EEK nEERE Ti GSE OVK se POSTARINA PLAĆENA Broj 7. SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 6. marta 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Sa skupštine dubrovačkih trgovaca i privrednika. Rad Trgovačkog i Privr. Udruženja u g. 1926. — Zapinjanje posla i teški porezni tereti. — Onćiuski nameti. — Uregjenje radnog vremena. — Kućarenje. — Zakon o skupoći i mali trgovac. — Privrednici i , Dubrovački List“. Izvještuj g. Dr. M. Medini. Rad Uprave bio je cijelu godinu pod dojmom teške krize u svim granama privrede koja je zahvatila naš kraj, Svaki je posao zapeo, solidni i stari trgovci jedva da združe kraj s krajem, no za to fereti, koje je državna uprava nametla, nijesu manji, dapače postaju sve veći i osjetljiviji, jer se državna uprava usavršuje u strogom primjenjavanju zakona. Zbog zakašnjenja u razrezavanju poreza mi tek sada osjećamo ono, što su “ nagoviještale i proti čemu su se uzaludno borile naše privredne ustanove u doba, kad se zakon stvarao. Ovim, prilikama uprava je u prvom redu posvetila svoju pažnju. Ona se je ne samo pridružila upravama drugih prcfesijonainih udruženja u prosvjedu proti na- činu odmjerenja lične dohodarine, već je i nspose u jednoj predstavci g. ministru finansija izložila ekonom- sko stanje privrednika tražeći reviziju cijelog postupka. Isto iako se je Uprava cdlučno oprla povišenju uvoznih i izvoznih općinskih nameta za g. 1925. Pre- duzeti koraci nijesu imali za tu godinu uspjeha, ali su ovi nameti za g. 1926. bili osjetljivo sniženi. Uprava je mišljenja, da općini treba priskrbiti sredstava, da uzmogne izvršili svoje zadatke, ali svaki irajni namet na uvoz i izvoz smela trgovini jednog mjesta jer ga slabi u utakmici sa drugim. Postojeći nameti opravdani su dakla samo kao iznimna mjera te se mores nasiojati, da se oni potpuno odstrane i zamijene nametima drugih oblika, koje za trgovinu nemaju tako štetnih posljedica. Prigodu da otvoreno istupi dalo je Upravi i pi- tanje cijene električne energije. Ona je najenergičnije poduprla akciju gragjanstva upravljenu nato, da cijene budu utanačene ne prema trošku produkcije, koju uka- zuje centrala, jer svakomu je slobodno da svoje ne- razborito iroši, već prama trošku, koje jedno razumno uregjeno poduzeće može da ima za svoju produkciju. Mi ne možemo dopustiti, da se monopolski položaj, koji cenirala ima, izrabljuje na štetu nas privrednika onemogućavajuć nam svaki razvitak industrije i zanat- stva te je zato Uprava poduprla zahtjev, da cijene budu maksimirane, budući da se ne radi o nikakvoj slobodnoj trgovini, gdje utakmica regulira cijene. Na žalost je uspjeh u ovoj akciji izostao. Centrala pred skoro jednoglasnim protestom gragjansiva ustegla se je od koraka koji bi bez sumnje bili izazvali re- akciju, ali pitanje električne snage i njezine cijene još je neriješeno. Mi ne znamo da li ćemo imati elektriku ni po što ćemo je plaćati, pa će za to trebati da nova Uprava ovom pitanju posveti najveću pažnju a i svaki pojedini privrednik da bude pripreman poduprijeti je požrtvovno u njezinu radu, kako su poduprli i ovu Upravu, dokazujuć tim solidarnost. Uspjesi se bez borbe ne mogu postići, Svoju brigu posvetila je ova Uprava i uregjenju radnog vremena. Ora u tom pravcu držala se je strogo zaključaka izvanredne skupštine 17. novembra. Ta skupština nije imala da zaključuje i raspravlja, da li je nedjelni počinak potrebit iline i da li treba da bude potpun ili samo djelomičan, već da tačno odgovori na Pitanja postavljena joj u poznatoj naredbi ministra so- cijalne politike, koja je odgregjivala potpun nedjelni Počinak za sve radnje u cijeloj državi, a samo za neke radnje: dozvoljavala iznimku. Prigovori proti tijeku te skupštine Potpuno su dakle neumjesni. Nije Udruženje ono, koje je svojim zaključkom izazvalo nedjelni počinak, već je on bio već naregjen. Naredba glasi doslovce : »Odobravam da_veliki župani urede pitanje zatvaranja radnja nedjeljom rukovodeći se principom, da sve radnje u svim mjestima na njihovoj teritoriji imaju biti ne- djeljom zatvorene“. Ako se hoće prosvjedovali, mora se protestovati proti ovoj naredbi, koja ne izvzima mjesta ispod 10.000 stanovnika, što zakon o zaštiti radnika dozvoljava, ali ne proti Udruženja, a najmanje proti Upravi, koja je samo izvršila zaključke skupštine na što je bila dužna. Neprestane tužbe na kućarenjei neovlaštenu pro- daju trgovačkih putnika ponukale su Upravu da se obrati g. velikom županu te iraži, kad se ne može potpuno kućarenje zabraniti, a ono barem, da se za- konski propisi, koji io i normiraju, strogo primjenjuju te zapriječi prodaja po kućama onim, koji na to ni- jesu ovlašteni. Ministarstvo Trgovine dalo strože naredbe u ovom po- gledu. tužaba, pa prama tomu i uspjeh ove akcije zavisi u glavnom od toga, hoće li ili ne će pojedini privrednici, koji su u stanju da prate rad kućaraca i trgovačkih putnika, trpjeti, da oni neovlašteno trguju. Na tužbu mjesnih pekara, da organi vlasti dolaze u izočnosti imaoca obrta u pekarne te ispituju radnike, Uprava je intervenirala kod Poglevarstva da se io za- priječi. Drugih tužaba u primjenjivanju postojećeg zakona o skupcći Uprava nije dobila. - Muistar Socijalne Politike bavi se misli, da po- stojeći zakon o skupoći izmijeni novim, Čudno je da u ovoj krizi trgovine, gdje je utakmica počela blago- tvorno djelovati na cijene, ima još u državnoj upravi ljudi, koji misle da se cijene mogu normivati naredbama. Odregjivanje oblasno cijena može biti samo iznimna mjera, da se zapriječi neopravdđsno“ skakanje cijena, kad robe nema u dovoljnoj količini; ali kad su du- ćani puni nerasprodane robe, kao sada, ako trgovac drži ipak cijenu višu, nego bi odgovaralo dobiti uo- bičajenoj prije rata, znak je da su dublji razlozi, koji ga na to potiču. Njih treba tražili u prvom redu u kritičnom stanju naše privređe, a poglavito u držav- noj poreznoj politici, koja nije samo opieretila pri- vrednike nerazmjerno većim teretima nego druge sta- liše, već se takogjer njima služi kao poreznicima, tra- žeći od njih da plate unaprijed ono, što konsument treba da plati. Trgovci su izloženi velikim svotama plaćenim za carine, potrošarinu, poslovni promet, uvoz- nim i izvoznim općinski, nametom, vozarinom, režij- ski su se troškovi povećali kirijama i silnim porezima i zahtjevima naučnika i pomoćnika, doprinosima za osiguranje radnika, i jer su sve to troškovi, koji te- rete nabavljenu robu, nije nikakvo čudo, da razlika izmegju nabavne i prodajne cijene sada je mnogo veća nego prije rata i da trgovac na malo i mali o- brtnik u snizivanju Cijena ne može da ide istim ko- rakom kao trgovac na veliko, osobito kad je i promet pac. Ovo stanje može se popraviti samo sregjivanjem prilika i izjednačivanjem i umanjenjem poreznog te- reta. Ako državna uprava u njezinu poslovenju ne “može da cijene odregjuje prama vrijednosti dinara, jer bi je to dovelo u veliku nevolju, još manje može da to čini mali irgovac. Nadati se je za to, da će ko- raci koje su poduzele naše privredne organizacije, a kojima se pridružilo i naše udruženje, u Svrhu da zapriječe novi zakon proti skupoći, a da se postojeći abrogira, imati uspjeha. Kako je poznato, uprava je preporučila privred- nicima, da podupru »Dubrovački List« i nadamo se, da će se oni tome odazvati. 'Tim- Uprava nije. htjela pokazati da se ona u svakoj potankosti slaže sa pi- sanjem lista. Po gotovo u privrednim stvarima dopu- To je bilo obećano, a u toliko je i | No vlasti ne mogu uredovati bez konkretnih. šteno je svakomu da ima svoju inisao. Tu-se često puta križaju interesi pojedinaca, svakomu se ugoditi ne može, i dosta je, sko se u listu pusti svakomu da svoju misao reče. No iznad interesa pojedinaca stoje interesi Privrede kao takove, a ovi zahtjevaju. da u Dubrovniku buđe list, kojiće omogućiti. privrednicima da se i njih čuje i koji će upoznavati vanjski svijet sa našim tržnim prilikama te tako služiti trgovačkoj našoj propagandi u bližoj i daljoj okolici. Vi znate gospodo, što je u trgovini reklama, no osim reklame pojedinih trgovaca, treba se brinuti i za opću reklamu, treba da svijet znade, da je Dubrovnik trgovačko mje- sto, mjesto stranaca, mjesto pomoraca. Toj općoj re- klami služio je »Dubrovački List« gdjegod vrlo sretno, gdjegod sretno, gdjegod manje sretno i držeći to na umu, Uprava ga je preporučila privrednicima, i sada ga preporučuje. Uprava je u tijeku ove godine držala 22 sjednice, koje su sve bile dobro posjećene. Ružmarinovo ulje. Pažnja dalmatinskim proizvagjačima. U Daimaciji, a naročito na ctocima u si. dijelu Dalmacije, godišnje se proizvagja ne mala količina rusmarinovog ulja. Kako se govori, kemijske sastavine rusmarina, koje raste u Dalmaciji, takove su da bi se pri destilaciji moglo dobit prvoklasno ulje. Što je zeista u stvarnosti nije nam poznato, jer i ovaj proi- zvod, kao i razni drugi iz Dalmacije, još očekuju znanstveno ispitivanje. Svakako stoji da rusmarinovo ulje, koje se danas u Dalmaciji proizvagja, ie samo da nije prvorazredio, nego se na svjetskom tržištu cijeni kao ulje trećeg reda. Pisac ovih redaka prošle godine, bio je poslao na potraživanje jedne amerikan- ske kuće tri razna uzorka. Dotična kuća odgovorila mu je da u svrhu parfumerije ne može da zadovolji dalmatinsko rusmarinovo ulje. Ono, u pogledu čistoće destilacije i mirisa, da dolazi poslije španjolskog, ko- jemu još prednjače englesko i francusko ulje. Želeć, da upozori svoje zemljske na manjkavosti koje se nalaze u da!matinskom rusmarinovom ulju, pisac ovih redaka obratio se spometutoj amerikanskoj kući s mol- bom, da bi mu pobliže označili, kakovu bi vrst oni “željeli. Ista se rado odazvala, navodeći, da bi za po- trebe kuće, jedino odgovarslo ulje slijedeće kemijske formule: Specifične težine od 0.894. do 0.912 pri 25% C. Optička rotacija od ++ 0%.43' do + 5%-53' Rastopivo u desetorostrukom objamu alkohola od 80 postotaka. U interesu je domaćih proizvagjača, koliko poje- dinaca toliko samih zadruga, koje su u tom cilju bile temeljene po otocima, da se pobrinu na vrijeme za sve potrebito, kako bi počamši još od dojduće kgm- panje mogli u potpunoj mjeri da odgovore zahtjevima svjetskog tržišta. 5.2G! Nijemac o našem Jadranu. Uprav pred godinu dana obratio se je g. Dr. Georg Griem, redov. profesor minchen. tehnik. visoke škole, ia naš ovdašnji kr. konzulat s molbom da bi mu isti dao razne upute i objašnjenja, prigodom nje- govog naučnog puta u Dalmaciju na otok Rab. Primivši sve instrukcije i k tome pismene pre- poruke na naše vlasti, krenuo je 'g. proiesor na put. Nakon svojih dvomjesečnih praznika, koje jeisključivo sproveo u naučnom istraživanju na Rabu, krajem a- prila prošle god. vratio se natrag u Miuchen; a na povratku došao je na naš konzulat, da izreče toplu hvalu i ispriča svoje izvanredne utiske sa tog puta. Ali kao da se time nije zadovoljio. On je našao jedan ljepši i svečaniji način, da opiše svoja naučna istraživanja, utiske i doživljaje ove eskurzije. U učenom krugu bavarskog geografskog društva, održao je g. prof. Dr. O. Griem 11. februara ov. £. svoje naučno i veoma interesantno predavanje o otoku