POSTARINA PLAĆENA Broj 5. SEDMIČNI INFORMATIVNI! | PRIVREDNI GLASNIK God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 20. februara 1926. ž Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. Oglasi po tarifi. bj Važnost buhača u d Pred jedno godinu dana, u stupcima »Dubrovač- kog Lista« bilo je iznešeno kako se prema ondašnjim Postojećim činjenicama može očekivati daljnji pad ci- jena buhaču, što se kasnije i dogođito, Danas i pako, ako ne baš u skoroj budućnosti, ali tokom ove godine ili nastajne, ponajbolji su izgledi, da će se Cijene bu. haču znatuo poboljšati. Prirodnim zakonom, visoke cijene bilo koje robe svršavaju u konačnoj liniji sa padom cijena. Kod visokih cijena smanjuje se po- trošnja dotične robe, a odatle nastaje umanjivanje po- tražbe, što uz povišicu proizvodnje konačno vodi k padu Cijena. Obratnim putem djeluju niske cijena na porast cijena. Kod niskih cijena potrošnja raste, polražba se za robom uvećava, što nadmašuje ponudu, a io sve skupa ponovno vodi k povišici cijena. Prvi slučaj s bu- hačem imali smo u prvim godinama poslije rata, a već su dvije godine da proživljujemo drugi slučaj. Svi su znaci, da se danas buhač nalazi u predposljednjoj iazi padanja ili čak da je na granici prelaza u pobolj- šanje cijena. Napram vijestima iz Amerike, u prošloj godina bila je velika potrošnja buhačeve tekućine, Otrag nekoliko godina računa se da je potrošnja iste u Americi iznašala oko 150.000 lamenih kanta od 1 ga- lona (amerikanski galon = 3:75 1.) dočim u prošloj godini broj istih, procjenjuje se na 4,000,000. Što pako izgleda. da prema ovim brojkama potražba .za buha- čevim cvijetom nije u jednakom omjeru porasla, razjaš- njenje malazi se u tome, što dsnas 1. kg. buhačeve rastopine, u kojoj nema više od jedne četvrtine kg. buhačevog praška, zadovoljava u potpunoj mjeri po- trebu, gdje je prije trebalo 1 kg. samog praška, koji se poglavito iz ovog razloga sveto manje upotrebljuje. U ovoj godini, a i za buduće, može se s razlogom očekivati ne samo ista potrošnia, nego čak i viša, i ako možda ne u jednom ovako ubrzanom porastu. Svakeko činjenica, da je potrošnja buhačeve tekućine postala vrlo popularna u Americi, imat će svog znat- nog uplive na daljnji razvitak cijena buhaču.: je U koliko gornje vrijedi za dalmatinski buhač, ne smije se izgubiti iz vida važnost činjenice, da je dal- matinskom buhaču na svjetskom tžištu glavni i jedini konkurent Japan, koji će po svojoj staroj i mudroj navici nestojati, da svako eventualno poboljšanje Cijena u glavnom za sebe iskoristi. Za takovo nastojanje Ja- panci zaslužuju svako priznanje i pohvalu. Do nas je, a u prvom redu do samog dalmatinskog seljaka, da se ugleda u brižljivi rad japanskog seljaka, koji ništa ne propušta i ne zanemaruje da niegov buhač odnese najveću cijenu, Ne budu li naši seljaci u svom radu oko buhača isti put slijedili, ne mogu ni očekivati neko poboljšanje današnjih cijena. U »Dubrovačkom Listu« bilo je o tome već opširno govora, da je ja- panska roba mnogo potraživena u Americi, a da je ista pretežno poluzatvorena i čisti cvijet. Na uhar istine, mora se istaći i dostojno pohvaliti brižljivi rad nešeg seljaka u sjev. Dalmaciji a naročito po otocima, koji ne žale truda i pomnje, da njihov buhač buđe prvo- klasan. U dubrovačkoj Oblasti na Želostto nije slučaj, a osobito u dubrovačkom srezu, koje ponajviše daje otvorene robe i ktome ioš sa dugom stabljikom pri cvijetu, što ne samo da umanjuje vrijednost proizvodu, nego pred japanskom robom uopće mnogo škodi dal. matinskom buhaču na stranim pjacama. To ne smije da se u buduće dogagja. Ono što mogu postići u svom Tadu seljaci iz splitske oblasti, mogu takogjer i seljaci i iz dubrovačke oblasti. Ne traži se nešto, što bi bilo teško, nego samo malo više pažnje pri ranijoj žetvi Duhača, nego li to slučaj bio do sada. U ostalom to je jedini put, kako se može koristiti sebi 1 općenitosti. Za nadati se je da će sama viša Vlast voditi dužnog Tačuna od ovakovim pitanjima i neće se propusti, a da se ne zaštiti pohvalno nastojanje onih naših seljaka, i đ os u s u omaćoj poljoprivredi. koji se trude da bi dalmatinski buhač zauzeo ponovno prvo mjesto na svjetskom tržištu. Dalmacija je domo- vina buhača. Samo radi te činjenice trebalo bi da bude naše opće nastojanje, da se me dozvoli da nas oni, koji su istom pred par decenija prenesli prvo sjemenje iz Dalmacije, preteku u trgovini sa ovim toliko koris- nim i važnim proizvodom. Buhač je dalmatinski spe- cialitet. Drugi narodi i te kako budno paze, da im se sliča prvenstva ne otimlju. To je dobro ime iakogjer i za druge proizvode iz. istog kraja. Već je loš znak po nas, da se je uopće dozvoliio, da japanska roba, bude odlučusjuća za cijene buhaču. Dalmacija «sama mogla bi takogjer da godišnje proizvede nekoliko puta više od 1500 T., koliko je zadnja žetva iznašala. Na sastanku, kojeg je prošlog novembra sazvala ovdašnja trgovačka komora, referent za poljoprivredu pri ovdaš- njoj županiji, gesp. Marčić, iznio je primjera, da je zemljište pognojeno dalo u nekim slučajevima deveto- struki plod više, negoli ono bez gnoja. Dalmacija ima sve prirodne preduvjete, da ona, a ne Japan, u glav- nom pokriva potrebe svjetskog tržišta u buhaču. Ne smiju se olako napuštati trudom stečene pozicije. Istina je, da su danas cijene buhsču veoma niske, ali ne smiju se zaboravili visoke cijene otrag nekoliko godina i poboljšanje, koje bi moglo nastupiti u budućnosti, ako ze okorislimo dobrim ra.mjerom od. slrane naših konkurenata. ; š š Buhač bi mogao postati jedan od glavnih proiz- vođa Dalmacije. Plod maslina, eto već godinama, biva vas ili dobrim dijelom upropašten od raznih štetonoša. Obragjivanje loze skopčano je sa puno većim radom i troškom, nego li rad oko buhača. Tako izim s gledišta ponosa i ugleda, takogjer iz ekonomskih razloga treba uložiti više pažnje gojidbi buhača u Dalmaciji, nego li je to bio slučaj do sada. Treba imati u vidu činjenicu, da je buhač jedan takav proizvod, o važnosti kojega strani naučenjaci danas pišu znansivena djela. Vrijednost uporabe istoga da- nomice se širi po čitavom svijetu. Buhač je smrtonosan za brojne kukce i ine nametnike, a pri uporabi ne škodi ni biljci ni čovjeku. Imao sam prilike, da vidim jednu reklamu iz Amerike, koja prikazuje kako se tamo već samo blago polijeva buhačevom tekućinom, kao zaštita proti dosadnih muha i sličnih životinji škod- ljivih parasita. Nu ne samo, da se u inostranstvu go- dišnje proširuje polje uporabe bubača, bilo kao tekućina ili sapun ili kao prašak, nego, kako se čuje, skoro ćemo u vlastitoj državi imali tvornicu buhačevog sa- puna. Jedan domaći zavod pod:žaje jednog inženjera hemije, u tu svrhu, u Francuskoj, kamo se već nudi na prodaju buhačev sapun. Prema tome dalmatinski buhač mogao bi u skoroj budućnosti, da se dobrim dijelom plasira i kod kuće. Sve ovo skupa dokazuje, da dalmatinski seljak ima više razloga, da ne samo ne zapusti, nego čak da poveća još ovog proljeća go- jidbu buhača, te bude li se držao iskrenog savjeta, kako gori prikazano, zadovoljavajući rezultat u njego- vom radu neće izostati. S. Gučić. Opskrha. grada vodom i spor naslj. Kisića proti Općini Dubrovačkoj. 30. maja 1897. sklopio je pok. Vlaho Kisić pok. Peska za se i za svoje nasljednike pogodbu sa dubro- vačkom općinom, da.će za vrijeme do 31. XII. 1958. davati u općinski vodovod stanovitu količinu vode uz odregjenu cijenu. Poslije rata izjavili su nasljednici pk. V. Kisića, da oni ne mogu izvršivati ugovor uslijed promjenjenih prilika, pa su zato vogjeni sa općinom pregovori o izmjeni ove pogodbe u korist Kisića, ali su ostali bez rezultata. Zalo su na 18. IV. 1921. na- sljednici pk. V. Kisića, i baš Ivo, Miho, Niko i Lujo Kisić, prikazali sudu dvije tužbe proti dubrov. općini, Tužbom pod br. Cg 1.80/21 tražilo se razriješenje pogodbe zbog nemogućnosti izvršenja, a tužbom pod Cg I. 81/21. tražilo se da općina plati K 126.868 zbog neopravdanog obogaćenja uslijed njihova deliciia u godinama 1918, 1919, 1920. Nakon ove prve dvije Kisići su proti općini pri- kazali još tri tužbe: 1) Na 28. XII. 1923., pod br. Cg I, 367/23, kojom se tražilo da općina plati Diu. 47.162 zbog neoprav- danog obogaćenja u god. 1921, 2) Na 29. XI. 1924, pod br. Cg I. b 279/24, kojom se tražilo Din. 98.062 za godinu 1922, 3) Na 30. XII. 1925, pod br. Cg. 12/25, kojom se tražilo Din. 166.225 za god. 1923. Ukupno su dakle Kisići utužili za vrijeme od godine 1919 do 1923 iznos od Din. 343.166, sve uz 6% kamsta za pojedine iznose od prikazanja odnosnih tužba. : Za god. 1924 i 1925 nijesu još bile prikazane tužbe, ali obzirom na svotu, zatraženu za god. 1923, može se računati da se cjelokupni sporni iznos (skupa sa parničkim troškovima) kreće oko 700.000 Dinara, U prvoj parnici (Cg 80/21) postupak počiva, a u drugoj (Cg 1. 81/21) spor je bio raspravljen, dok u ovim ostalim parnicama, prikazanim kašnje, bilo je prekinuto raspravljanje do pravomoćnog presugjenja u parnici Cg 1. 81/21, jer su sve one osnivane na istom pravnom naslovu. Posljednja parnica Cg 1 12/25 iste je vrsti i u njoj je uprav prošlih dana prikazan odgo- vor na tužbu, pa još nije došlo do rasprave. U parnici Cg I. 81/21, o kojoj dakle ovise i one ostale tri, mjesni okružni sud prihvatio je tužbu Kisića, ali na to je općina uložila priziv, koji je bio prihvaćen, te tužba odbijena. Tužitelji Kisići uložili su reviziju. Ove sedmice: stigla je presuda Vrhovnog Suda u Zegrebu, kojom je ovaj spor konačno riješen: revi- zija je odbijena, a potvrgjena je osuda prizivnog suda, kojom je odbijena tužba Kisića, te su Kisići osugjeni da plate općini cijeli parnički trošak. Tim je zapeča- ćena sudbina i onih parnica, koje su čekale vrhovnu osudu u ovoj prvoj. Megjutim nasljednici pk. V. Kisića nijesu čekali konačno sudbenu presudu u ovoj parnici, koja je visila pred vrhovnim sudom, već su se obratili općini da im isplati stanovite svote za razliku koju su imali uispu-. njavenju ugovora sa ocpćinom. Dopisom od 16. IX. 1925, oni su tražili da op- Ćinski upravitelj u svojstvu Općinskog Vijeća pristupi konačnoj odluci o isplati eiektnih troškova, koje su imali na podavanju vode u godinama 1923 i 1924, za koje do tada nijesu bili prikazali tužbe sudu. U tom dopisu izjavili su da ni za njih ni za općinu isplata ovih troškova ne će prejudicirati utužene ili eventualno neutužene tražbine. Zaključkom br. 9659 od 21. oktobra 1925. op- inski upravitetj priznao je nasljednicima Kisić u ime efektnih troškova : za god, 1923 1924 : 1925 Priznao im je dalje: g 1.) za izvanredno davanje od 900 m3 u 24 od- nosno 22 i 20 sati Din. 240'— II.) za izvanredno davanje od 480 m? iznos od Din, 114.000'— 125.000:— 120.000'— » » » » n » n » » u 12 sati » 120'— II.) odbitak za manje količine pri davanju vode na svaki m? 3 » >'80 IV.) odbitak za manju količinu pri izvanrednom davanju vode za svaki m? " >'25 Sve je ovo bilo učinjeno, a da se sam spor u