goa : E pr Kar Ss) 3 “ Va 4 ojedini broj Din. 1:50 Ja. š i SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI Broj 46. GLASNIK God. 2. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor »Dubr. Lista“ : : : 2 , ek rz Godišnja pretplata 80 Dinara. — Za inozemst i 3 Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 21. novembra 1925. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — OH ken | | | | | | | | Buhač i aromatično bilje u trgovini i industriji. Uzroci krize. — Traženje izlaza. — Sastanak interesanala. — Za osnivanje dioničkog društva. Na poziv mjesne Trgovačko Obrtničke Komore održan je u subotu u Općinskoj vijećnici sastanak interesanata u poslu sa buhačom, da se pretresu Dita- nja u vezi sa sadašnjom krizom ovog našeg domaćeg Prođukta, kao i da se potraži najpravilniji izlaz iz ove krize. Sastanak se je odvajao ne samo po važnosti Pitanja za naš kraj, nego i načinom i stvarnošću vogjene diskusije, pa zato se nadamo da ne će izostati ni po- trebiti rezultati. Sastanku je presjedao g. Dr. Melko Čingrija, presjednik Trgovačko Obrtničke Komore, a zapisnik je vodio g. Dr. Milorad Medini, tajnik Komore. Presjednik g. Dr. Melko Čingrija otvarajuć sasta- nak pozdravio je okupljeni skup i zahvalio je na odazivu. Nekoliko pozvanika zbog prekinuti veza uslijed oluje nije pristupilo, ali su se ispričali. Podijeljuje riječ g. Dr. Medini da izvijesti O svrsi sastanka. G. Dr. M. Medini izvještava; kako je do sastanka došlo.-Potakli su ga interesenti, a Komora se je rado | odazvala, nadajuć se, da će . direktna izmjena misli izmegju onih, koji su u ovoj trgovini zanimani, do- vesti najlakše do uspjeha. Spominje na.t9, kako. se je na Prehodnim sastancima spominjala potreba organi- zacije i to i u dva pravca, trgovačkom i industrijalsom : trgovačka organizacija imala bi tražiti direktnu svezu sa inozemnim potrošačima te zgodnom regulacijom trgovine Priječiti nagle skokove cijena ; industrijska organizacija imala bi ići za tim, da preragjivanjem bu- hača učini u poljodjelstvu tako Potrebit artikal pristu- pačan širokim masama poljodjelaca te tako poveća njegov konsum. U tu svrhu predlagalo se je osnutak jednog akcijskog društva. Svrha je današnjeg sastanka, da ove prijedloge ispita te ako se nagje, da su oni zgodni, da se pristupi radu. Predsjednik moli Poljodjelskog referenta g. M. Marčiće, da bi potanje Obavijestio sastanak o upotrebi buhača u poljodjelstvu. Oblasni poljoprivredni referent g. Marko Marčić izvješćuje O produkciji buhača kod nas i na strani. Produkcija raste ali raste i po- trošnja. Muoge zemlje idu za tim, da se emancipiraju od uvoza buhača, osobito Francuska. U okolici Lozane u Švicarskoj savjetuju vinogradare, da ma svako 10 hektara vinograda posade 1 hektar buhača. Buhač se . upotrebljava u prvom redu za tamanjivanje raznih štetočina na kulturnom bilju, za tim za borbu proti raznim kuk- ' cima parasitima čovjeka i stoke. Buhač ima prednost pred ostalim srestvima za to, što nije škodljiv za zdravlje čovjeka. Osobito se upotrebljava buhač za tamanjivanje: crva od grožgja i crva na voćkama. Uprav za ovu borbu industrija buhača nastoji svim silama da ga priredi na način keko bi bio najefikasniji. Za to se je došlo do raznih tinktura i ekstrakta buhača a u zadnje vrijeme i do buhačeva sapuna.“ Naši krajevi u primorju igraju jednu veliku ulogu u svjetskoj produkciji buhača a PO kvalitetu robe, mogli bi biti na prvom mjestu. Ali još ne možemo dovoljno računati na potrošnju kod nas. Mi produciramo surovinu za stranu industriju a Puštamo da nam crvi na grožgju (Conchylis ambignella, Polychrosis botrana i Cryptoblabes gnidiella) odnesu svake godine 10 do 30% cijele jematve. U nekojim našim selima se ljeti ne može živjeti od komaraca i malarija uništava ljudske živote na buljuke pa ipak kagjenje sa buhačem je vrlo malo poznato. Mi šaljemo buhač u Ameriku neka se oni tamo bore proti Mosci- tosu, šaljemo ga u Italiju, neka oni tamo pale ,can- delle. fumanti“ u Kiogjiji i u Rimskoj Kampanji a mi volimo, da nas uspava zujanje komaraca. Samo u nekojim predjelima kod nas (Korčula) upotrebljavaju buhač za borbu protiv crva na grožgju i to u kombinaciji sa prostim sapunom ali ova rasto- pina nije najzgodnija, osobito ako sapun nije posebno za tu svrhu priregjen, jer ga se čuje kasnije u vinu. Kod kuće samliveni buhač takogjer nije uvijek dobar, jer lako izvjetri, dsobito kod težaka, koji nemaju načina i ne znaju ga dobro konservirati, Mi se moramo ; boriti proti crvu sa arsenovim spojevima, ali ia borba nije zgodna jer je arsen žestok otrov i ne može ga se da svakomu u ruke, osobito ne u većim količinama. Bit ćemo stoga prisiljeni da dobavljamo buhačev sapun iz Francuske. i taj će po svoj prilici biti priregjen ne iz našega bu- hača već iz Francuskih kolonija. Mi ćemo dakle biti prišiljemi, da sa stranim indušstrijaliziranim buhačetn konkuriramo našem buhsču kao sirovini. . Mi dobavljamo svake godine iz inostranstva mnogo materijala za borbu proti bolestima 1 štetočinama na lozi i na voćkama — i modru galicu, i sumpor, i den- drin, i arsen, i demilysol i t. d. pak ćemo dobavljati i buhačev sspun i buhačevu tinkturu, ako ne počmemo sami 1 na vrijeme producirati ove artikle. “Premda je borba proti štetočinama kod nas još vilo primitivna ipak, ako težak može lasno da dogje do zgodnih srestava, nabavlja i upotrebljava. Dokaz je tomu ovogodišnja potrošnja duhanskog ekstrakta, što ga je ove godine raspačavala uprava monopola u- Dubrovniku. I buhača bi se mnogo više potrošilo, kada bi ga se moglo imati pri ruci u zgodnoj formi (sapuna, ek- strakta, tinkture ili praha) ali ga kod nas u trgovini nema. Mnogi će se sjećati kolika je bila potrošnja tako zvanog Zacherlina prije rata. To je bio po svoj prilici naš buhač, samliven, kojim nam je u bocama dolazio iz Beča. Sada Zacherlin ne treba da bude od nešega, jer i Austrija ima svoje prostrane nasađe buhača. Naš buhač kao sirovina biti će sve više zagušen od vanjske rastuće proizvodnje, i ako bi mogao biti bolji od vanjskoga, ali industrija sada prelazi preko toga, glavno je da ga se lakše, brže i jeftinije dovede do tvornice. Dobro je da se naša trgovina emancipira od stra- nih posrednika, to je i neophodno potrebito ; ali to još nije dosta. Treba da se proizvodnja buhača industrijalizira. Umjesto da izvezemo vagone buhača u balama, treba da izvažamo na desetke kvintala buhačeva sapuna bruto težine. Ali, što je glavno, neće nam strana industrija praviti konkurenciju kod kuće i ponarasti će znatno domaća potrošnja na veliku korist vinogradarstva i voćarstva. ' Treba dakle pristupiti ovoj akciji što prije i što brže, da poslije ne buđe prekasno, G. M. Kesovija misli, da bi u prvom redu tre- balo organizovati trgovinu i to preko zadruga te go- vori o pripravljanju buhačeva sapuna, | G. Stanko Gučić prikazuje prilike u trgovini buhačom, te.u glavnom kaže: Koliko je potrebna jedna teme- ljita organizacija i koncentracija interesenata u proiz- vodnji i trgovini buhačem, obzirom ma nove nastale okolnosti i promjene u industrijalizaciji buhača, kao buhačev sapun, jednako je potrebito i jedno udruženje radi same trgovine buhačevog cvijeta, koja će ostati i u budućnosti. Dalmacija danes proizvagja godišnje oko 1500 T. To je k znatan porast ž prema žetvi od nekoliko godina nazad, a ni izdaleka nije to neki približni maksimum. Kako je g. Marčić naveo, zemljišta pognojena dala su u nekim sluča- jevima devet puta veći rod, nego li ona bez gnoja. Sve ovo dokazuje, da bi u Dalmaciji u skoroj budućnosti “ proizvodnja mogla napredovati do 2000 T. ili do 3000 T. a možda i više. Već količina današnje žeive, pa i kad bi bila i manja od ovogodišnje, ne bi se sva. mogla utrošiti u slučaju jedne potpune preradbe u buhačev sapun i kraj najbolje potražbe u našoj državi, jer n. pr. Sjedi- njene Američke Države, za svoje ogromno područje, kao i ono Kanade, pa i samog Meksika, ne potražuju godišnje više od 2000 T. buhačevog cvijeta, koji se danas u tim krajevima upotrebljuje većinom, ac fabrikat rastopina, a vrlo maio u prahu. Prema tome, Dalmacija će bit u stanju, nadajmo se u skoroj budućnosti, da u obilatoj mjeri podmiruje domaće potrebe sa buhačevim sapunom, koji je ubitačno sredstvo protiv raznih šte- tonoša, i da istovremeno bude imala znatan suvišak slobodan za izvoz cvijeta. Biće slučajeva da će se moći izvažeat buhač kao fa- brikat, ali kako danas prilike stoje, treba računati sa činjenicom, da Sjedinjene Američke Države dozvoljavaju . samo buhačev cvijet prost od uvozne carine, koja je vrlo velika na fabrikate, a to srazloga da zaštiti domaću industriju. O zahtjevima jednog ovako važnog tržišta potrebno je voditi najozbiljnijeg računa. U koliko sam bio obaviješten, slične okolnosti vladaju. na tržištima u južnoj Americi, koja bi jednako mogla doći u obzir kao veliki potrošač buhačevog cvijeta. Isto tako s vremenom Rusija, kao i drugi krajevi, gdje bi se moralo poraditi, da svijet upozna veliku korist dalmatinskog buhača. Govornik je mišljenja, obzirom da se danas zahtijeva na svijetskon: tržištu dobra roba, brza poslužba i relativno jeltine cijene, da takovim uvjetima- jedno udruženje može u punoj mjeri, da bolje odgovori, nčgo li pojedinac, o čemu nam Japanci mogu, da posluže najboljim primjerom, jer kod njih već postoji udruženje interesenata u trgo-- vini buhačem. Danas u svijetu avo udruženje odlučuje o cijenama buhaču i dalmatinski trgovci, kao i sami proizvagjači, moraju da prime cijene, kako drugi hoće i to većinom od straniu posrednika koji prikupljajuć | male partije od naših ljudi, sakupe" na taj način jednu _ poveću, koju onda nude direktno mlinovima u Ame- rici. Dok u Trstu n. pr. jedan amerikanski mlin može da kupi na desetke vagona buhača kroz vrlo kratko vrijeme, na žalost mora se konstatovati, da danas nema tvrtke u Dalmaciji, koja bi, recimo, mogla za promet. da liferuje desei vagona buhača. Trstto može, a Japan jednako može i u daleko većoj mjeri, a mogao bi. se: isti uspjeh postići i u Dalmaciji, kad bi imali jedno udruženje u tu svrhu, Gruž za jedno takovo društvo posjeduje | = razne pogodnosti. Gruž ima parobrodarske veze sa čitavim stranim, širo- kim svijetom. Za nadati se je, da bi i Vlada uvigjela važnost jednog takovog udruženja, od čega bi čitava pokrajina imala koristi, te bi mu mogla izaći u susret ili da ustupi besplatno ili uz skroman najam, jedan .