozna luka, već mu se javila utakmica u Sušaku, Splitu, Solunu, da ne spominjemo Dunav, koji u trgovini naše države ima glavno mjesto. Ni Dubrovnik ni Zelenika ni Metković ne mogu u toj utakmici sudjelovati sa sadašnjim uregjenjem svojih luka i sa sadanjim Željezničkim svezama, premda im je geografski Doložaj i Prama zalegju i prama ing- Uvigjajuć to Komora je najveću znamenitost polagala, da se u Području njezinu izvedu lučke radnje i to u takvom opsegu i na taj način, da od toga bude trgovini i prometu koristi. Regbi da se u tomu i uspjelo, ali dok su radnje u Kotoru, Ze- lenici i Cavtatu već započele, radnje u Gružu još nijesu date u zakup. Ufamo se, da je to samo slučaj. I Kad se te radnje izvedu, probije Ivan planina i sagradi pruga Beograd - Obrenovac imat ćemo željenu bržu svezu sa Beogradom, kojim će se izvoz Bosne Preko Gruža povećali. No za našu trgovinu barem su isto tako znamenite neposredni sveze ša našim zalegjem Hercegovinom i Crnomgorom. U tom pogledu imamo fekoliko za nas vrlo Povoljnih izjava i stručnjaka i Političara ; pruga Trebinfe-Bilek-Nikšić imala bi se po Zakonu trasirati, Sjednica Trgovačko — Izgradnja luka i veze sa zalegjem. Unutarnji rad Komore. U unutarnjoj upravi Komore prevlagjivalo je kroz ovo doba jedno pitanje, Pitanje stana, koje je po momu mišljenju sretno riješeno. U novoj zgradi Komora će imati Svaku mogućnost, da ražvije svoj rad“ S kojim je poteškoćama to bilo šađu spojetoj opće je poznato, Novom godinom počeo je raditi naš Obranički Sud, Potanje će Vas o tome izvijestiti g. referent. Mene rađuje što je ova. komorska ustanova našla u našem trgovačkom svijetu razumjevanja. To može samo po- tičati Komoru, da ostvari i druga wegjenja, koja su u jednoj luci potrebna, i za koja je Komora u prvom redu pozvana da se brine. U decembru ove godine članovi Komore gg. Kal- dor i Kolić bili su. u Beogradu, da zagovaraju u mi- nistarstvu mjere potrebne Po mišljenju Komore za razvitak naše industrije ekstrakcije ulja. Neka je Mi- nistarstvo Trgovine i Industrije naše prijedloge prihva- tilo i poduprlo, akciju je osujetila na žalost Generalna Direkcija Carina, Meni je vrio teškorovo konstatovati. Bez državne zaštite tvornice naše neće moći konkuri- Tisati uveđenim talijanskim tvornicama, a kad naše tvorniče prestanu raditi, teško će to osjetiti i naši po- ljoprivrednici. M bd Tajnik Komore bio je u aprilu na anketi, koju je sazvalo_ Ministarsivo_ Trgovine za osnutak Privrede nog Savjeta. On je zastupao Komoru i na kongresu Komora u Sarajevu. Na Opći privredni kongres u Beo- Sradu nije Komora mogla poslati delegate zbog dolaska Kraljeva u područje Komore. I > U povodu odreke na službi dosadanjih namje- štenika bili su uzeti u privremčuu službu g. Kruno Korlaet, nmir, činovnik uprave monopola, kao vedilac obrtnog katastra i g.gjića Anka Tomas kao pisarica, Potanje o radu izvijestit će Vas tajnik. Tajnik priopćuje na to sadržaj Komorskih spisa iz g. 1924. br. 2516, 2558, 2581, te spisa iz g. 1925, br. 45, 69, 88, 176, 217, 391, 418, 502, 532, 533. 544, 999, 588, 611, 650, 683, 737, 757, 781, 824, 897, 926, 1106, 1102, 1191, 1193, 1213, 1227, 1260, 1327, 1352, 13683, 1444, 1500, 1547,. 1549, 1555, 1556, 1637, 1763, 1780, 1861, 1896, 1940, 1961, 1977, 2040, 2041, 2042. Rad Obraničkog suda. Pravni savjetnik Nikola Costa izvješćuje na to O radu obraničkog suda od počeika g. 1925. do dana sjednice. Viseće od g. 1924. ostale su dvije parnice sa ukupnim iznosom od Din. 23.603. Od ovijeh u jednoj je postupak bio prekinut, jer je nad imovinom tužene Stranke bio otvoren natječaj, a u drugoj je bila izdata presuda. Obe su trajale preko jedan, do tri mjeseca. . G d, 1925. do danss nadošlo ih je 34 sa ukupnim iznosom od Din. 557.508:13 a visećih je:8,.:; Trissu najstarije bile prikazane na 17 i 22 juna i na31 jula. U prvoj visi postupak, jer je bio zamoljen sud u Ze- munu za Preslušanje jednog svjedoka, u drugoj nema dokaza o uručenju, tužbe tuženom, koji je talijanski podanik i tamo boravi. Bilo je reklamisano, ali nema još nikakove obavijesti, jer to ide diplomatskim putem. A u trećoj ponovno se poslalo tuženome za uručenje jedan zaključak u Prčanj, jer je bio megjutim otputo- vao za Crnu Goru, : I Od 26 dokončano je 9 presudom kroz jedan mje. sec, 8 presudom preko 1 do 3 mjeseca, 2 presudom preko 3 do 6 mjeseca, u 4 postupak počiva, u 2 tužba je bila ustegnuta, u 1 nije bio zaveden postupak, jer je tužena firma prestala postojati. : i Iznos utjeranih pristojbina za obranički sud do IE G1C.EK danas ie Tlin ralo 2:50% na vrijednosti, Obrtničke Komore. — Bom za Komoru. — Trgovački Obranički z.= i predlozi: Ostavština Račić. — Ime Dubrovnik. -— Kraljeve riječi. Diskusija i predlozi. Predsjednik pita, da li ko: želi govoriti o radu Komore, o kojemu je bilo izvješteno. Član Antun _Poković predlaže, da se primi na znanje izvještaj, ali preporuča, da predsjedništvo Ko- more posveti i nadalje osobitu pažnju gradnji obale u gruškoj luci, jer izgleda da tu nešto opet zapinje. Isto tako trebalo bi da Komora ponovno požuri rješenje Pilanja državnog skladišta na stanici, jer izgleda vrlo čudno, da skladište stoji još uvijek zatvoreno, neka je gotova ima skoro godinu dana. Carinarnice i poreske vlasti. Član Sekulović slaže se, noželi da se pažnja po- sveli i ostalim radnjama lučkim u području Komore: Pita đa li se uputa glavne Direkcije Carina, da carinske vlasti ne smiju poreznim vlastima davati na uvid sta- .tističke deklaracije trgovaca, čdnosi na sve Carinarnice. Tajnik izvješćuje da je ia uputa upravljena glavnoj | carinarici u Dubrovniku. Član Sekulović želi da ta uputa bude data i carinarnicama u Boci Kotorskoj, jer se i*tu opazilo, da porezne oblasti sude O prometu i dobiti ttgovaca po predanim deklaracijama, što je pot- Puno neispravno. ho i Izvoz komina. Član Sekulović pita razjašnjenje u pogledu izvoza komina. Član Kaldor priopćuje, kako u povodu nedo- voljne zaštite sa strane državnih vlasti, morao se je Obustaviti rad zu dovršenje tvornica u Omišu, Makar- skoj i Boci Kotorskoj. Jedina je radila tvornica I. Dal: matinskog Trgovačkog Društva u Dubrovniku, ali i ona uz tako nepovoljne uslove, da posao nije rentirao! Visoka cijena, koja se je plaćala za komine, posljedica je utakmice sa talijanskim tvornicama, ali tu utakmicu domaće ivornice ne mogu uzdržati, te kad one. pot- puno obustave rad, cijene će kominama pasti ispod onih cijena, koje bi se za komine Plaćale inače, jer će trg biti potpuno prepušten Talijancima. DP Član dopisni Lujo Milić zahvaljuje najprvo na imenovanju dopisnim članom ; pita koje je stanovište uzela Komora na upit zagrebačke burze glede značenja izraza cif, da li Komora smatra da trošak za osiguranje opada na prodavaoca. Tajnik izvješćuje, da je to mišljenje Komore, ali da se značenje ovog izraza ima stoprv utanačiti tačno na bruxelskoj konferenciji. Istina je, zaključci te kon- lerencije ne vežu, ali će oni svakako biti kao jedan kažiput za izjednačenje Pomorskih Uzanaca. Općinski nameti. bo Član Milić tuži se na neuregjeno pitanje općinskih nameta. Treba dati i općinama sredstava za pokriće njihovih troškova, ali irgovina ne može podnositi, kad se na istu robu naplaćuje ponovno općinska taksa, kako ta roba prelazi granice pojedinih općina, ili kad se, kako je to slučaj u općini Slano, odmjerava op- činska pristojbina paušalno, bez obzira na vrijednost robe. Na vagon buhača n. pr. plaća se u Slanu općini 2500 Din. što bi prama sadašnjim cijenama odgova- na vagon kadulje plaća se 500 Din, Za Tajnik izvješćuje, koje je stanovište zauzela split- ska Trgovačka Komora u ovom Pitanju. Član Kaldor upozoruje na vrlo ozbiljno stanje, u kojemu se nalazi naša izvozna trgovina, te misli da i općine i vlasti, koje dozvoljavaju ove namete moraju ispitati, da li roba podnosi taj namet i u kojoj mjeri. One treba da po- stupaju dogovorno sa Trgovačkom Obrtničkom Komo-