POSTARINA PLAĆENA Broj 44. SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI M GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 List God. 2. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor »Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 7. novembra 1925. UWGišnja pretplata 80 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Povišenje cijene električne struje. Izvješće općini gg. ing. Sij. Vulpe i Dr. M. Čingrije. Uslijed dobivenog naloga da proučimo podnesak Električne Centrale u Gružu od 9/7 1925 upravljen Općinskom Upravitelju g. A. Drobcu radi povišenja električne struje, čast nam je podnijeti ovo IZVJEŠĆE: Podnesak Električne Centrale u Gružu, koji su podpisani dobili da ocijene, sastavljen je potpuno pro- izvoljno i nestručnjački. Isti neuzima u obzir racionalno vogjenje poslova ove Centrale, uego jednostavno pred- > Postavlja da su troškovi, koji su zavedeni u knjigama Centrale opravdani i u koje niko nesmije ticati, te da stoga moraju biti temelj svakoj kalkulaciji. Bez.obzira dali je Centrala vogjena racionalno, dali su nekoji troškovi bili potrebiti drugi preveliki, dali je način Pogona bio stručnjački proveden i dali je uprava bila ekonomsko vogjena itd. Centrsla jednostavno izjavljuje: PO knjigama potrošili smo ukupno 4,187.050 Dinara, stoga moramo ovaj iznos i u prihodu imati, jer Cen- irala nesmije gubiti. Da je ovo stanovište stubokom pogrešno sve kad bi se u knjigovodstvo — koje se za veću ironiju po izjavi upravitelja g. Soyke vcdi u Beču — imalo punu vjeru, ne treba obrazloženja, kad bi to stanovište bilo opravdano onda: racionalna štednja, poštena uprava, osnovi svakog poslovanja za naš slučaj ne bi imali smisla. Tako je isto neshvatljivo stanovište Električne Cenntrale, da privatni konzumenti moraju doplaćivati onu razliku, koju tobože Centrala gubi na Tramvaju i Općini. : Električna Željeznica ima sa Centralom pogodbu, koja predvigja posljeratne prilike, pa se Centrala ne usugjuje ovu pogodbu legalno pobijati. Isto to vrijedi i donekle za Općinu, premda je ista već od duže vre- mena svojevoljno povisila svoje plaćanje, koje je po ugovoru dužna plaćati za javnu rasvjetu, time što mje- sečno daje Centrali u ime noćne rasvjete iznos od 10.000 Dinara. Pri ovakom stanju stvari začudno je, da Centrala, uklanjajući se sudskoj prosudi u tim spo- rovima jednostavno dekretira: Električna Željeznica i Općina ne plaćaju dovoljno, ergo moraju to platiti pri- Vatni konzumenti. Sada se ovdje nameće pitanje, po kakovim zakonskim propisima i po kojim trgovačkim triterijima može neko prisiliti privatne konzumente, da svoju struju plaćaju znatno više sa razloga što je Centrala sklopila sa Električnom Željeznicom i Opći- nom za nju nepovoljne pogodbe. Lijepo bi izgledao onaj naš obrtnik, kažimo me- sar, koji bi tražio od svog mušterije da mu plaća meso po 30 — mjesto 15 — Din. stoga što gubi na ugo- voru liferacije koji je sklopio s drugom mušterijom. U pomenutom podnesku Centrala navagja da je Proizvodnja struje od 1/5-24 — 30/4-25 iznašala — 840.000 Kws. Od ove količine je prodato samo 591.000 Kws. dakle iznaša gubitak 840.000 — 391.000 = 249.000 Kws. ili okruglo 30% producirane struje. Ovaj gubitak je sam po sebi vrlo velik a pri tome nije ni tačno izračuriun, jer su podatci potroška struje za javnu rasvjetu (62.000 Kws.) za Općinske zgrade (3000 Kws.) za sopstvene potrebe Centrale (46.000 Kws.) i za paušaliste posve proizvoljni, jer se ne temelje na mjerenju, nego jedino na kalkulaciju ,od oka“, pošto svaka realna podloga za dotični račun fali. Ovo se osobito jasno vidi kod paušalista. Pojedini paušalisti imaju pravo da gore neki sta- noviti broj svijeće n. pr. uzmimo 3 svijećepo 16 N. S. dočim je u stanu _montirano recimo 8 svijeća po 16 N. S. Da potrošač nebi mogao više trošiti nego što je bilo pogogjeno, bili su u svoje vrijeme postavljeni tako zvani ,ograničaći struje“ (Strombegrenzer). Ovi aparati nisu redovito funkcionisali ni kada su postav- ljeni, a danas u opće nemaju nikakove vrijednosti, jer su potpuno pokvareni. Svakom paušalistu stoji dakle slobodno, da gore sve montirane svijeće u isto doba, bez ograničenja, makar da plaća samo recimo za tri svijeće. Osim toga niko mu ne brani da postavi elektr. peć, utiju, ventilator i t.d. Da sve svoje svijeće smab- djene sa žaruljama od 50 i više N. S. Da svijeće gori danju i noću i t. d. Sav ovaj suvišan potrošak je za Centralu izgubljen, jer paušalista plaća samo pogo- gjenu i teoretično izračunatu kvotu. Prema tome prikazuje se uputno uopće, a naročito u današnjem stanju Centrale isključiti ili za najmanje umanjiti broj paušalista, dok po prikazanim tablama izgleda da se taj broj sve više povećaje. Kod sračunavanja Kws. Cenirala je jednostavno podijelila paušal sa 10 odnosno sa 7 Din. te tako iz- računala potrošak kod paušalista u Kvs. Ovaj posiupak pako nije tačan, jer kako je prije razloženo, većima paušalista mnogo više. struje troši nego što ovakav račun daje. Što je rečeno za paušaliste, to isto u umanjenom opsegu vrijedi i za potrošak Općine i Centrale, jer i ovdje su teoretično izračunati potošci netačni. Ovaj gubitak struje, koji po računima vještaka knjigovogja (u parnici zbog navijanja cijena) iznaša faktično 32'/2% o cijelokupne producirane energije, je ogroman i nikako dopustiv jer u uregjenoj i racionalno vogjenoj centrali, ovaj gubitak mora svakako biti mnogo manji. Pored toga i ovaj izračunani 32!'/2% ne odgo- vara, . jer kako je prije rečeno, način računanja nije ispravan, jer je posve proizvoljan. Tako n. p. u pod- nesku općini, računa Centrala potrošak za vlastitu po- trebu sa 46.000 Kws, dočim je vještacima naznačila sa 60.000 Kws. Dakle kako se vidi jedna i druga cifra su posve proizvoljno označene. Isto, kako je već navedeno, vrijedi i za paušaliste i za Općinu. Kada bi dakle ovaj gubitak bio smanjen, a to je lahko po- stići sa uvagjanjem mjerila kod paušalista i popravkom mreže, odimah bi se trošak prcizvodnje struje znatno snizio, jer bi relacija izmegju producirane i prodane energije bila mnogo povoljnija. Uzmemo li u pretres elaborat, što su ga izradili vještaci-knjigovogje, prilikom optužbe radi navijanja cijena, to ćemo viditi, da se podatci ovog elaborata, ne slažu sa navodima Centrale u podnesku upravlje- nom Općini. Pri tome mora se osobito istaknuti, da se ovi vještaci — kao nestručnjaci u elektrotehničkim stvarima — nisu upuštali u kritiku izdataka, nego su jednostavno priznali — osim malih iznimaka gdje je očevidno bilo da dotični izdaici nespadaju u troškove proizvodnje kao m. pr. advokatske ir škove — sve stavke koje su se nalazile u knjigama. Da su ovi vještaci bili u stanju, da se upuste u ozbiljnu kritiku pojedinih stavaka, došli bi sigurno do sasvim drugih konkluzija, nego što su ovako došli. Interesantno je na temelju konstatacija ovih vje- štaka upuštati se u kritiku pojedinih cifara potroška. Po njihovim računima iznaša potrošak uglja od 1/5 - 24 — 30/4 -25 ukupno 2,146.233 kgr. a naite 232.752.5 kg. Sa ovom količinom goriva producirano je 838.348 Kws. Prema tome bi otpalo na 1 Kws: 2,146,233 : 833,348 = 2.96 kg. ugljena i 232.792.9 : 838.348. = 0.278 kg. naite. Ove količine potrošenog pogonskog materijala su ogromne, jer sa dobrim strojevima i sa potrebitom štednjom mogla se je ova energija prođucirati samo sa potrošenom naitom, pošto Dieselmotori potrebuju za produkciju 1 Kws. 0.275 — 0.350 kg. nafte. Uporedimo sada podatke ovih stručnjaka, sa po- datcima iste Električne Centrale, navedene u podnesku od 9/7-1924 upravljeno ovdašnjoj općini — dakle u trećem mjesecu perioda za kojeg su vještaci iznijeli knjigovodstvene podatke — to vidimo opet vrlo znatne i bitne razlike. Da bi ove razlike jasnije predočili, raz- dijeliti će mo ih u tri grupe: a) troškove za pogonski materijal, b) troškove za mazaća ulja i c) troškove za popravke i režiju. 5 1. Troškovi za pogonski materijal. Knjigovod- stveni vještaci pronašli su po knjigama, da je u periodu od 1/5-1924 — 30/4-1925 bilo potrošeno 2,146,233 kg. uglja i 282.752.5 kg. naite i da je sa ovim pogonskim" materijalom proizvedeno 838.348 Kws. energije. Da se je ova energija producirala samo sa naftom i uzmimo, svakako pretjerano veliki potrošak nafte sa 0.39 kg. po produciranom Kws. kako to sama Centrala u julu 1924 u svojoj kaikulaciji pod čl. 3b navagja, to bi imali potrošak nafte od 838.348x0.39 — 326.956 kg. t. j. 326.956 — 232,752.5 = 94.208 kg. više nego što su vještaci našli ili to u novcu 94.203x3.48 — 327.826 Din. t. j. da se je cijela producirana energija proizvela samo sa naitom bio bi trošak za pogonsko gorivo (naftu) 814.680 -- 327.826 = 1,142,516 Din. ili | za 1,139.497 — 327.826 = 811.671 Dinara manji nego su vještaci našli. Uzmimo još k tomu, da će parni stroj pedjekad raditii uzmimo cijeli iznos što je sama Cen- trala u svome podnesku za to predvigjala od 60.000 Din. to će ipak čista zaštednja biti na gorivu: 811.671 — 60.000 = 751.671 Din. Pri ovom računu uvrštena je cijena nafie prema kalkulaciji što je Centrala računala Električnoj Željez- nici t.j. u II. semestru 1924 god. bila je cijena 1 kg. naite Din. 3:27, a ul. semestru 1925 3:68 Din. Prema ovom bi bila srednja cijena za razdoblje 1/5 1994 — 30/4 1925 : 12 (8:27x3'68) —= 3:48 Din. Mogao bi neko primjetiti, da ovaj račun ima samo teoreiske vrijednosti, jer da ovdašnja Centrala nije u stanju da energiju producira samo sa naftom. Ova primjedba ne bi pako bila nikako umjestna, jer Centrala ima dovoljno strojeva sa naitom, da hoće da popravi veliki Dieselmotor od 300 HP. te stoga nebi bila primorana da redovito upotrebljava stari i neeko- nomični parni stroj. Da se Centrala učini neodvisna od tog parnog stroja, bila je namjera sekvestra i stoga je i nabavila novi stroj za naitu od 200 HP. Po ovomu pako izgleda Centrala namjerno oteže sa popravkom velikog Dieselmotora, eda može dokazivati kako se cijena struje mora povisiti. Čim bi to polučila odmah bi popravila stroj — za koji su potrebiti dijelovi već odavna naručeni i dogotovljeni — pa bi ga mogla za nekoliko mjeseci amortizirati, a pri eventualnoj predaji Centrale općini u god. 1926. jamačno bi tražila da se ti troškovi ponovno naplate. S 2. Troškovi za mazaća ulja. 1 ovaj potrošak je takogjer pretjeran i neda se ničim opravdati, U već citiranom podnesku od 9/7 1924, računa Centrala po- trošak ulja na slijedeći način: Za proizvodnju 1 Kws. enetgije potrebno je ulja za: a) parni cilindar 0.004 kg . b) motor za naitu 0.012, 0) mazanje 0.0017 ., Ovi podatci su pretjerani i preveliki, ali prihvatimo ih za sada pod predpostavkom, da je od proizvedenih 838348 Kws. producirano 1/3 sa parom t.j. 279.450 Kws. a 2/3 sa naitom. t.j. 558.898 Kws. to dobijamo : a) potreba ulja za parne cilindre 279450x0.004 = 1118 kg . bija » >» Dieselmotore 558898x0.012 = 6707 ,, Kik » » mazanje 838348x0.0017 = 1425 ,, Ukupna potreba ulja : 9250 kg Vještaci su proračunali da je prosječna cijena ulja po