EEK nEERE Ti GSE OVK se

POSTARINA PLAĆENA



Broj 7.

SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK



God. 3.



Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“

Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik

6. marta 1926.





Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara.
— Plativo i utuživo u Dubrovniku. —

Oglasi po tarifi.



Sa skupštine dubrovačkih trgovaca i privrednika.

Rad Trgovačkog i Privr. Udruženja u g. 1926. — Zapinjanje posla i teški porezni tereti.
— Onćiuski nameti. — Uregjenje radnog vremena. — Kućarenje. — Zakon o skupoći i
mali trgovac. — Privrednici i , Dubrovački List“.

Izvještuj g. Dr. M. Medini.

Rad Uprave bio je cijelu godinu pod dojmom
teške krize u svim granama privrede koja je zahvatila
naš kraj, Svaki je posao zapeo, solidni i stari trgovci
jedva da združe kraj s krajem, no za to fereti, koje je
državna uprava nametla, nijesu manji, dapače postaju
sve veći i osjetljiviji, jer se državna uprava usavršuje
u strogom primjenjavanju zakona. Zbog zakašnjenja u

razrezavanju poreza mi tek sada osjećamo ono, što su “

nagoviještale i proti čemu su se uzaludno borile naše
privredne ustanove u doba, kad se zakon stvarao.
Ovim, prilikama uprava je u prvom redu posvetila
svoju pažnju. Ona se je ne samo pridružila upravama
drugih prcfesijonainih udruženja u prosvjedu proti na-
činu odmjerenja lične dohodarine, već je i nspose u
jednoj predstavci g. ministru finansija izložila ekonom-

sko stanje privrednika tražeći reviziju cijelog postupka.

Isto iako se je Uprava cdlučno oprla povišenju
uvoznih i izvoznih općinskih nameta za g. 1925. Pre-
duzeti koraci nijesu imali za tu godinu uspjeha, ali
su ovi nameti za g. 1926. bili osjetljivo sniženi. Uprava
je mišljenja, da općini treba priskrbiti sredstava, da
uzmogne izvršili svoje zadatke, ali svaki irajni namet
na uvoz i izvoz smela trgovini jednog mjesta jer ga
slabi u utakmici sa drugim. Postojeći nameti opravdani
su dakla samo kao iznimna mjera te se mores nasiojati,
da se oni potpuno odstrane i zamijene nametima drugih
oblika, koje za trgovinu nemaju tako štetnih posljedica.

Prigodu da otvoreno istupi dalo je Upravi i pi-
tanje cijene električne energije. Ona je najenergičnije
poduprla akciju gragjanstva upravljenu nato, da cijene
budu utanačene ne prema trošku produkcije, koju uka-
zuje centrala, jer svakomu je slobodno da svoje ne-
razborito iroši, već prama trošku, koje jedno razumno
uregjeno poduzeće može da ima za svoju produkciju.
Mi ne možemo dopustiti, da se monopolski položaj,
koji cenirala ima, izrabljuje na štetu nas privrednika
onemogućavajuć nam svaki razvitak industrije i zanat-
stva te je zato Uprava poduprla zahtjev, da cijene
budu maksimirane, budući da se ne radi o nikakvoj
slobodnoj trgovini, gdje utakmica regulira cijene.

Na žalost je uspjeh u ovoj akciji izostao. Centrala
pred skoro jednoglasnim protestom gragjansiva ustegla
se je od koraka koji bi bez sumnje bili izazvali re-
akciju, ali pitanje električne snage i njezine cijene još
je neriješeno. Mi ne znamo da li ćemo imati elektriku
ni po što ćemo je plaćati, pa će za to trebati da nova
Uprava ovom pitanju posveti najveću pažnju a i svaki
pojedini privrednik da bude pripreman poduprijeti je
požrtvovno u njezinu radu, kako su poduprli i ovu
Upravu, dokazujuć tim solidarnost. Uspjesi se bez
borbe ne mogu postići,

Svoju brigu posvetila je ova Uprava i uregjenju
radnog vremena. Ora u tom pravcu držala se je strogo
zaključaka izvanredne skupštine 17. novembra. Ta
skupština nije imala da zaključuje i raspravlja, da li
je nedjelni počinak potrebit iline i da li treba da bude
potpun ili samo djelomičan, već da tačno odgovori na
Pitanja postavljena joj u poznatoj naredbi ministra so-
cijalne politike, koja je odgregjivala potpun nedjelni
Počinak za sve radnje u cijeloj državi, a samo za neke
radnje: dozvoljavala iznimku. Prigovori proti tijeku te
skupštine Potpuno su dakle neumjesni. Nije Udruženje
ono, koje je svojim zaključkom izazvalo nedjelni počinak,
već je on bio već naregjen. Naredba glasi doslovce :
»Odobravam da_veliki župani urede pitanje zatvaranja
radnja nedjeljom rukovodeći se principom, da sve radnje
u svim mjestima na njihovoj teritoriji imaju biti ne-

djeljom zatvorene“. Ako se hoće prosvjedovali, mora
se protestovati proti ovoj naredbi, koja ne izvzima
mjesta ispod 10.000 stanovnika, što zakon o zaštiti
radnika dozvoljava, ali ne proti Udruženja, a najmanje
proti Upravi, koja je samo izvršila zaključke skupštine
na što je bila dužna.

Neprestane tužbe na kućarenjei neovlaštenu pro-
daju trgovačkih putnika ponukale su Upravu da se
obrati g. velikom županu te iraži, kad se ne može
potpuno kućarenje zabraniti, a ono barem, da se za-
konski propisi, koji io i normiraju, strogo primjenjuju
te zapriječi prodaja po kućama onim, koji na to ni-
jesu ovlašteni.
Ministarstvo Trgovine dalo strože naredbe u ovom po-
gledu.
tužaba, pa prama tomu i uspjeh ove akcije zavisi u
glavnom od toga, hoće li ili ne će pojedini privrednici,
koji su u stanju da prate rad kućaraca i trgovačkih
putnika, trpjeti, da oni neovlašteno trguju.

Na tužbu mjesnih pekara, da organi vlasti dolaze
u izočnosti imaoca obrta u pekarne te ispituju radnike,
Uprava je intervenirala kod Poglevarstva da se io za-
priječi. Drugih tužaba u primjenjivanju postojećeg
zakona o skupcći Uprava nije dobila.

- Muistar Socijalne Politike bavi se misli, da po-
stojeći zakon o skupoći izmijeni novim, Čudno je da
u ovoj krizi trgovine, gdje je utakmica počela blago-
tvorno djelovati na cijene, ima još u državnoj upravi
ljudi, koji misle da se cijene mogu normivati naredbama.
Odregjivanje oblasno cijena može biti samo iznimna
mjera, da se zapriječi neopravdđsno“ skakanje cijena,
kad robe nema u dovoljnoj količini; ali kad su du-
ćani puni nerasprodane robe, kao sada, ako trgovac
drži ipak cijenu višu, nego bi odgovaralo dobiti uo-
bičajenoj prije rata, znak je da su dublji razlozi, koji
ga na to potiču. Njih treba tražili u prvom redu u
kritičnom stanju naše privređe, a poglavito u držav-
noj poreznoj politici, koja nije samo opieretila pri-
vrednike nerazmjerno većim teretima nego druge sta-
liše, već se takogjer njima služi kao poreznicima, tra-
žeći od njih da plate unaprijed ono, što konsument
treba da plati. Trgovci su izloženi velikim svotama
plaćenim za carine, potrošarinu, poslovni promet, uvoz-
nim i izvoznim općinski, nametom, vozarinom, režij-
ski su se troškovi povećali kirijama i silnim porezima
i zahtjevima naučnika i pomoćnika, doprinosima za
osiguranje radnika, i jer su sve to troškovi, koji te-
rete nabavljenu robu, nije nikakvo čudo, da razlika
izmegju nabavne i prodajne cijene sada je mnogo
veća nego prije rata i da trgovac na malo i mali o-
brtnik u snizivanju Cijena ne može da ide istim ko-
rakom kao trgovac na veliko, osobito kad je i promet
pac. Ovo stanje može se popraviti samo sregjivanjem
prilika i izjednačivanjem i umanjenjem poreznog te-
reta. Ako državna uprava u njezinu poslovenju ne

“može da cijene odregjuje prama vrijednosti dinara,

jer bi je to dovelo u veliku nevolju, još manje može
da to čini mali irgovac. Nadati se je za to, da će ko-
raci koje su poduzele naše privredne organizacije, a
kojima se pridružilo i naše udruženje, u Svrhu da
zapriječe novi zakon proti skupoći, a da se postojeći
abrogira, imati uspjeha.

Kako je poznato, uprava je preporučila privred-
nicima, da podupru »Dubrovački List« i nadamo se,
da će se oni tome odazvati. 'Tim- Uprava nije. htjela
pokazati da se ona u svakoj potankosti slaže sa pi-
sanjem lista. Po gotovo u privrednim stvarima dopu-

To je bilo obećano, a u toliko je i |

No vlasti ne mogu uredovati bez konkretnih.

šteno je svakomu da ima svoju inisao. Tu-se često
puta križaju interesi pojedinaca, svakomu se ugoditi
ne može, i dosta je, sko se u listu pusti svakomu da
svoju misao reče. No iznad interesa pojedinaca stoje
interesi Privrede kao takove, a ovi zahtjevaju. da u
Dubrovniku buđe list, kojiće omogućiti. privrednicima
da se i njih čuje i koji će upoznavati vanjski svijet
sa našim tržnim prilikama te tako služiti trgovačkoj
našoj propagandi u bližoj i daljoj okolici. Vi znate
gospodo, što je u trgovini reklama, no osim reklame
pojedinih trgovaca, treba se brinuti i za opću reklamu,
treba da svijet znade, da je Dubrovnik trgovačko mje-
sto, mjesto stranaca, mjesto pomoraca. Toj općoj re-
klami služio je »Dubrovački List« gdjegod vrlo sretno,
gdjegod sretno, gdjegod manje sretno i držeći to na
umu, Uprava ga je preporučila privrednicima, i sada
ga preporučuje.

Uprava je u tijeku ove godine držala 22 sjednice,
koje su sve bile dobro posjećene.



Ružmarinovo ulje.
Pažnja dalmatinskim proizvagjačima.

U Daimaciji, a naročito na ctocima u si. dijelu
Dalmacije, godišnje se proizvagja ne mala količina
rusmarinovog ulja. Kako se govori, kemijske sastavine
rusmarina, koje raste u Dalmaciji, takove su da bi se
pri destilaciji moglo dobit prvoklasno ulje. Što je
zeista u stvarnosti nije nam poznato, jer i ovaj proi-
zvod, kao i razni drugi iz Dalmacije, još očekuju
znanstveno ispitivanje. Svakako stoji da rusmarinovo
ulje, koje se danas u Dalmaciji proizvagja, ie samo
da nije prvorazredio, nego se na svjetskom tržištu
cijeni kao ulje trećeg reda. Pisac ovih redaka prošle
godine, bio je poslao na potraživanje jedne amerikan-
ske kuće tri razna uzorka. Dotična kuća odgovorila
mu je da u svrhu parfumerije ne može da zadovolji
dalmatinsko rusmarinovo ulje. Ono, u pogledu čistoće
destilacije i mirisa, da dolazi poslije španjolskog, ko-
jemu još prednjače englesko i francusko ulje. Želeć,
da upozori svoje zemljske na manjkavosti koje se
nalaze u da!matinskom rusmarinovom ulju, pisac ovih
redaka obratio se spometutoj amerikanskoj kući s mol-
bom, da bi mu pobliže označili, kakovu bi vrst oni

“željeli. Ista se rado odazvala, navodeći, da bi za po-

trebe kuće, jedino odgovarslo ulje slijedeće kemijske
formule: Specifične težine od 0.894. do 0.912 pri 25% C.

Optička rotacija od ++ 0%.43' do + 5%-53'
Rastopivo u desetorostrukom objamu alkohola od 80
postotaka.

U interesu je domaćih proizvagjača, koliko poje-
dinaca toliko samih zadruga, koje su u tom cilju bile
temeljene po otocima, da se pobrinu na vrijeme za
sve potrebito, kako bi počamši još od dojduće kgm-
panje mogli u potpunoj mjeri da odgovore zahtjevima
svjetskog tržišta. 5.2G!

Nijemac o našem Jadranu.

Uprav pred godinu dana obratio se je g. Dr.
Georg Griem, redov. profesor minchen. tehnik. visoke
škole, ia naš ovdašnji kr. konzulat s molbom da bi
mu isti dao razne upute i objašnjenja, prigodom nje-
govog naučnog puta u Dalmaciju na otok Rab.

Primivši sve instrukcije i k tome pismene pre-
poruke na naše vlasti, krenuo je 'g. proiesor na put.
Nakon svojih dvomjesečnih praznika, koje jeisključivo
sproveo u naučnom istraživanju na Rabu, krajem a-
prila prošle god. vratio se natrag u Miuchen; a na
povratku došao je na naš konzulat, da izreče toplu
hvalu i ispriča svoje izvanredne utiske sa tog puta.

Ali kao da se time nije zadovoljio. On je našao
jedan ljepši i svečaniji način, da opiše svoja naučna
istraživanja, utiske i doživljaje ove eskurzije.

U učenom krugu bavarskog geografskog društva,
održao je g. prof. Dr. O. Griem 11. februara ov. £.
svoje naučno i veoma interesantno predavanje o otoku