POSTARINA PLAĆENA



Broj 5.



SEDMIČNI INFORMATIVNI! | PRIVREDNI GLASNIK





God. 3.



Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“

Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik

20. februara 1926.





ž Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara.

— Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Oglasi po tarifi.





bj

Važnost buhača u d

Pred jedno godinu dana, u stupcima »Dubrovač-
kog Lista« bilo je iznešeno kako se prema ondašnjim
Postojećim činjenicama može očekivati daljnji pad ci-
jena buhaču, što se kasnije i dogođito, Danas i pako,
ako ne baš u skoroj budućnosti, ali tokom ove godine
ili nastajne, ponajbolji su izgledi, da će se Cijene bu.
haču znatuo poboljšati. Prirodnim zakonom, visoke
cijene bilo koje robe svršavaju u konačnoj liniji sa
padom cijena. Kod visokih cijena smanjuje se po-
trošnja dotične robe, a odatle nastaje umanjivanje po-
tražbe, što uz povišicu proizvodnje konačno vodi k padu
Cijena. Obratnim putem djeluju niske cijena na porast
cijena. Kod niskih cijena potrošnja raste, polražba se
za robom uvećava, što nadmašuje ponudu, a io sve
skupa ponovno vodi k povišici cijena. Prvi slučaj s bu-
hačem imali smo u prvim godinama poslije rata, a
već su dvije godine da proživljujemo drugi slučaj. Svi
su znaci, da se danas buhač nalazi u predposljednjoj
iazi padanja ili čak da je na granici prelaza u pobolj-
šanje cijena. Napram vijestima iz Amerike, u prošloj
godina bila je velika potrošnja buhačeve tekućine, Otrag
nekoliko godina računa se da je potrošnja iste u
Americi iznašala oko 150.000 lamenih kanta od 1 ga-
lona (amerikanski galon = 3:75 1.) dočim u prošloj
godini broj istih, procjenjuje se na 4,000,000. Što pako
izgleda. da prema ovim brojkama potražba .za buha-
čevim cvijetom nije u jednakom omjeru porasla, razjaš-
njenje malazi se u tome, što dsnas 1. kg. buhačeve
rastopine, u kojoj nema više od jedne četvrtine kg.
buhačevog praška, zadovoljava u potpunoj mjeri po-
trebu, gdje je prije trebalo 1 kg. samog praška, koji
se poglavito iz ovog razloga sveto manje upotrebljuje.
U ovoj godini, a i za buduće, može se s razlogom
očekivati ne samo ista potrošnia, nego čak i viša, i
ako možda ne u jednom ovako ubrzanom porastu.
Svakeko činjenica, da je potrošnja buhačeve tekućine
postala vrlo popularna u Americi, imat će svog znat-
nog uplive na daljnji razvitak cijena buhaču.:

je

U koliko gornje vrijedi za dalmatinski buhač, ne
smije se izgubiti iz vida važnost činjenice, da je dal-
matinskom buhaču na svjetskom tžištu glavni i jedini
konkurent Japan, koji će po svojoj staroj i mudroj
navici nestojati, da svako eventualno poboljšanje Cijena
u glavnom za sebe iskoristi. Za takovo nastojanje Ja-
panci zaslužuju svako priznanje i pohvalu. Do nas je,
a u prvom redu do samog dalmatinskog seljaka, da
se ugleda u brižljivi rad japanskog seljaka, koji ništa
ne propušta i ne zanemaruje da niegov buhač odnese
najveću cijenu, Ne budu li naši seljaci u svom radu
oko buhača isti put slijedili, ne mogu ni očekivati
neko poboljšanje današnjih cijena. U »Dubrovačkom
Listu« bilo je o tome već opširno govora, da je ja-
panska roba mnogo potraživena u Americi, a da je ista
pretežno poluzatvorena i čisti cvijet. Na uhar istine,
mora se istaći i dostojno pohvaliti brižljivi rad nešeg
seljaka u sjev. Dalmaciji a naročito po otocima, koji
ne žale truda i pomnje, da njihov buhač buđe prvo-
klasan. U dubrovačkoj Oblasti na Želostto nije slučaj,
a osobito u dubrovačkom srezu, koje ponajviše daje
otvorene robe i ktome ioš sa dugom stabljikom pri
cvijetu, što ne samo da umanjuje vrijednost proizvodu,
nego pred japanskom robom uopće mnogo škodi dal.
matinskom buhaču na stranim pjacama. To ne smije
da se u buduće dogagja. Ono što mogu postići u svom
Tadu seljaci iz splitske oblasti, mogu takogjer i seljaci
i iz dubrovačke oblasti. Ne traži se nešto, što bi bilo
teško, nego samo malo više pažnje pri ranijoj žetvi
Duhača, nego li to slučaj bio do sada. U ostalom to
je jedini put, kako se može koristiti sebi 1 općenitosti.
Za nadati se je da će sama viša Vlast voditi dužnog
Tačuna od ovakovim pitanjima i neće se propusti, a
da se ne zaštiti pohvalno nastojanje onih naših seljaka,

i

đ

os u s u

omaćoj poljoprivredi.
koji se trude da bi dalmatinski buhač zauzeo ponovno
prvo mjesto na svjetskom tržištu. Dalmacija je domo-
vina buhača. Samo radi te činjenice trebalo bi da bude
naše opće nastojanje, da se me dozvoli da nas oni,
koji su istom pred par decenija prenesli prvo sjemenje
iz Dalmacije, preteku u trgovini sa ovim toliko koris-
nim i važnim proizvodom. Buhač je dalmatinski spe-
cialitet. Drugi narodi i te kako budno paze, da im se
sliča prvenstva ne otimlju. To je dobro ime iakogjer
i za druge proizvode iz. istog kraja. Već je loš znak
po nas, da se je uopće dozvoliio, da japanska roba,
bude odlučusjuća za cijene buhaču. Dalmacija «sama
mogla bi takogjer da godišnje proizvede nekoliko puta
više od 1500 T., koliko je zadnja žetva iznašala. Na
sastanku, kojeg je prošlog novembra sazvala ovdašnja
trgovačka komora, referent za poljoprivredu pri ovdaš-
njoj županiji, gesp. Marčić, iznio je primjera, da je
zemljište pognojeno dalo u nekim slučajevima deveto-
struki plod više, negoli ono bez gnoja. Dalmacija ima
sve prirodne preduvjete, da ona, a ne Japan, u glav-
nom pokriva potrebe svjetskog tržišta u buhaču. Ne
smiju se olako napuštati trudom stečene pozicije. Istina
je, da su danas cijene buhsču veoma niske, ali ne
smiju se zaboravili visoke cijene otrag nekoliko godina
i poboljšanje, koje bi moglo nastupiti u budućnosti,
ako ze okorislimo dobrim ra.mjerom od. slrane naših
konkurenata. ; š š

Buhač bi mogao postati jedan od glavnih proiz-

vođa Dalmacije. Plod maslina, eto već godinama, biva
vas ili dobrim dijelom upropašten od raznih štetonoša.
Obragjivanje loze skopčano je sa puno većim radom
i troškom, nego li rad oko buhača.

Tako izim s gledišta ponosa i ugleda, takogjer
iz ekonomskih razloga treba uložiti više pažnje gojidbi
buhača u Dalmaciji, nego li je to bio slučaj do sada.
Treba imati u vidu činjenicu, da je buhač jedan takav
proizvod, o važnosti kojega strani naučenjaci danas
pišu znansivena djela. Vrijednost uporabe istoga da-
nomice se širi po čitavom svijetu. Buhač je smrtonosan
za brojne kukce i ine nametnike, a pri uporabi ne
škodi ni biljci ni čovjeku. Imao sam prilike, da vidim
jednu reklamu iz Amerike, koja prikazuje kako se
tamo već samo blago polijeva buhačevom tekućinom,
kao zaštita proti dosadnih muha i sličnih životinji škod-
ljivih parasita. Nu ne samo, da se u inostranstvu go-
dišnje proširuje polje uporabe bubača, bilo kao tekućina
ili sapun ili kao prašak, nego, kako se čuje, skoro
ćemo u vlastitoj državi imali tvornicu buhačevog sa-
puna. Jedan domaći zavod pod:žaje jednog inženjera
hemije, u tu svrhu, u Francuskoj, kamo se već nudi
na prodaju buhačev sapun. Prema tome dalmatinski
buhač mogao bi u skoroj budućnosti, da se dobrim
dijelom plasira i kod kuće. Sve ovo skupa dokazuje,
da dalmatinski seljak ima više razloga, da ne samo
ne zapusti, nego čak da poveća još ovog proljeća go-
jidbu buhača, te bude li se držao iskrenog savjeta,
kako gori prikazano, zadovoljavajući rezultat u njego-
vom radu neće izostati.

S. Gučić.

Opskrha. grada vodom i spor naslj. Kisića proti Općini Dubrovačkoj.

30. maja 1897. sklopio je pok. Vlaho Kisić pok.
Peska za se i za svoje nasljednike pogodbu sa dubro-
vačkom općinom, da.će za vrijeme do 31. XII. 1958.
davati u općinski vodovod stanovitu količinu vode uz
odregjenu cijenu. Poslije rata izjavili su nasljednici pk.
V. Kisića, da oni ne mogu izvršivati ugovor uslijed
promjenjenih prilika, pa su zato vogjeni sa općinom
pregovori o izmjeni ove pogodbe u korist Kisića, ali
su ostali bez rezultata. Zalo su na 18. IV. 1921. na-
sljednici pk. V. Kisića, i baš Ivo, Miho, Niko i Lujo
Kisić, prikazali sudu dvije tužbe proti dubrov. općini,

Tužbom pod br. Cg 1.80/21 tražilo se razriješenje
pogodbe zbog nemogućnosti izvršenja, a tužbom pod
Cg I. 81/21. tražilo se da općina plati K 126.868 zbog
neopravdanog obogaćenja uslijed njihova deliciia u
godinama 1918, 1919, 1920.

Nakon ove prve dvije Kisići su proti općini pri-
kazali još tri tužbe:

1) Na 28. XII. 1923., pod br. Cg I, 367/23, kojom
se tražilo da općina plati Diu. 47.162 zbog neoprav-
danog obogaćenja u god. 1921,

2) Na 29. XI. 1924, pod br. Cg I. b 279/24,
kojom se tražilo Din. 98.062 za godinu 1922,

3) Na 30. XII. 1925, pod br. Cg. 12/25, kojom
se tražilo Din. 166.225 za god. 1923.

Ukupno su dakle Kisići utužili za vrijeme od
godine 1919 do 1923 iznos od Din. 343.166, sve uz
6% kamsta za pojedine iznose od prikazanja odnosnih
tužba. :

Za god. 1924 i 1925 nijesu još bile prikazane

tužbe, ali obzirom na svotu, zatraženu za god. 1923,

može se računati da se cjelokupni sporni iznos (skupa
sa parničkim troškovima) kreće oko 700.000 Dinara,

U prvoj parnici (Cg 80/21) postupak počiva, a u
drugoj (Cg 1. 81/21) spor je bio raspravljen, dok u
ovim ostalim  parnicama, prikazanim kašnje, bilo je
prekinuto raspravljanje do pravomoćnog presugjenja u
parnici Cg 1. 81/21, jer su sve one osnivane na istom
pravnom naslovu. Posljednja parnica Cg 1 12/25 iste
je vrsti i u njoj je uprav prošlih dana prikazan odgo-
vor na tužbu, pa još nije došlo do rasprave.

U parnici Cg I. 81/21, o kojoj dakle ovise i
one ostale tri, mjesni okružni sud prihvatio je tužbu
Kisića, ali na to je općina uložila priziv, koji je bio
prihvaćen, te tužba odbijena. Tužitelji Kisići uložili su
reviziju. Ove sedmice: stigla je presuda Vrhovnog Suda
u Zegrebu, kojom je ovaj spor konačno riješen: revi-
zija je odbijena, a potvrgjena je osuda prizivnog suda,
kojom je odbijena tužba Kisića, te su Kisići osugjeni
da plate općini cijeli parnički trošak. Tim je zapeča-
ćena sudbina i onih parnica, koje su čekale vrhovnu
osudu u ovoj prvoj.

Megjutim nasljednici pk. V. Kisića nijesu čekali
konačno sudbenu presudu u ovoj parnici, koja je visila
pred vrhovnim sudom, već su se obratili općini da im
isplati stanovite svote za razliku koju su imali uispu-.
njavenju ugovora sa ocpćinom.

Dopisom od 16. IX. 1925, oni su tražili da op-
Ćinski upravitelj u svojstvu Općinskog Vijeća pristupi
konačnoj odluci o isplati eiektnih troškova, koje su
imali na podavanju vode u godinama 1923 i 1924, za
koje do tada nijesu bili prikazali tužbe sudu. U tom
dopisu izjavili su da ni za njih ni za općinu isplata
ovih troškova ne će prejudicirati utužene ili eventualno
neutužene tražbine.

Zaključkom br. 9659 od 21. oktobra 1925. op-
inski upravitetj priznao je nasljednicima Kisić u ime
efektnih troškova :

za god, 1923
1924

: 1925
Priznao im je dalje: g

1.) za izvanredno davanje od 900 m3 u 24 od-
nosno 22 i 20 sati Din. 240'—

II.) za izvanredno davanje od 480 m?

iznos od Din, 114.000'—
125.000:—
120.000'—

» » » » n

» n » »

u 12 sati » 120'—
II.) odbitak za manje količine pri

davanju vode na svaki m? 3 »  >'80
IV.) odbitak za manju količinu pri

izvanrednom davanju vode za svaki m? " >'25

Sve je ovo bilo učinjeno, a da se sam spor u