a Broj sEBIOki INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK 27 broj Din. 1 50 God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 17. januara 1926 Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Am U trećoj godini Trgovačko-Privreiničko Udruženje 0 »Dubrovačkom Listu“. Uprava mjesnog Tigovačko Privredničkog Udru- ženja zaključila je da svojim članovima upravi ovo pismo: Na sjednici maše na zaključeno je, da ireba »Dubrovački List« u ni govu nastojanju za privredne * interese Dubrovnika i okolice poduprijeti“ te u izvrše- nju toga zaključka Čast nam je pozvati Vas, da se pretplatite na »Dubrovački List«, te da ga u svakoj zgodi podupirete informlacijama, oglašivanjem, prepo- rukom i nastojanjem okp\njegova proširenja u krugu Vaših prijatelja, znanaca i Imušterija. Na ovaj zaključak polakli su nas slijedeći razlozi: Stvaranjem naše dižavne samostalnosti udaren je nov pravac privrednom razvoju našega naroda, pričemu svaki kraj traži da a načina kako bi što jače i bolje utvrdio i istaknuo svoje zasebne potrebe dovo- deći ih u sklad sa interesima cjeline. A jer bez iscrpnog poznavanja pojedinih problema niti se može tražiti niti očekivati njihovo povoljno riješene, svaki kraj gleda da svoje prilike u što široj javnosti iznese i prikaže. Štampa je pri tome glavni faktor, pa je u tome i važ: nost i vrijednost lokalne žkrualistike u koliko ona u- dovoljuje toj potrebi. a Grad Dubrovnik keo kdministrativni centar jedne Oblasti, a privredni (i\ kuliurni centar cijelog ju- gozapada naše države,/\u| općem razvoju. našeg ni roda ima svoje mjest0, "Eoić je odregjeno i njegovom historijom i geogretskim položajem. Još u srednjem vijeku ,, dubrovački drum“ ozna- čavao je od prirode odregjer nu gravitacijonu tačku ma- ših istočnih krajeva, pai danas Dubrovnik vrši i vr- šit će još za dugo, osobito nakon povezanja usko- iračnih željezničkih pruga njegovog zalegja, ulogu “jedne od važnijih našil izvozno-uvoznih luka, Naše trgovačko pemorstvo crpi u Dubrovniku ne samo svoje najljepše ja 2 nego i svoju glavnu sadašnju snagu. Prirodne ljepote iBidost klime udružene sa bo- gastvom historijskih i gro spomenika vrše sve jaču atrakciju na svjetske turističke krugove, stvarajuć iako na našem Jadranu novu rivijeru, koja će imati značenje i u općem EM privrednom podizanju. Napokon, produkti domaćeg poljodjelstva pre- stavljai. su i dosada značajnu vrijednost. gotovo za svakog stanovnika ovog kraja, i ako nije bilo do- voljno sistema u obragjivanju i iskorišćivanju, te premda se dobrim Din služilo posredničkim tu- gjim rukama. U ovom krugu Oivataju se povoljni izgledi pri- vrednog razvoja dubrovačkog kraja u koliko. bude smišljenog i sistemat tskog tada, Pri tome štampa može đa izvrši značajnu ulogu ito su bili motivi pokretanja »Dubrovačkog Lista«. Dvije godine ćana služi »Dubrovački List« ovom a On je to vršio na način, koji se pokazao i ao dobar i kao koristan. Koliko objektivnom infor- macijom O našim privrednim prilikama, toliko zauzi- manjem za zaštitu naših prilrednih interesa, uvijek je doprinosio podizanju privrednog razvoja našeg kraja, te uklonjenju onog što koči i spriječava taj razvoj. (Dosta je ako se primjerice spomene slučaj odluke o ukidanju nautičke škole, te nepravilnog odmjerenja poreza lične dohodarine, gdje se akcijom: povedenom preko »Dubrovačkog Lista« kspjelo da se ukupni iz. nos odmjeren za ovaj grin za stotine hiljade dinara, koje bi inače većim dijelom .imali da isplate baš naši privrednici). 5 U znak priznanja ovom i ovakovom radu, doni- jela je ova uprava zaključak o kojem Vas izvješćujemo, Nadamo se da će se dubrovački privrednici oku- piti oko ovog jedinog privrednog glasnika te svojom potporom osigurati njegov | lopslansk u interesu cijele naše privrede, jer svaki treba da bude svijestan da i O njemu ovisi hoće li se taj Organ održati ili će se morali prekidati da se kešnje opet uz teže uvjete iz nova gradi. Naše država na izložbi u Filadelfiji. <a ovu izložbu u razmjeru sa rezuitatima, koje možemo postići? — Hitnije Hoće li biti utrošeni novacs potrebe naše privroje. — Mjesto prazne parade ireba nam realnog gledanja na stvar. O ovoj predstojećoj izi “bi čuje se već na sve strane. Novine su ček donijet“ vijesti, da je vlada o- dobrila kredit od deset milijera dinara za trošak oko izgradnje jednog paviljona, [“o i za ostali trošak u vezi sa izložbom. Nadležni fs4tori, prema njihovim iz- javama, očekuju velikog usp,-ha, što će strani svijet imati prilike, da na spomenu sj izložbi upozna razne produkte iz naše države, koj: kao važni proizvodi na svjeisto tržište. Da li se mo- žemo nadati nekom povoljaći n rezultatu, od ove iz- ložbe po našu privedu uopće" Da li se može s ra- zlogom opravdat odobrenje “visine kredita od Din. 10,000.000 u gore spomenute svrhe ? Danas naša vanjska trg vina više naliči na ne- vezane fragmente, stranih posrednika, dolaze do oravih ruku, nego li na jednu organsku cjelinu, sistem, organizaciju, koja bi joj omogućivala, da direktno ;fistupa k pravom kupcu. Važnost je ove razlike u tone, što vanjska trgovina samo u potonjem slučaju može u dovoljnoj mjeri da ispuni zahtjeve svjetskog tržišta. Ti zahtjevi nijesu ne- znatni. Megju brojnim ostalim, veletrgovima danas za- htjeva tip robe i to u velikim količinama. Male partije pojedinih tipova u iznimnim: Slučajevima mogu da opravdaju razne izdatke okr istih. Dokazalo se, da mnogi izdatci, pa bili oni roduktivne ili poslovne navavi,; u većini slučsjeva. su ž5ć da li bivaju utrošeni za robu, koja se može imali u velikim ili malim ko- ličinama, sa tom razlikom, da u prvom slučaju, s vre- menom i tehničkim napretkom, oni sve to manje ob- terećuju unutarnju vrijednost robe. Posljedica je toga, da ovakova roba ne: samo što vodi k pojeltinjenju cijena, nego sjegurnoj progjii stalmoj zaradi. Obzironf na veliko osiromašenje u svijetu, koje je nastupilo kao posljedica velikog rata, svjedoci smo da se sve to veći broj istoimenih radnja u svijetu pretapa u po- jedinačne jake grupe, organizacije, smanjujuć u velike na. taj način polovne troškove, a odatle velika, ali ko- risna utakmica na svjetskem tržištu tko će bolje, jel. tinije i brže da posluži konsumente. Nitko pametan ne miože zanijekati, da n.pr. dal- matiuski med nije prvoklasan, buhač vrlo dobre vrsti, bosansko vezivo prekrasna radnja, kao i mnogi drugi fabrikati ili proizvodi u državi, koji zaslužuju dobru ocjenu, ali opet u drugu ruku ne može se ustvrdili, da ovi tipovi predstavljaju tolike količine, i što je takogjer važno, da je posao oko istih zasnovan na jednom ja- kom i zdravom sistemu, da bi opravdao velike izdatke dok bi se spomenuti tipovi robe uveli na svjetsko tr- žište, koje bitiše za milijone potrošača. Naši konku- renti stvorili su tipove, sistem, organizaciju, riješivši se tako svih onih brojnih nedostataka, koje još uvijek terete našu vanjsku trgovinu, pak oanda mogu da nas i tuku na svjetskom tržištu, O tome može da nam po- služi kao primjer slučaj sa buhačem od strane Japana; Japanci mogu lakše, da prodadu 5000 i do 6000 t. nego li to uspijeva dalmatinskim trgovcima za deset puta manju količinu. Kod nas još vlada ona da svaka bačva treba da daje svoje vino. Kad se zna, da jedna ovakova vanjska trgovina, sa toliko manjkavosti, nema dobrih izgleda na svjet- skomi tržištu prema moćnim konkurentima, oboružanim još sa najnovijim tehničkim napredkom, opravdano se može zapitat, da nije izdatak od 10,000.000 Din. ed strane vlade, za izložbu u Filadelfiji suvišan ?» Zar treba toliki novac uložiti, samo da se tugjem svijetu uzmogne potvrdit, da bismo iz naše države mogli, ali da za sad još ne možemo, da liferujemo, uslijed pomanjkanja prekookeanskih pruga, nedovolinog uložnogi promet. nog kapitala, nedostatne organizacije, velikih produk- tivnih i poslovnih troškova iid., mnoge naše: proizvođe, čak ni uz iste uvjete, kako danas ostali naši konku- renti mogu. i ž Jolaze ili bi mogli doći koji pojedetačno ito većinom preko - Jednoga dana svršiće i ova izložba, a fiaša vanj- ska trgovina, opeta će se kretati u svom dotadanjem ' pravcu, većinom preko tršćanskih i peštanskih privredđ- nika, jer mogućnost direktnog istupa mne postizava se fantastičnim paviljonima. Bolje bi bilo, da je viada odredila jedan skroman iznos za jedan čedan pavi- ljon, koji bi u stvarnosti više odgovarao našim pra- vim privrednim prilikama, a gornje milijone utrošila na otklanjanje brojnih manjkavosti, koje mnogo tište našu vanjsku trgovinu. Tako kod upućenih u inostran- stvu, a do glasa i mišljenja ovih treba da nam bude stalo, jugoslavenski paviljon mogao bi na izložbi u Filadelfiji da postigne poželjeni rezultat. Vrijeme i dogogjaji ne praštaju i ne budu li po- zvani vodili najozbiljnijeg računa o stranoj koukuren- ciji, koja se neda zapriječili umjetnim carinskim 2ido- vima, nego jedino znanstvenim putem, sve to teža vremena očekuju našu privredu. Megju trgovočkim svi- | jetom u Dubrovniku povela se akcija, da se u države. zapita da ustupi jedan dio prostorija u velikom dr- žavnom magazinu, koie bi služile kao glavno skladi- = - šte za izvoz buhača. Jednako da bi država pripomogla pri nabavki dviju hidrauličnih presa, sa kojima bi se mogao poslužiti svaki producenat buhača u Dalmaciji. Tim bi se postiglo, da bi se u trgovini buhačem ba- rem donekle približili moćnoj. japanskoj organizaciji, koja ide za tim, da dalmatinski“ buhač sdjakom kon- kurencijom sasvim istisne sa svjetskog tržišta. Na je- dan ovakav način, a k tome dosta jeftiniji više bi Vlada koristovala svome narodu, nego li skupocjenim bez- korisnim izložbama, koje, kao parade, pozoblju tolike milijune. Prije koordinirajmo kod. kuće privredne sile u jake organizacije, koje imaju u sebi preduvjete da mogu ispunit zahjeve svjetskog tižišta, a onda isiom da se pozvani staraju za paviljone po raznim izlož. bama, koji će dostojno, a što je naiglavnije biti isti- niti predstavnici naših ekonomskih prilika. Z Stanko Gučić. Što je sa ostavštinom Račić? “Zašto dosada nije prihvaćena ? Prama zaključku sjednice od 30. septembra 1925, mjesna Trgovačko-obrtnička komora bila se obratila Financijskom odvjetništvu u Splitu u svrhu da se in- formira što je sa zakladom blagopokojne Marije Račić, je li bila imovina zaklade po zakonu osigurana, te hoće li ovi ostavštinu prihvatiti za zakladu. Financijsko odvjetništvo u Splitu odvratilo je jed- nim vrlo kratkim odgovorom, kojim javlja da je još septembra 1924. poslalo u stvari iscrpan izvješiaj g. vel. županu u Dubrovniku. Na to se je Trg. obrt. Ko- mora obratila g. vel. županu, koji je odgovorio da ostavština još nije dosugjena jer da se nezna koliko će biti manja nakon isplate nasljedne takse, a Za ovaj put upozoravamo na to da nas čudi kako se kroz toliko godina još nije ništa poduzelo za osi- guranje zakladne imovine po zakonu, a uz to nam je neshvatljivo zašto se županijska vlast još nije izjavila u pogledu prihvata ove zakiađe, jer ne nalazimo ni- kako osnovanim da bi tome moglo smetati što se nezna tačno kolika će biti imovina nakon isplate na- sljedne takse, jer će i nakon isplate takse ipak morati | ostati još velika i lijepa imovina za ovu zakladu. Za danas ovoliko, a skoro ćemo se opet na stvar povratiti. Zašto nije izašao 2? Hoće li izaći? Na mnogobrojne upite sa raznih strana javljamo da smo početkom nove godine htjeli pretresti naše viseće račune, pa da je taj posao u administraciji = spriječio redovito izlaženje lista. Megjutim je ovim brojem (i po opsegu i po sadržaju) našim pena cima to nadoknagjeno. — Slijedeći broj izaći će na 830. 1.