: Broj 30. SEDMIČNI NFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK * Pojedini broj Din. 1:50 God. 2. Vijasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubroviiik 3 i 23 stlecembra 1925. Godišnja pretplata 80 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. | A sia Dubrovački sastanak Male Antante. Polovinom januara sastat će se u Dubrovniku prestavnici država koje sačinjavaju Malu Antantu, da vijećaju i stvaraju zaključke o savremenim političkim problemima Srednje Evrope. Na dnevom su redu pi- tanja od zamašite važnosti, pa je zato već sada svra- ćena pažnja svjetske javnosti na ova vijećanja. Vodeće političke ličnosti naše, čehoslovačke i rumunjske dr- žave raspravljat će u Dubrovniku o pitanju odnoga sa Austrijom, o akciji magjarskih monarkista, o odnosima prama sovjeiskoj Rusiji, o pristupu Poljske u Malu Autantu, o razoružanju, o pitanju manjina itd. Tako glase vijesti, a u Dubrovniku su za održanje ove kon- ierencije već poduzete razne pripreme. Ne ulazeći sada u političku stranu ovog sastanka, koji bi mogao da bude početak jednog novog perioda u odnosima megju slavenskim državama, mi hoćemo da istaknemo važnost i značenje njegova održavanja u našem grada sa našeg lokalnog gledišta, da izrazimo onu misao, koja se općenito nameće na glas da je ovom zgodom pao izbor na Dubrovnik. Svi mi znamo iz vlastite spoznaje kako podiže i raznosi glas i ime jednog mjesta održavanje politič- kih konferencija, koje su cd uticaja na opći. politički razvoj. Mnoga imena, koja je rijeiko ili nikad spomi- njao i naš intelektualac, danas su vrlo dobro poznata i u najširim slojevima, va ih čitate i slušate svukudi neprestano. Mnoga mjesta došla su na glas redu, a u široj javnosii gotovo | jama koje su iamo održane, i po tome je svraćen na njih interes internacijonalnog svijeta. Očita je da- kle korist, koju svaki grad ima od ovakovih sastanaka, pa ta ne će izostati ni za naš grad, Ali ima nešto, što je ioš važnije. Pri izboru sje- dišta internacijonalnih konierencija ne odlučuje dakako slučaj, nego se i pri tome radi promišljeno i sa sta- 3 novitim sistemom, pa se redovno edregjuju ona mje-_ sta, koja i po svojoj prirodnoj privlačivosti kao i po prijatnosti i duhu sredine megju učesnicima sivaraju povoljno raspoloženje i ostavljaju prijatne utiske i u- W prvom odio, Do konierenci- godne uspomene, Qvi su momenti bili odlučni i pri odabiranju Dubrovnika, a mi već sada možemo ka- zati da je taj izbor bio sreine ruke, dobar i koristan. Ako je u našoj državi riječ o raprezentaciji, onda sigurno vema ni pođesnijeg ni bogatijeg inaterijala, nego što ga nože da pruži Dubrovnik. Jer ovdje su vje- kovni trigovi kultare i civilizacije, njihovi spomenici susreću Se na svakom koraku, pa po njima cijeli maš narod može s pravom da u svijetu ponosno nastupa i đa st Snjima legitimira. | sve ovo što je ovdje stvoren? flije samo tugja kopija i tugji uticaj, iz cjelo- kupne istorije ovog grada izbija i oto što je specifično naše, naš duh, pa je zato sve ovo opće naše dobro i u toe SE raprezentuje stvaralačka sposobnost cije- log nišeg naroda uz uvjet slobodnog rada i razvoja. Ovim istorijskim materijalom Dubrovnik i sada pruža svojettu narodu i svojoj državi bogate i uspješne u- sluga koje u općem našem interesu treba izrabiti i iskoristiti. Jedan od načina na koji se to dade postići to st intermacijonalne konferencije. Kad nas strani svi- jet ina da upozna, bit će uvijek za nas od koristi, ako se to upoznavanje izvede u Dubrovniku, Tim će naši država uvijek biti na koristi, a tako će se ujedno dod Susret — podizanju i,nepretku našega grada i ova ktaja. Na taj način dolazi do izražaja i ona po- irelita uzajamna saradnja države i pojedinih dijelova pricu država čini pravednu uslugu jednom od svojih niljepših i najuglednijih gradova, a taj grad, svaki piš kad dolazi # prigodu da se prestavi širokom svi- ida, uzvisuje i državu, kojoj on pripada, Pa zato i s tuga gledišta treba pozdraviti ovu odluku, Sastanak Male Antante bit će prvi veći diplomat. sti susret # ovom gradu nakon našeg. oslobogjenja. tadujemo se da će do toga doći, jer se pouzdano nadamo. da će ova prva kušnja bili najbolje opravda- nje naših želja, da Dubrovnik postane grad kulturno: necijonalne raprezentacije naše države, Nepodnosivo porezno breme. Kakovim je zaprepašćenjem u privrednim krugo- vima bilo premljeno previsoko odmjerenje pore- su dokazom 2000 (dvije hiljade). podnesenih u- ioka, te razne intervencije kod viših poreskih vlasti pa i kod samog gospodina Ministra Financija. Zauzimanjem nekih narodnih poslanika, gosp, Ministar Financija bio je odlučio izdati naregjenje, da se obustavi sa naplatom ovi poreza i da se revidirq postupak. Provedba ove odluke gosp. Ministra Finan čovjeka kojemu je bila kao zastupniku više vlaslj povjerena. ' Mi smo eto toliko sretni, da ne samo što naši. - ljudi koji poznaju prilike i koji su upućeni na tegobe za porezovnike uslijed primjene iznimnih poreskih za. kona i naredaba, ne trude se da sve to istaknu i upo- zore Ministarstvo Financija, te zatraže upute po kojima | bi se dalo ublažiti ovaj porezni teret već dapače isti ovi naši ljudi kad se mimo njih postigne kod prede | postavljenih im vlasti raspoloženje za pravično revidi« ranje stvari oni nam to ometaju. Naš privrednik danas nije nigdje i nikako zašii- ćen, svi mogući i nemogući javni nameti njega tere, | <a uztoi privatnici se u svakoj prigodi njemu obraćaju, pa nema dana, da tko ne obilazi s kakovim traženjem za doprinose i potpore. ; i S jedne strane tište našeg privrednika teški ine. podnosivi porezi, a s druge strane ne uživa privrednik | zaštite stanbenog zakona, a s treće strane vlasti mu kontrolišu prodajne cijene. Privrednik dakle mora da gogodišnjeg napornog iruđa es --eijaciStala je privremeno ometena, djelovanjem “našeg - neopravdano i za općenitost štetno, i _aametima unišiuje ove ljude, a u mlagjim da se ubija nesene utoke. Tako će se nagomilati porez lične do- hodzrine za ravne tri godine dana, izmegju kojih ostaju 2 godine, za koje se odmjerio porez prema prihođima plati visoku najamninu a uza sve to ne smije percen- iualno da zaradi više nego u predratno vrijeme i ako za lične dohedarine za god. 1923 i 1924, najboljim gu mu svi njegovi izdatci na hiljade puta veći nego u predratno doba. iv Ima na žalost ljudi koji nenavidnim okom gle- daju na naš privredni svijet, ali-ta je zavidnost poslje- dica nepoznavanja prilika u kojima se naši privrednici nalaze, to je pos ljedica neznanja, da su skromni imetci naših starijih i solidnijih privrednika jedino plod du- 3 i velike štednje, pa je da se nerazboritim volju za rad i štednju. lične dohodarine za god. 1925, a porezovnicima sa prihodom preko Din. 15.000 nije se još riješilo pod- s \ u vremenima inilacije, a plaćanje će ovih poreza pasti uprav u vrijeme općeg poslovnog zastoja i teške po- slovne krize, te pomanjkanja svake zarade. Pošto ima "izgleda, da će ipak skoro biti sazvana posebna komi- sija koja će imati da riješava utoke porezovnika sa čohotkom od preko Din. 15.000, to sam slobodan, da gospodu članove komisije upozorim na neke okolnosti, Istaknuti mi je u prvom redu, da je odmjerenje poreza lične dohodarine uslijedilo primjenom zakona od 25. X. 1896 odnosno zak. 24. 1. 1914 biva uzelo se za temelj ,tablicu“ prihoda ustanovljenih u pred- ratnim zlatnim krunama, koja je sastavljena na PONIRE Bram razuelu. Prsisnajem: Dolo MIO OVODI O JE TI portneran omnia Mi se nalazimo skoro pred odmjerenjem poreza. »progresije“ biva što veći prihod sve to veći postotak oporezovanja. Ne samo što se nije vodilo računa o odnosu vri- jednosti i kupovnoj snazi zlatne krune prema današnjem dinaru, nego se dapače ustanovljeni dinarski prihod množio sa 4 i-tako se uzimalo za osnov oporezovanju četverostruki iznos predratnih zlatnih kruna n. pr. prihod od Din, 30.000. oporezovalo se kao predratni prihod od 120.000 zlatnih kruna, a uz to pak primjenivalo se i druge vanredne povišice megju kojima u prvom redu ratni prirez (vanredni jedinstveni prirez) i 30% van= - rednog prireza. U brojevima 19. i 25. »Dubrovačkog Lista« op- širno sam sve ovo izložio i istaknuo razloge s kojih mislim đa odmierenje poreza nije uslijedilo u duhu i smislu zakona. : Osim poreza lične dohodarine odmjerenog na gori naveđeni način, naši privrednici plaćaju još porez ja poslovni promet te i porez od lečevine, a oba su ova poreza dosta teška. Dužnost je svakog člana ko- misije, prije nego dade svoj glas, da savjesno ispita sadanju plaćevnu snagu porezovnika prema iznosu poreza koji mu se ima odrediti da plati. > Neka svaki član komisije zatraži tačne podatke i ustanovi koliko svaki porezovnik ima da plati u ime poreza od tečevine te u ime poreza na poslovni pro- met, pa neka ovo dvoje zbroji i k tomu pribroii porez lične dohodarine, te tako ustanovi koliki ukupni iznos otpada na pojedinog porezovnika, 4 tada neka ispita SA neo Šakom nt ne uništuje porezovnikova imovina i egzistencija. Neka pri tome svaki član komisije ima na umu, da porezna dužnost nema biti oduzimanje poreznikove imovine, već jedino da je svak dužan u ime poreza plaćati samo jedan dio svojih prihoda, a uz to da bude u mogućeosti živjeti i uzdržavati se. U konkretnom pak slučaju, neka gg. članovi ko- misije uzmu i to u obzir, da se riješavaju utoci od- mjerenih a dobrim dijelom još neplaćenih poreza lične dohodarine za god. 1923 i 1924 tako da će porezovnici imati skoro plaćati i porez lične. dohodarine za g. 1929. Imao sam pak uvid.u poslovanje nekolicine koji su visoko oporezovani ie sam ustanovio, daće prema uspjehu posla nekoji jedva dospjeti da plate poreze i poslovnu režiju, dok za svoje uzdržavanje morati će da utroše dio svoje imovine ili da se zađuže ; drugi pak nijesu u stanju niti da plate sve poreze i režiju, jer nemaju toliki prihod od poslovanja, te će morati ili da utroše svoju imovinu za platiti jedan dio poreza i za svoje uzdržavajne ili se zadužiti. Upozoriti mi je pri koncu gospodu članove komisije, da nema zakona prema kojemu se može oporezovalti. nekoga preko nje-" gove plaćevne snage i preko iznosa laktičnog prihoda, odnosno zarade, jer nije svrha ni poreskih zakona a niti je u interesu države da se nerazboritim oporezo- - koja je glavni oslon i uvjet vanjem uništuje privreda, Dr. Ivo Rusko, našeg postojanja i napredka. Naš list i izlazi uoči božićnih blagdana sa prilogom. S ovim brojem završavamo drugi godišnjak. Zahvaljujuć svim prijateljima, koji su nas podupirali u radu, stavljamo svim našim čitateljima na Srce, da i na dalje sačuvaju | onu pažnju, koju su nam dosada poklanjali. Naša dva godišnjaka prestavljaju ne samo objektivan Dege općih prilika u razvoju dubrovačkog kraja, nego ijdra- gocjen materijal za upoznavanje raznih pitanja, koja .se odnose na dubrovačku istoriju i sadašnjost, na naš razvoj i napredak. To su prilozi naših najboljih ljudi, oni su ih pružili javnosti preko našeg lista a mi smo ponosni s našim saradnicima i našim člancima. »Du- brovački List« ima već ustaljen pravac i sadržaj, koji je poznat i priznat u uašoj čitalačkoj publici. Samo tako mogao je da se odhrva svim onim materijalnim poteškoćama, s kojim je skopčan ovaj rad. Mi ćemo nastojati, da ovako i nastavimo. List 3 Ž