Broj 48. broju, dakle za 60%. češko kupatilo. Pored ova dva mjesia obilno su bili POSTARINA PLAĆENA SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 ist God. 2. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik O. decembra 1925. Godišnja pretplata 80 Dinara. — Za inozemstvo -200 Dinara, — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. a. Razvoj našeg turizma. | Tugje cifre i domaći rezultati. — Postepeni napreilak i povoljni mai Država i turisiička akcija. Čitali smo ovih dana u novinama ove intere- santne cifre: Švajcarskoj donaša promet stranaca go- dišnje više od 350.000.009 švajcarskih iranaka (3 mi- ljarde 850 milijuna dinara) t. j. više od 10 milijuna dinara dnevno. Nizozemska računa korist od stranaca sa 25 milijuna guldena (nad 560 milijuna dimara). 300.000. Američana dolazi svske godine u Evropu. Vas prevoz preko mora stoji ih 30 milijuna dolara (jednu miljardu, 680 milijuna dinara), a isto toliko po- oiroše i u Evropi. Godine 1924. došlo je samo u Fran- Cusku 135000 Američana, koji su tamo ostavili iranc. iranaka 200 milijuna (440 milijuna dinara). Daleko smo od toga da bi mi mogli i pomišljati na prihod, koji bi se mogao uporegjivati sa ovim stranim zemljama, gdje se na razvijanju i izgradnji turizma radi već decenijama i gdje su, ako ne pri- rodni, a ono svi drugi uvjeti mnogo povoljniji nego kod nas. Mi smo u tom pogledu još u povoju prama njima, ali to ipak ne znači da sivari ne treba davati onu važnost, koju ona ima. Interesantno bi m. pr. bilo pogledati slatistiku, kad bi je bilo moguće sastaviti, koliko je od ovih franaka, lira i maraka izbrojeno. iz naših kesa, i koliko je maših ljudi pošlo po. tugjim dio da tamo traže odmora a to su mogli naći u jednakoj mjeri, a sa manije troška u svojoj vlastitoj zemlji. Mislimo, da bi nam i ta ciira jednako uvjerljivo prikazivala kao i one gornje od kolike je i koristi 1 važ- nosti podizanje domaćeg turizma. Sa zadovoljstvom treba svakako zabilježiti činjenicu, da se mi danas ipak ne krećemo samo u krugu želja i dalekih osnova, nego da se u tom pogledu i ako. polagano, ali ipak kroči unapred. Broj stranaca po našim ljetovalištima i mjestima, Koji su upućena na promet putnika, postepeno se diže i ako ne u većem opsegu. U -pretproslom broju obja- vili smo statistiku iz Dubrovnika (oko 20.000 putnika), a danas smo u stanju da to iznesemo za još nekoja naša mjesta. — U ljetovalištima gornjeg Jadrana iz- nosi povišak 10% prama lanjskom broju. U Cr: Rvenici, je bilo 6466 gosti, (prošle godine 5872), od kojih Čehoslovaka 918 (prošle godine 1577), Austrijanaca 438, Madžara 321, Poljaka 69, Nije- maca 39, it. d. Od domaćih gosta bilo ih je preko 1100 iz Srbije. U Baškoj je bilo 1896 stranaca prema 1622 u prošloj godini. Od tih je bilo najviše Čeha — 929 na Baška je inače poznata kao posjećeni i Rab, Novi, Kraljevica, Aleksandrovo, Krk, Selce, Senj, Bakar i Omišalj. — Sušak je posjetilo 4910 stranaca, ali od Zia su većina Lili kao prolaz- nici za ostala kupatila. — Po narodnosti 75%, posje- tilaca naših kupatila na gornjem Jadranu su naši dr- žavljani, a 25% stranci. Ukupni broj je iznosio 20,225. Od toga su bili 14.369 naši državljani, a 5.856 stranci. Od stranaca bilo je: 3.164 Čehoslovaka, 1405 Austri- janaca, 487 Magjara, 136 Njemaca, 122 Poljaka, 267 ltalijana, 61 Rumunj, 49 Engleza, 28 Amerikanca, 22 Francuza, 27 Švajcaraca i 90. ostalih. Od naših dr- žavljana bilo je 9.858 ka 2.340 Srba 2.171 Slo- preci Broj putnika znatno se podigao i na srednjem Jadranu, pa je karakteristično da je Split, koji vrlo oskudjeva sa hotelima i ostalim komfortom, nadmašio u tom pogledu Dubrovnik. Od 1. januara do kraja novembra (do 25. 11.) prijavljeno je u Splitu ukupno 32.152 puinika od kojih je bilo iz Dalmacije 17.693, iz ostale Jugoslavije 10.863, Italije 1.814, Čehoslovačke 831, Austrije 814, Njemačke 540, Engleske 209, Ru- sije 58, Magjarske 50, Poljske 45, Rumunjske 12, Bu- garske 3, iz ostalih država u Evropi 78, iz država izvan Evrope 135. Unoredo sa povećavanjem broja putnika može se zabilježiti znatan napredak u izgradnji temeljnih uslova ze razvoj turizma, a to su saobraćajne veze, policij- ske mjere \e potrebita udobnost pri konačenju i hra- njenju. Poznato je da je znatno ublažena policijska strogost u svim mjerama, koje se odnose na putnike, a naš saobraćaj znatno je pobeljšan ne samo u po- pravljanju željezničkog namještaja, tačnosti i brzini, nego su takogjer otvorene nove želježničke i parobro- darske pruge, te su putnicima odobravani obilati po- pusti na voznoj cijeni, | u pogledu koniorta za put- nike pošto se naprijed, u Zagrebu je sagragjen veliki svjetski hotel, sada se vrše pripreme za gradnju jed- nog velikog hotela i u Splitu itd. Povoljnijem razvoju našeg turizma mnogo je do- prinijela i propaganda, koja se sada vrši i opsežnije i sistematskije. Dubrovački savez izdao je ilustrovane prospekle u raznim jezicima, splitski tako isto (v. o tome,na drugom mjestu u današnjem broju), a i »Du- brovački list«. dao je u toj stvari svoj čednj doprinos. (U našoj nakladi izašla su čeliri propagandistička ilu- stiovana izdanja : Dubr. Rivijera u 5000, engleški broj u 7000, učiteljski broj u 6000, liječnički broj u 4000, ukupno 22,000 primjeraka ; od toga je podijeljeno oko 9000 komađa potpuno besplatno u propagandističke svrhe). Bilo je takogjer uspjeha i propagandom ličnim kontaktom sa javnim radenicima iz stranog svi jeta, pa je i to donijelo vrlo lijepih rezultata. Sve ovo skupa čini i doprinosi da se jača i raz- vija interes za mašu zemlju, pa smo uprav ovih dana čitali kako se baš sada u Njemačkoj organizuje jedan veliki skupni izlet u Jugoslaviju, a poznato je da su i razna svjetska parobrođarska društva, koja priregjuju skupne izlete, u posljednje vrijeme počela posvećivati veću pažnju našoj obali. Pa i u našoj unutrašnjosti Sigurno će se postepeno dizati interes za maše pri- morje, a to tim više što i do sada možemo da ubro- jimog kao stalne goste mnoge ugledne i uvažene lič- nosti našeg javnog života, a poznato je da već sama njihova prisutnost podiže atrakciju stanovitog mjesta. Od većih akcija u tom pogledu treba spomennti izlet koji se sprema na Krf, kojom će se prigodom svakako jedan vrlo znatan broj naših zemljaka mou iz bliže i sa ovim krajem. I tako naš turizam kroči i razvija se da u do- gledno vrijeme postane i kod nas ono što je u životu raznih drugih država, t. j. vrlo važna grana u privred- nom radu, koja znatno doprinosi općem privrednom podizanju. Turizam ima i mnoge druge vrlo dobre i korisne strane strane (u političkom i kulturnom prav- cu), ali o tome ćemo govoriti drugom zgodom. Već same ove činjenice, po kojim se mogu postavljati iz- gledi turističke akcije kod nas, dovoljne su da na se svrate pažnju cjelokupne naše javnosti, a u prvom redu odlučujućih faktora, pa oni ovoj stvari treba da posvećuju onaj interes, koji ona zaista ima. S zado- voljstvom smo konstaltirali neke promjene na bolje, ali tu treba da se i nastavi. U radu na podizanju turizma privatna inicijativa je vrlo važan faktor, ali sve te po- jedinačke akcije i nastojanja ne mogu da dadu onaj željeni rezultat, koji bi se postigao ako se pri tome i država u potrebitoj mjeri angažuje svojim uticajem i srestvima. Takovi izdaci svakako se zbog mnogo razloga mogu smatrati produktivnim, pa zato se to od države traži i očekuje. Budžet Općine Dubrovačke. Povišen je prirez. — Trošarinska taksa nije smanjena. — Nove gradnje. Općinski upravitelj oglasio je općinski proračun za godinu 1926. Kao informativno-privredno glasilo iznijeti ćemo samo one stavke proričuna, koje držimo da će gragjane i privrednike interesirati. Općinska tro- Šarinska taksa na uvoz-izvoz ostaje i ove godine ista, a predvigia se prihod od iste Din. 1,250.000. Poznato nam je, da se je lanjske godine Trgov. Privredničko Udruženje pritužilo radi postojeće visine taksa, i da je bilo obećano, da će se kod budućih proračuna pi- tali za njegovo mišljenje u ovom predmetu, što se nije izgleda ni ove godine učinilo. Druga stavka, koja se tiče najviše naših porez- nika, jest povišenje općinskog prireza za Dubrovnik od dosađanjih 150% na 200%, što prestavlja znatno opterećenje naših privređnika. — Uslijed zastoja u prometu puinika predvigjen je prihod od cirka 350.000 Diri. od taksa na strance za Dubrovnik-Gruž. Od predvigjenih doprinosa spomenut je: Sokol- skom Društvu D. 8.000, Ženskoj Zadruzi D. 10.800, Domus Christi D. 24.000, Pučkoj Kuhinji D. 24.000, Dubrov. Filharmoniji D. 8.000 — te više manjih doprinosa. , Namjerava se sagraditi zahod na Pilama, obnoviti pločnik pod Jeznitima, sagradit stepenice i terasu kod. biskupske palače, te popravili još neke ulice. Za gradnju komačišta za radnike u Gružu pred- vigjena je svota od D. 200.000, Općina će doprinijeti D. 100.000 a Okružni Ured doprinosi D. 100.000. U Gružu misli se popraviti potporni zid i put uz more od Lapada, popraviti nekoliko ulica, te sa- graditi stepenice izmegju starog puta i državne ceste kod Vojarne. Preventirano je Din. 65.000 za gradnju kolnog puta Lunardovo-Sv. Mihajlo. Uz ovo prama proračunu misli se popraviti ne- koje puteve u Župi, te napravit put Sutvara Postranje. Za vatrogastvo predvigja se nabaviti jedno auto- štrcaljka, čija se je potreba osobito isticala pri no- Žarima u okolini građa. Proračun za god. 1927. držimo, da će sastavljat i pretresat redovito vijeće, koje će se pobrinuti da se riješi barem jedan, problem našeg grada. Prilike u Crnojgori. Pismo iz Podgorice. Ekonomska kriza, koja se osjeća u cijeloj našoj državi, u. Crnoigori ne dolazi do izražaja, jer njezino. ekonomsko stanje slabo je razvijeno, a poipora sa strane države nije popustila već dapače ojačala. Velika je pripomoć takogjer i novac, koji dolazi iz Amerike od crnogorske emigracije. Najveće blagostanje u Crnojgori je stoka, te je stočarstvo najrazvijenije u okruzima Nikšića, Šamnika, Kolašina, Andrijevice i Berana, U najvećem broju je \ zastupana sitna stoka, ovce i koze. Sa uvozom viptar-. ske pasmine nastoji se poboljšati domaću pasminu goveda, te u tom smjeru postignuti su dobri rezuitati. Tačan broj stoke teško je ustanoviti, jer ni službene statistike nijesu pouzdane. Cijeni se ,da broj ovaca prelazi 500.000, koza 200.000, goveđa 100.000. Košnica pčelinjih ima oko 30.000. Veliko bogatstvo leži takogjer u dobrim šumama, koje se ne izrabljuju u dovoljnoj mjeri. Skadarsko jezero obiluje raznovrstnom dobrom ribom, kao što su ukljeve, skobalji, šarani, pastrve i jegulje. Od samih ukljeva i od njene ljuske prihod se cijeni godišnje preko 10 miliona dinara. Vinova loza takogjer dobro rodi, te su crmička vina veoma dobra, a grožgje izvrstno, osobito vrsta razaglija. Ve- oma su plodna polja Bjelopavlovići i Zeta, ali obra- gjivanje je veoma primitivno. Sa strane državne vlasti Delo ses pm