POSTARINA PLAĆENA Broj 13. SEDMIČNI INFO RMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 God a Vlasnici - izdavači - urednici Za odber ,Dubr. Lista«“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 17. aprila 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 209 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Općina i političke partije. Kroz ovo par dana Panuti će konačna odluka na koji će način naši općinari stupiti u izbornu borbu: hoće li pod Partijsko-političkim barjacima ili podijeljeni prama svojim nazorima o Općinskim problemima ipo sudu o ljudima. Djelomično ta je odluka već pala u koliko je Radićevska stranka odlučila da samostalno nastupi, ali taj slučaj ne može da bude mjerodavan za ostale, jer tu su odlučili posebni taktički i disciplinski razlozi, koji za ostale ne moraju da važe, a uz to, ako ovaj pojav ostane izoliran, nije isključena moguć- nost formiranja većine nepolitičkog karaktera, koja bi baš jer je nepolitička mogla dati osnovni pravac ko- munalnom radu. Zato smatramo da je potrebito prije nego se konačno prekine još jednom dobro razmisliti O ovoj stvari, Potrebu razlikovanja i dijeljenja komunalnih pro- blema od partijsko-pclitičkih mi Smo u našem listu u cijelom nizu članaka osvijeilili sa svih strana. Pa tui nijesu mjerodavni samo neki naši lokalni razlozi, u toj Stvari postoji iskustvo i drugih naših gradova, a s tim iskustvom treba da i mi računamo. U mjestima, gdje jedna partija sa sigurnošću može da računa na dvije trećine općinskog vijeća, tu je još razumljivo, ako se ona teško odriče i elirmisanja te i tolike svoje snage, Pa u takovom slučaju može se lakše voditi računa i O čisto komunelnim problemima, u koliko je moguća selekcija _megju. Onim, koje-se..bira_u-općinsko vijeće, jer jedna pa:tija Sa velikom većinom za svaki posao može da nagje u vlastitim redovima potrebite sile. Ipak sasvim tim i u Ovakovim (inače sa općim i pro- Porcijonalnim pravom glasa) vilo rijetkim slučajevima, Partijski nastup može da bude od štete za općinu. Mi ne ćemo da nabrajemo poznate brojne slučajeve, gdje su ovakove Partijske općinske većine došle u sukob sa paitijskom parlamentarnom većinom, pri čemu je stradala — općinska samouprava i interes općinara, Tako je Partizanstvo bilo uzrok zbog kojeg su raspu- štana općinska vijeća, uvagjani komesarijati, raspisivani novi izbori i u opće unošene trzavice u općinski život, uslijed kojih je stradzo Općinski razvoj. Mi ovim ne ocijenjujemo ispravnost ili neispravnost takovog postupka, mi samo konstatujemo fakta, s kojim treba računati, jer i drugi s tim računaju. Dosta je ako u tom pogledu spomenemo Primjer Zagreba. Tamo se neko- liko puta išlo u općinske izbore sa političkim listama, Političkim ljudima i političkim parolama. Iz izbora su izlazile jake većine istih Političkih pogleda, pa ipak ni to nije pomoglo. I ono što što se nije htjelo učiniti prije, učinilo se Poslije. Interes općine diktirao je da se eliminiraju, da se potisnu Politički momenti i sa- danji načeln k Zagreba, kojeg je iznijela politička lista, smatrao je potrebnim da istupi iz svoje partije i sebe obilježi kao nepolitičku ličnost. Mi u Dubrovniku u tom pogledu nalazimo se u još gorim prilikema. Jer jednom kad se politički nas- tupa još je najbolje ako se bar dobije i kompaktna Partijska većina, a kod nas se ni to ne može dogo- diti. Već je danas jasno, ako se nastupi sa partijsko- političkim listama (njih bi bilo pet do šest), da neće ni jedna dobiti apsolutre većine, nego da ćemo u malom imati naš parlamenat sa njegovom raznoboj- nošću, a i jednakom posljedicom te raznobojnosti, t, j. sa sterilnošću iz koje će trebati tražiti izlaz. A koji je to izlaz? Najprirodniji i najpravilniji je raspis novih izbora, ali kad se radi o političkim posljedicama, po- litički faktori, koji su tada mjerodavni, mogu da pos- tupe po političkim računima. Mi znamo da oni mogu tada da nagju i drugi izlaz, koji nije ni prirodan ni Pravilan, ali koji je za njih s političkih razloga uputan, pa makar za općinu bio i fatalan. Što pak za općinu znači komesarijat, mislimo da ne treba ni spominjati. — Zatim treba računati još sa jednim faktom. Pred- postavimo da se iz ovih šarenih Partijskih grupa može i skalupiti nekakova radna “većina, ali ne smijemo za- boraviti, da pri zbliženju političkih grupa mora se Svakako voditi računa i o općoj političkoj situaciji, a mi znamo dobro kako se to kod nas neprestano mijenja, od političkog dušmanina postaje prijatelj, od Prijatelja dušmanin, pa htjeli bi da vidimo kako bi se u takovim situacijama imao da snalazi ovaj naš mali općinski parlamenat. Jasno je dakle kako god se uzelo, da unošenje Partijskih političkih momenata u bilo kojoj formi i njihovo miješanje u komunalni život može da bude samo od omete, a vrlo često i od krupne štete za normalni život općine. Forsiranje partijskog nastu- panja u času najjačeg partijskog previranja znači di- rektno sprečavanje pravilnog razvoja općine, a uz to može da ugrozi i samu općinsku samoupravu. Općinari, kojim je interes općine ujedno i njihov vlas- titi interes, na to ne bi smjeli da zaborave. izborne pripreme. Pripreme za općinske izbore nastavile su se kroz cijelu ovu sedmicu sa sve više interesa i zauzi- manja. Akcije pojedinih Partija razvijale su se uporedo sa nastojanjem da se dogje do jedne šire nepartijske gragjanske liste. Vodstva polštičkih organizacija najviše Su pažnje posvetile izbornim reklamacijama, pregledu izbornih spiskova i konsultovanja sa članovima svoje paitije, a uz to je održana jedna izborna skupština (Radićeve stranke) te šira izborna konferencija (nar, radikalne stranke.) Danas je situacija u glavnom ova: Radićevci su održali u nedjelju skupštinu, na kojoj je zaključeno da se ima istaknuti listina njihove Stranke, ne isključujuć da se na njoj nose i razna lica srodnih političkih nazora. Učesnici su nakon skupštine obašli gradom u povorci, Megjutim vodili su se pre- govori sve do četvrtka večer za sastav listine »Složnih Hrvata“, na kojoj su imali biti kandidovani uz Radi- ćevce i pristaše Hrvatske Pučke Stranke, federaliste i hrv. repubi. selj. saveza (grupa g. Buća). Ovi su pre- govori bili prekinuti, jer se nije moglo doći do spo- razuma u pitanju naziva liste, ni u pogledu razmjera i podjele kandidatskih mjesta, Zbog toga može sejsma- trati da je konačno odlučen samostalan istup Radi- ćeve stranke. Ostali su zaključili da stupe u izbornu borbu kao grupa ,nezavisnih Hrvata“, pa će ove dane konačno odlučili o načinu istupa. Radikali su održali u ponedjeljak konferenciju šireg kruga svojih članova na kojoj je zaključeno da se odboru stranke prepusti vodjenje svih izbornih pri- prema. Na ovoj konferenciji raspravljalo se io gra- gjanskoj listi, i svi su učesn'ci bili jednodušnog miš- ljenja da bi takov nastup bio za grad od koristi. Demokrate su održali sjednicu svoga odbora. I oni vrše dalje izborne pripreme za slučaj da ne bi došlo do gragjanske liste, uz koju bi i oni jedno- dušno pristali. Samostalni demokrati takogjer istupit će samo- stalno ne dogje li do gragjanske liste. Radničko-seljačku listu postavit će širi krug radnika i seljaka u Župi, koji žele da samostalno istupe dajući svojoj akciji socijalni, a ne politički karakter, Uporedo sa svim ovim pripremama razvijala se akcija za gragjanski nepolitički blok. Inicijativa je potekla iz redova inteligenčije i privrednika, koji bi željeli, da se omogući nastup općinara bez razlike partija sa jednom zajedničkom nepolitičkom listom, a sa ljudima, kaji su već sami po sebi garancija za konstruktivan rad u općini te za potpunu političku nepristranost u općinskim pitanjima. Zbog ovakovog karaktera ove listine imale bi političke stranke da o- dustanu od postavljanja zasebnih listina. Ova akcija vodi se još u formi neobavezne izmjene misli, a sva- kako će u prvoj polovici dojduće sedmice i u tom pogledu biti donešen konačni Zaključak, Od posebne Župske liste izgleda da se je odu- stalo, jer će Župljani nastupajuć na raznim listinama doći do većeg broja vijećnika nego kad bi sami istu- Pili. Jer dok bi u slučaju samostalnog! istupa dobili najviše 5-6 vijećnika, ovako računaju da će ih biti iza. brano dvostruko i to: na listini radićevskoj 6, radnič- ko-seljačkoj 2, gragjanskog bloka 2 (odnosno dogje li do posebnog nastupa drugih stranaka, na radikalskoj 2, na demokratskoj 1, na nezavisnoj hrvatskoj 1), u- kupno 10—11 vijećnika, Pa bi tako mjesto jedne še. stine dobili jednu žrećinu ukupnog broja svih vijećnika, Buhač. Izgledi za novu kampanju. Potreba organizacije Povodom sastanka, koji će se održavati sutra u općinskoj vijećnici u cilju osnivanja društva za promi- canje trgovine buhačem u Inostranstvu, osvrt na izglede dojduće kampanje najbolje će pokazati potrebu jedne temeljne organizacije u trgovini buhačem sa stranim tržištima, Prama glasovima, koji se čuju iz čitave pokrajine, ne očekuje se da će ovogodišnja žetva biti ravna lanjskoj. Nešto led od prošle zime, a nešto uslijed zakasnjelih proljetnih kiša, struk buhača nije se u pra- voj mjeri razvio, a po tom uiti izbacio onoliki broj cvijetova kako prošle godine. Računa se, ako bi se za daljnjih šest sedmica vrijeme redovito razvijalo, da bi ovogodišnja žetva buhača mogla dosegnuti oko 1000 T. u čitavoj Dalmaciji. Zatvorene i poluzatvorene robe, još je malo raspoložive u Dalmaciji. Obzirom, da za Ovu vrst robe ima redovito potražbe, to se može sma- trati da će do nove žetve zalihe ovih vrsta bit potpuno iscrpljene. Otvorene robe ima još prilično. Njena za- liha cijeni se bolje od 300 T. I za ovu vrst ima po- tražbe, i ako u manjoj mjeri. Ipak na temelju iskustva od prošlih godina, očekuje se da će uspjeti da se znatna količina i od otvorene robe na vrijeme plasira u Inostranstvu. Tako u novu kampanju ulazi Dalma- cija sa relativno malim količinama stare robe, a od nove žetve takogjer manjim od lanjske. Može se dakle s razlogom očekivati da bi ova činjenica mogla uplivat na porast cijena. U kojoj mjeri? E, to će poglavito ovisiti o slijedećim faktorima. U Japanu i poglavito u oblastima Oakayama i Hokkaido, gdje se ponajviše goji buhač, napram dobivenim vijestima, očekuje se žetva približna lanjskoj. Ne bude li neočekivanih vre- menskih nepogoda, to bi značilo jedna žetva od svojih 5000 do 6000 T. Može bit da je ovaj broj nešto uve- ličan, jer n. pr. lanjske godine u Americi procijenjivala se dalmatinska žetva, na temelju konsularnih izvještaja, do 3000 T., premda je po procjeni domaćih trgovačkih krugova taj broj bio za pola manji. Ipak na temelju činjenice, da japanski buhač pravi dalmatinskom veliku konkurenciju na stranim pjacam, naročito u Americi, koja je jedan od glavnih potrošača u buhaču, i to za količine preko 3000 T. godišnje, nije ni najmanje pre- tjerano, ako se uzme kao vrlo vjerojatna mogućnost, isključujuć naravski nepredvidive vremenske nepogode, da će i ovogodišnja žetva buhača u Japanu premašit dalmatinsku za tri do četiri puta. To je dosta velika količina, mnogo viša nego li što Amerika potrebuje za pokriće svojih potreba. Istodobno, kao neki znak, da nijesmo još tako blizu jednom zadovoljavajućem porastu cijena. Kolikogod gornje može da još spada u djelokrug spekulacije, dotle ostaje utvrgjeno da su još uvijek Japanci neograničeni gospodari situacije na svjetskom tržištu. To je ona činjenica koja zahtijeva najozbiljniju «pažnju od strane dalmatinskih interesenata, jer kakvagod bila žetva u Dalmaciji bilo po vrsti ili količini, kako Midi sk M