Broj 6



u L

SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK

Pojedini broj Din. 1:50

ist

God. 3.





Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“

Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik

97: februara 1926.





Godišnja pretplata 60 Dinara. . Za inozemstvo 209 Dinara.
— Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi.



Štampa i život.

Mnogo je dobrih akcija, koje zapinju, koje pro-
padaju i u kojim rezulati ne odgovaraju uloženom
radu i unešenoj spremi sa jednog jedinog razloga:
jer im je falio potrebiti interes javnosti. Taj interes
omogućuje redovno štampa. Samo su iznimni slučajevi,
da neka iisao prodire i da je neka akcija proširuje
bez svoje štampe, to su obično akcije više revolucijo-
narnog karaktera, one nastaju samo u stanovitom psi-
hološkom raspoloženju, koje nadomješta svako pro-
pagandističko djelovanje širih razmjera. Ali u redovnom
Životu, sa normalnim raspoloženjima i u pitanjima
dnevnih potreba, prvi je uvjet za svaki uspjeh zadobi-
janje javnosti, jer čim jedno pitanje u javnosti dobije
kerakter opće potrebe, općeg zahtjeva ili općeg mišljenja,
tad je već njegovo riješenje upućeno najboljim putem.

U kuitunom svijetu nije ni potrebito objašnja-
vanje o ioj ulozi i funkcije štampe, jer je to svakome
očigledno. Svim reformama, svakoj inicijativi daje se
preko štampe prvi poistrek, u št 'ampi se sondira teren,
štampom se prodire i osvaja. Štampa je takogjer re-
gulator i kontrolor svega javnog djelovanja, države,
samoupravnih organa, skupina i pojedinaca. Oni koji
djeluju polažu račune javnosii preko štampe, a oni,
kojih se to djelovanje tiče, traže razjašnjenja, iznose pri-
mjetbe i postavljaju zahtjeve opet preko šjampe. Nema
svijesnog gragjanina, koji nema svojega lista, da

preko njega obaviještava jebude obaviješien.
Kod mas je tu još drugčije. Naša javnost još nema

dovoljno potrebitog smisla za ovakav način rade, u
nas se još vrlo često smatra da je najpamelnije ono
što se posviši izmegju četiri zida. Baš zato ni naša
štampa još nije mogla da se podigne do one visine,
uticaja i vrijednosti, koju općenito ima, a to je baš na
štetu i solidne akcije i korisne konirole.

Rečeno je ,kucaj i otverit će ti se“. Vrata, kroz
koja se sigurmo i otvoreno ulazi, to je bez dvojbe
štampa. Drugo su cbilazni putevi, kojim se vrlo često
ne dolazi do cilja. Nije dobro u koliko se to dogagja
kad se u pitanju i pojedinačni interesi, a po gotovo
je za žaliti kad se radi o općim interesima. A mi bi
baš u našoj sredini mogli navesti mnogo takovih pri-
mjera. Ovej put govorimo općenito, u jednoj zgodi



govorit ćemo i konkretno.
)

Uregjenje gruške luke.

Pitanja, koja ireba riješili.
Preti kongres Komora.

U lipnju ove godine bil će u Ljubljani kongres
Trgovačko-Obriničkih Komora sa ovim dnevnim redom :

1, Naša narodna privreda i pomorstvo; 2. Pomor-
ska uprava; 83. Neša spolina trgovina i irgovinska po-
litika u vezi sa interesima našeg pomorstva (carinska
politka, željeznička larif. politika, slobodne zone, pri-
stanične tekse, javna skladišta itd); 4, Unapregjenje
našeg pomorstva (subvencije, brode gradnje, izgradnja
pristaništa, kabotaža, duga plovidba).

U smislu gornjeg drevnog reda, naša Trgovačka-
Obrinička Kcmera sazvala je za 7 marta sastanak in-
teresovanih, gdje će se raspraviti oslijedećim pitanjima :

1. Da li se ima iražti, da Gruž bude slobodna
luka ili se treba ogreničiti na zahtjev da jedan dio
luke bude izvan c:rnskcg područja, ili bi možda bilo
dosta tražiti sl bodna skladišta ?

2. Da li je potrebno, da premet unutrašnji bude
odijeljen «d pron eta sa inozemstvom, tako da za jedan
i za drugi bude cdregjen posebni dio luke ?

3. Da li bi Batala — kad bi se uredila — bila
Sa mulom i sa Radićevom obelom dostatna za unu.
tarnji promet, a «stali dio luke za vanjski promet ?

4. Da li bi se moglo za svihe ratne mornarice
TeServirati na Baiali posebni dio obale i koji?

9. Da li bi se uregjujuć Batalu imao upotrijebiti
sistem mula ili sistem neprekidne obale ?

6. Da li bi Balala, kad bi se uredila za unutrašnji
promet, mogla ina dalje služiti za brodove u raspremi
ili bi za to irebalo tražiti- drugo koje mjesto i koje?

7. Da li treba i je li moguće trežiti, kad nova
obala pred Križom bude izgrsgjena, da se obala uz
željeznicu podijeli tako, da posebna mjesta budu odre.

.gjena za drvo, posebna za drugu robu? Gdje bi se

imaia smjestiti stovarišta za ugljen ?

8. Da li treba tražiti da se građe hangari i gdje?

9. Smiju li se dopustiti drvene barake uz obalu?

10. Što treba urediti za spriječavanje požara i
njegovo suzbijanje ?

11. U koju svrhu bi najshodnije bilo upotrijebiti
postojeće državno skladište ?

12. Da li je potrebna izgradnja obale na Kanta-
figu i da li se ona ima dalje izragjivati od Kantaliga
prama Batahovini ?

13. Da li bi se željeznička stanica mogla smje-
stiti na drugom mjestu, gdje i što bi se tim postiglo ?
Da li Icžionicu treba odstraniti iz blizine slagališta drva ?

14. Da li se smije dopustili da brodovi budu u-
sidreni u luci obzirom na sigurnost prometa ili bi tre-
balo urediti da se uzmogne brodove obvezati da idu
na usidrenje izvan luke, dok ne vzmognu pristati
na obalu?

16. Da li treba obavezali brodove i koje, da uzmu
na brod pilota? Da li bi piloti imali biti državni na-

mještenici “li društva za to povisštenog od države ?

17. Što bi trebalo učiniti da luka dobije potrebne
brodove i sprave za spasavanje brodova ? Treba li to
pustiti privatnoj, inicijativi ili treba da lučki ured bude
opskrbljen barem sa najpotrebnijim u tu svrhu ?



Vodovod, općinska imovina, g. Kisić,
g. Koprivica i — ,Dubrovački Lisi“.

Naš članak o sporu Kisića sa dubrovačkom op-
činom, koji je izašao u prošlom broju, naišao je na
veliki interes u cjelokupnom gragjanstvu. Već jei prije
bio poznat zaključak opć. upravitelja g. Drobca, kojim
Kisićima odobrava stotine hiljada Din., ali se je oče-
kivalo kakovu će odluku u toj stvari donijeti županijska
oblast. Dogodilo se je baš da gotovo u isto vrijeme
pane i presuda vrhovnog suda, koja ruši tužbe Kisića
i riješenje vel. župana, kojim se odobrava zaključak
općine da se Kisićima isplate hiljade, i to u isti naslov,
zbog kojeg je sud odbio tužbu Kisića.

Općinare u prvom redu interesuje pitanje hoće
li se taj novac isplatiti gg. Kisićima. Težina je cijelog
ovog pitanja u tome, što se ovom isplatom ne donosi
nikakvo riješenje o samom sporu, koji postoji megju
Kisićima i općinom, jer općina sa svoje strane hoće
da Kisićima isplati stotine hiljada Dinara, a da Kisiće
iim ne obvezuje u bilo kojem pogledu, dok u isto
vrijeme sa Kisićima baš zbog toga istog traženja vodi
parnice, koje svršavaju nepovoljao za Kisiće, a povoljno
za općinu. Kao nezavisan list mi smo smalrali svo-
jom dužnošću da prostim registriranjem suhih činjenica
upoznamo naše gragjanstvo sa stanjem stvari, pa je
taj naš potpuno objektivni prikaz naišao na općenito
priznanje. Dvojici se ipak to nije svigjelo: g. Kisiću
i g. Koprivici.

G. Kisić svojim pismom od 20. II. povratio nam
je list radi ,tendencijoznog i istini neodgovarajućeg
pisanja“ o ovom sporu,

G. Koprivica svojom izjavom u »N. S.« zamjera
nam što nijesmo označili da je g. Drobac, a ne on,
bio onaj općinski upravitelj, koji je donio odluku, 0
kojoj je riječ u mašem članku, pa on u tome mimo-
ilaženju imena opć. upravitelja ,vidi neku svrhu i miš-
ljenja je da je ime bivšeg upravitelja hotimice mimo-
igjeno, e da bi se onakov postupak pripisao njemu“.

Ostavljajući po strani činjenicu, da ovom izjavom
g. Koprivica iznosi u javnost da se ne slaže sa odlu-

kom bivšeg općinskog upravitelja, ini ćemo samo da
se u kratko osvrnemo na ono sumnjičenje obojice gor-
nje gospode, kojim bi htjeli da nam predbace neku
tendencijoznost. Zbog prostora u listi naš odgovor
mora da bude kratak;

Prvo svega, u našem članku izjavili smo se izri-
čito spremnim da svaku netačnost ispravimo, a g.
Kisić samo je ustvrdio da je naše pisanje neistinito, a
nije ništa ispravio.

A zatim, copetujemo ono što uvijek  nagla-
šavamo: jedina je tendencija »Dubrovačkog Lista« —
opći interes! Ne vodimo ličnu borbu ni za lične svrhe,
ne tiče nas se g. Kisić, nego pitanje vođe, ne tiče nas
se g. Koprivica, nego naša općina. S tog gledišta po-
smatramo sva pitanja, iznosimo naša mišljenja i vo-
dimo našu akciju. Zato i jesmo slobodni da osječemo
»Ni po babu ni po siričevima“, a da ne vodimo računa
komu se to svigja, a komu se ne svigja. Takav stav
uzimljemo u svakoj zgodi, tako smo radili u pitanju
općinskog komesarijata, poreza, Račićeve ostavštine,
elektrike, općinskog tehničkog ureda it. dit d., a
tako ćemo i nastaviti. A onomu komu ie io krivo neka
slobodno učini što je učinio i g. K'sić, nama to si-
gurno ne će biti žao. Na takovim pretplatnicima naš
list ne počiva, a i inače (to može g. Kisiću najbolje
da posvjedcči rogjeni brat) nijednom našem mjesnom
listu po pretplati ruže ne cvjetaju. Ono, što mi dajemo
za 60 Din., sami plaćamo preko 60 Din., a valida ni
g. Kisić ni niko drugi ne će tražiti, da i našu savjest
prigušimo. Dok možemo slobodno, mi ćemo i ustrajati,
kad nam to ne bude inoguće, mi ne ćemo kušati da
se pod svaku cijenu održimo.

(Doznajemo da su ponovno upućeni pregovori iz-
megju općine i gg. Kisića da se jednom negodbom

= riješe svž sporovi koji megju njima vise. To je jedino .

i bila svrha našeg pisania.)

Naše ribarsivo.
Predavanje u Kr. Pomorskoj Vojnoj Akademiji.
U prošli petak držao je u prostorijama kr, Aka-



demije u Gružu g. Dr. Krčmar, profesor iste Akade-

mije predavanje o ribarstvu za pitomce i oficire ratne
mornaiice, te za civilne gragjane (većinom profesore),
koji su se rado odazvali učtivu pozivu g. upravitelja
one škole. Dvorana je bila dubkom puna, te je pom-
njivo bilo saslušano lijepo i učeno predavanje.
Gosp. prefesor Dr. Krčmar u kratko, ali sočno,
istaknuo je važnost ribarštva, te lizične prilike našega
Jadrana: morsko dno, dubine, gustoću i slanost mora,
prozirnost i svjellucanje mora, morsku temperaturu,
vjetrove i struje. Govorio je o razplogjivanju riba,
O hrani riba pići i plaktonima, te naveo neprijstel,e
riba i ribarstva i zabranjenih. srestava pri ribarenju.
Milo nam je, da je g. proi:sor u svome učenom pre-
davanju dotaknuo se dinamita, tih paklenih srestava,
koja su se na žalost uz naše obale uobičajila ; punim
pravom živo se je na to nabacio. Zatim je svrnuo
pažnju na riblje mlijeko. Bio bi nas više zadužio, da
je još više govorio o ribljem mlijeku, jer je naš ribar
u tome jako konservativac, te pohlepan za ulov istoga,
ne osvrćuć se na štetu koliko tim nanaša ribarstvu.
Učenu oku g. profesora nije izbjegla ni važnost šuma
po naše ribarstvo, što je to veoma korisno da znadu
naši primorci. Spomenuo je ribarske lagje, te požalio,
da nema takovih prikladnih za lov na širokomu moru,
gdje bi jednom bilo potrebno, da se započme ribati,
kao što toga biva i kod drugih izobraženih naroda,
Lijepo je, al u kratko kao i sve drugo, opisao. neke
ribarske sprave kao m. pr. mreže  stajačice, potegače,
trakie o ulovu srgjela, te migavicu, geraricu, popunicu,
parangale, tunje, kogol obični i lagumarni, polandare
i th d. Nijesu mu izbjegle ni višve, kao ni osti, pa je
osudio uporabu vapna pri ulovu hobotnica i mlije-
čerovo mlijeko za tjeranje i osljepljivanje riba ispod

morskih hridi i škripova. Pružio je naputke kako bi

VPR ti NO NK. a o a an

boginja,