POSTARINA PLAĆENA

Dubro

SEDMIČNI INFORMATIVNI: I PRIVREDNI GLASNIK

Broj 25.

g





/

God. 3.



: Vlasnici - izdavači -

Dr.

urednici: za Man s»Dubr. Lista“

Matija Vidoević i hdtijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik





17. jula 1926.

Godišnja s rčkatata 60
— Piativo i utuživo u Dubrevniku.

Oglasi pe tarifi.







Naša ratna mornarica.

Prva klasa mornaričkih oiicira. sr M

U Dubrovniku je ove sedmice obavljena značaina
Svečanosi za našu mlađu pomorsku državu i njezinu
pomorsku snagu. Prvi ptomci naše Pomorske Vojne
Akademije promaknuti su u čin potporučnika. To su
prvi oliciri — prva klasa — koji su se isključivo spre-
mili za svoj poziv obrane i zašlite naše države na moru,

O važnosti naše ratne mornarice posloji duboka
svijest u svim dijelovima našeg naroda, Jer naš narod
nije novajlija u pomorstvu, kod njega je već davno

stvorena ne samo svijest o ulozi pomorstva, već je on -

sam u cjelokupnom svjetskom pomorskom razvoju uzi-
meso učešća, koje je relativno uvijek bar išlo uporedo,
a.i nadmašavelo nasto anje na tom području svih ps-
morskih naroda. Zato je kod nas stvorena tradicija ćak
od Tomislavovih vremena. A taj pomorski duh dao je
svijeile primjere pomorske poduzetnosti, vještine i od-
lučnosti, koji se jevljaju kroz sva vremena po cijelom
našem primorju, a megu kojim se ističu oni starog i
. novog Dubrovnika. Karakteristična je u tom pogledu
ona verzija (makar neprovjerena) da se je sa Kolum-
bovim mornarima nalezioi — jedan Dubrovčanin. More
je bilo uvijek jedan od glavnih izvora snage i bogastiva
našeg naroda; s morem i za more živjelo sei umiralo,

Narod, koji je toliko i tako vezan uz more, treba
da ima osiguranu svoju pomorsku siražu. U času stva-
ranja naše države našli smo se bez dovoljne pomorske
vojne snage, ali zato sa punom svijesti o njenoj vri-
jednosti. 1 ono što je. ialilo sada. se stvara. Naši mladi
pomorski oliciri bit će dostojni: nosioci “poziva naše
pomorske obrane i oni će živjeti isključivo Za taj poziv.
Prva klasa broji 29 oficira, a ta će od sada svake go-
dine dobivati svoju priuovu i dostojnu zamjenu. Zato
je u našem pomorskom životu značajan dan, kad su
oni stupili u vršenje dostojnog poziva, koji su oda-
brali i zato je ona velika pažnja poklonjena toj pojavi
od naših najviših faktora, cjelokupne naše javnosti a
i od savezničkih sila, S

A ovoj našoj općoj svečanosii mi se priključu-
jemo i iz posebnog razloga, što je Dubrovniku palo
u čast, da iz svog krila pusti po širokim morima
ove. naše sokolove, koji su uzeli u dužnosti da raz-
nose i čuvaju časi našeg imena i našeg barjaka. Neka
ih u njihovim plemenitim nastojanjima prate naše
iskrene želje, da odiže i nadmaše dobri glas, koji je
uvijek pratio našeg pomorge. -



Dubrovčani! Poslije pada tisućgođišnje slavne
Dvbrovačke Republike, prekinuta se nit istorije, tek u
oslobogjenju i ujedinjenju naroda našeg opet privezala
uz bedeme tradicija grada, koji, iza posljednjeg ne-
slavnog stogodišnjeg životarenja u anacionalnome 1o-
goru bivše Ausirijske Imperije, hoće sada da po-
novno efirmiše žilavost svoje čudesne egzistencije u
živom kucanju bila sopstvenog života.

Nestalo je prastare gospodske vladavine, nestali
su časni Knezovi, ali trag je njihove civilizatorne vlasti
osiao još duboko utisnut u vedroj a otmenoj sklad-
nositi našeg seljačkog puka, koji time najočitije posvje-
dočuje da ga gospari nijesu tlačili, ni poniživeli, ni

*  otupljavali kako je to činio drugamo feudalizam ger-
mansko-iuranskog militarističkog tipa.

Dubrovčani! Krug se života našeg naroda har-
monički za vazda sklopio. — Dubrovnik, i dandanas alem
svijeh slovinskijeh gradova od Maribora do Bitolja, vezao
ge je snjima lancem tvrgjim od čelika a skupocjenijim
od zlata, biva, posvećenim lancem jedinstva krvi. Harno
je zato da čvrstoća te veze bude iskušana i od ne:
strpljivih ćudi, e da se dokaže, jednom za vazda, ne-
slomljivost te veze, pa da složnije i rađosnije prio-
nemo svi uza jedinstvenu gragjevinu ognjišta svoga.

Da je taj usudni čas poslije toliko. iskušenja i
zabluda došao, neosporivo nam pokazuje i Omladina
naša, Kao onda u ,pogibiji rata proti tugjinu, tako
i sada u borbi za obranu idealnijeh dobara, što naslje-
odismo od otaca našijeh, Omladina će nastaviti rad
vjekova, kad se (Svaki kamen Dvora pretvarao u jedan

- cvijet, kad se svaki trud kitio jednom pjesmom, a svaka
je namisao stvarala djelo. — Pa će zato svi, stari i
mladi, bez razlike ni vjere ni stranke, svi jednaki sino-
vi Dubrovnika, a. u hladu Duba. iz korjena Gundu-
lićeve Dubrave — živo i žurno nastojati, dase vremena
Ljepote i Skladnosti obnove, pa da se začetak novog
doba Dubrovačkog preporoda proslavi

dne 1. Augusta 1926.

sa sakupljanjem doprinosa, za podizanje

meteorološkog paviljona i S otvaranjem Prva
u Posatu. .





Dubrovčani! Veliki su a neminovni ciljevi mlađijeh
pokoljenja. — Ono što tupo tugjinsko pašovanje i

\

“izšibanoj

Oživljavanje dubrovačke duše.
Dan Duba“ —i augusla.

x

naša bestužnost ne hijede ni da zamisli, Omladina je,
slušajući imperativnu riječ Dubrovnika začela i ona će
nesumljivo prije svoje starosti da izvede: priudesivši
gordi naš Lovrijenac u Arheološki muzej, tjerajući vri-
jeme i ljude, da uskrsnu gradski zvonik, gdje će opet
stari Zelenci tući ure nove slobode, podignuvši spo-
menik najvećem geniju Dubrovnika svih vremena Rugju
Boškoviću, namjestivši u Collegium Ragusinum  sl0-
bodnu akademiju svih lijepih umjetnosti, povrativši
bajni naš Lokram maksimiljanskoj carskoj zamisli zo-
ološke i botaničke svjetske bašće, otkupivši i pričinivši
teatar Bonda, e da postane pravo moderno demokrat-
sko pozorište, pa i stvorivši katedru socijalne i diplo-
matske istorije Dubrovnika, te jedine luči prosvjete
u tamnoj davnini podjarmljenog Balkana, otvorivši
pravu Dubrovačku biblioteku a da ne govorimo 0 ne-
odloživom pošumljenju krša i spasavanju več umi-
rućeg Lapadskog geja.

Veliki su, u istinu, a i teški .io ciljevi, ali — ima
li zapreka Voljid Ljubavi 2 Ne! — Eto Vam Dubrovnik
sam odgovara. — Nije li šaka njegovijeh slobodnjaka,
sa neslomljivom: voljom i bezgraničnom ljubavi, od
jedne osamljene hridi stvorila umniju j trajniju Državu
nego li .su i najmoćnije imperije. bile?! — Pa, zašio
ne?! — Zategnutim: lukom mladenačke volje predo-
bićemo napokon i najljućeg . svog neprijatelja —
sebe same.

Zapregnimo se dakle pred kola otiačbine pa je

izvućimo iz kala bestužnosti ne zaboravljajući nikada,

da. Dubrovnik ne leži u žabljoj močvari da u njoj
sagnije, već da sjedi na pećini vječnijem bičom mora
ali nikada porušenoj.

Dubrovčani! Svaka je para oružje uruci čovjeka
koji zna brojiti. Budimo zato i mi jednom oni iloren-
tinski trgovci, koji su lukavo i skupo prodavali svoje

sukno, dok su u časovima odmora iza. banka čitali i

komeniovali Virgila i Horaca, a crkve i domove kitili
cvijećem rasadnika svojijeh, neumrlim djelima Dona“
tella, Michelangje la i Leonarda.

Neka dakle svaki sin ovoga jedinstvenog grada
pomogne: harnomu djelu Oživljavanja .Dubrovačke
Duše u Ljepoti i Slavi Tradicija Njenijeh..

Dubrovnik, jula 1926.

Pokroviteljni Odbor:

Babić (Nikola, Barac Baš) Barić Dr: Jošip, Bianchi
Wo, Birimiša Dr. Vaso, Bizzaro Ohmučević Dr. Frano,
Bizzaro Ohmučević Elena, Berač Mirko, Bjelovučić 1.
Siijepo, Bjelovučić M. Stijepo,
Dalibor, Bošnjak Nikola, Brdička Vladimir, Bubić Antun,
Bukvić Novak, Car Bazilj, Čičin Josip, Čingrija Dr.
Melko, Dabrović Dr. Frano, Doršner Vilim, Dražić Dr.
Liko, Fortanić Vlaho, Fouque Dri/Lujo,“ Glavić Tomo,
Grbavčić Dr. Henrik, G-zze kap. Nikša, ikić podpuk. Jor-
dan, Katić Dr. Milo, Knežević Dr, Stijepo, Kmetović. Sti-
jepo, Kobasica Marin, Kolić Pasko, Korlaet Andro, “Križ
Vjenčeslav, Lazzari Brnja, Letis Renć, Mande! Josip,
Marčelić. Dr. Josip, Marić Niko, Matijević Dr. Pavo,
Mičić Dr. Miće, Mitrović Boško, Medini Dr. Milorad,
Merlo- Spasojeć Mladić kap. Db. broda Adcli, Murai
Marko,, Nakić Vojnović Frano, Nonveilier Dr. Otomar,
Orlić Dr. Gjuro, Piletić pukov. Miroslav, Posedel Dr.
Josip, Papi kap. Ivo, Poković Antun, Radoničić Pero,
Rocchi Damjan, Riboli Josip, Saraca Dr. Arturo, Sa-
raca Raio, Smolčić Dr. Filip, Smolčić Veljko, Skvrce
Dr. Miho, Šuković Risto, Škrabo Antun, Ucović Dr. Ivo,
Urlić Šime, Vidoević Dr, Matija; Valles Vinko, Vojnović
dvo, Vilpe. Stevan, Vičetić Antun, Vučetić Stijepo,
Zbpiega kap. Eugen, Zakarija Stijepo.

Pielarski kougres i velika pojas iataa.
u Dubrovniku.

Od 22.—99. augusta.0. g. održaće se u Dubrov-
niku Kongres i prva velika zem. pčel. izložba Saveza
Jug. pčel. Društava. Izložba će se održati u prostori-
jama i vrin učiteljske škoje.

Na ovoj poučnoj, zanimivoj i svakome korišnoj
izložbi biće izloženo: razni sistemi košnica, (ulišta)
i žive pčele, moderni pčelarski Alati i strojevi, slike i



preparati iz anatomije i biologije pčele, naša pčelarska . |

literatura, razni i specijalni naši moderni voskovi me:
dice (šerbeti), medna vina, medeni likeri, medne po-
Slastice, slike O bolestima i štetnicima pčele i t. d.

; Izložba će biti vanredna prigoda za kupnju razne

najbolje robe, specijalno pčel. međa. Kupovine će se
zaključivati 23. te 25. do 29. VIII. od 8—12 i 15—18
šati, a po volji kupca ekspedovat će se do odredišta
o njegovom irošku. Kupljeni se predmeti dižu, odnosno
ekspeduju 30. i 31. VIJI. od 8—12 i 15—18 sati.

Što će tko izložiti ima javiti do 1, VII. Izložbena
roba ima potpisanoj stići najđalje do 15. VIII. a žive
pčele do 19. VII. Na robi mora biti naznačena, (ako
je zađBrodaju) cijena i na malo i na veliko.

Od međova primaće se samo cenirilugalni med
modernih košnica.

iz

tako, da pri polasku plaćaju cijelu kartu, kojom se

besplaino vraćaju matrag, ali moraju imati potvrdu od >

izložbi prisustvovali. Nastojaće: se
ishoditi da karte za povratak vrijede i za drugi željez-
nički pravac. Jednaki je popusti za izložbenu robu.

Na vožnji parobrodima »Jadranske. Plovidbe«,
sDubrovačke Paroplovidbe« i »Boka« puinici plaćaju
za treći razred 50% isio
a za drugi razred 60%, ali moraju imali legitimaciju,
koju član. pčel. organizacije dobivaju od.ove Zadruge
putem “svojih organizacija za Dinara 10,a nečlanovi
direkino od ove zadruge za Dinara 25 plativih unepred.:
1 na parobrodima vrijede za puinike 20. VIII.

5. IX.'a za robu od 15. VIII. do:5.-IX.

Tko od članova pčei.
koštu, taj je može imati za Dinara 25 dnevno (ručak
i večera s pićem). Karie za koštu izdavaće potpisana
a biro izložbenih prostorija 21. VIII. večer do 20 sati
i 22, augusia do & sati jutrom.

Članovima pčelarskih organizacija osigurana su
konačišta po želji: zajednička bezplatno, zajednička
sa mailom naplatom, privatna uz umjerene cijene i po
hotelima uz obične cijene 35 Dinara i napred. Tko

poipisane, da su

Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara.

Bona Luko, Bonači -

kao i.za izložbenu robu,

Organizacija želi zajedničku

»

Posjetioci na vožnji željeznica imađu 50% popust |