POSTARINA PLAĆENA



SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK

a. broj Din 1.50



God. 3.



Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“

Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik

31. jula 1926.





— Plativo i utuživo u Dubrovniku. —

Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara.

Oglasi po tarifi.



Agrarna reforma.

U projektu ,Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa
u Dalmaciji“ kojim se razriješuju svi kmetski, kmetstvu
slični, emfiteutični, kolonatski, težački, zakupni i svi
ostali privatno-putjiiki odnosi, gdje sam vlasnik ili po-
sjednik nije obragR&& zemlju, nego ju je davao pod
raznim uslovima awobragjivanje i uživanje,
u koliko su ti odnosi Postojali već frideset godina
unatrag računajući od dana stupanja na snagu ovog
zakona, a postoje i sada, te kojim se razriješuju odnosi
slični vječnim livelima ili vječnim težaštinama, u ko-
liko su nastali i poslije tog roka, — tako, da zemlja
prelazi u vlasnost i posjed težaka, koji je obragjivao,
— nalaze se slijedeće odredbe o otšteti, koje iznosi-
mo pregledno radi njihove velike važnosti za brojne
interesente u našim krajevima. :

Kojim vlasnicima zemalja pripada odšteta ?

1. Vlasniku ili posjedniku zemalja, koje su zemlje
pojedini težaci, težačke obitelji, njihovi pregji ili pravni
prednici radili i uživali prije 11. januara 1878 g., a
rade i uživaju (onl ili njihovi pravni slijednici) i danas
ito u koliko je površina takvog zemljišta veća od 5
hekt. pojedinog vlasnika. Oištetu plaća država ito ?/3
procjenjene vrijednosti držanih zemalja. Isplata otštete
viši se u tri jednaka godišnja obroka. Ako se stranke
ne bi mogle sporazumjeti o visini otštete, izvršit će se
procjena po trojici zakletih vještaka, koji postavlja
€rar, vlasnik i sud.

2. Vlasniku ili posjedniku zemalja, koje su zemlje
pojedini težaci, težačke obitelji, njihovi pregji ili pravni
prednici preuzeli u trajno obragjivanje i uživanje po-
slije 11. januara 1878 g., u koliko su ti odnosi posto-
jali već 30 godina unatrag od dana stupanja na snagu
ovog Zakona, a postoje i danas, a površina je takvog
zemljišta veća od 5 hekt. pojedinog vlasnika. Otštetu
plaća '/2 država a '/e težak i to ?/s procjenjene vri-
jednosti držanih zemalja. Država plaća svoj i težakov
dio u 3 jednaka godišnja obroka zadužujuć težaka za
njegov dio, tako da ga on povrati u trideset jednakih
godišnjih obroka sa 4% kamata zajedno sa javnim
daćama i na način kako se javne daće ubiru. Ako se
stranke ne bi mogle sporazumjeti o visini oštete, izvršit
će se procjena po četvorici zakletih vještaka, koje po-
stavljaju erar, vlasnik, težak i sud. Ako su vještaci po-
dijeljenog mišljenja, odlučuje ono, kojemu se priklonio
sudski vještak,

3. Vlasniku ili posjedniku zemalja kao pod 1. i
2, ako ukupna površina takvog zemljišta nije veća od
9 hekt. pojedinog vlasnika. Otštetu plaća !/2 država a
“la težak i to cijelu proci. vrijednost. Isplata i procjena
jednaka kao pod 2.

4. Vlasniku zemalja pod vječnim livelom ili vječ-
nom težaštinom, ako su ovi odnosi nastali u zadnjih
30 godina prije stupanja na snsgu ovog zakona, a
Postoje i sada. Otštetu plaća fežak.i to cijelu procjen-
Denu vrijednost u 3 jednaka godišnja obroka u gotovom
novcu bez kamata. Ako se stranke ne bi mogle spora-
zumjeti o visini ošiete, izvršit će se procjena po trojici
zakletih vještaka, vlasnik i težak predlažu po jednog
vještaka, a sud postavlja tiećeg.

9. Državnom eraru za ona zemljišta koja su pod
vječnim livelom ili vječnom težaštinom, nastali unutar
roka od zadnjih 30 godina, kao i na državnom dobru
u Vrani, gdje se raspoloživa zemljišta imaju podijeliti
potrebnim težacima. (740 hektara odregjeno je za ta-
mošnje uzorno gospodarstvo), Otštetu plaća ežak i to 1/»
procjenbene vrijednosti u 3 jednaka godišnja obroka u
gotovom novcu bez kamata. Ako se stranke ne bi mogle
sporazumjeti o visini otštete, izvršit će se procjena po
trojici zakletih vještaka ; vlasnik i težak predlažu po
jednog vještaka, a sud postavlja trećeg,

6. a) Vlasniku ili posjedniku zemalja kao pod

i 2, (kao gore), b) Težaku, koji bi se po tačci 1. i
2, (kao gore) imao osloboditi, a prama ograničenju ne



pripada od vlasnika otkupljeno zemljište u vlasnost,
imaju se isplatiti poboljšice. . Veličine oštete: a) kao
pod 1. odnosno 2; b) cijela procjenbena vrijednost
poboljšica. Otštetu plaća; a) kao pod 1. odnosno 2;
b) težak, kojemu je dodijeljena zemlja, jer težak, koji
je obragjuje, ima više od 5 hektara, Procjena: a) kao
pod 1. odn. 2; b) za procjenu poboljšica predlažu po
jednog vještaka prvobitni težak, novi težak i vlasnik,
sud imenuje četvrtog. — Isplata u 3 godišnja obroka
u gotovu novcu bez kamata.

Ukupna površina težakove vlastite obradive ze-
mlje skupa sa onom, koju dobiva ovim razriješenjem
ne može da premaši mjeru od 5 hektara, ako mu obi-
telj ne broji više od 6 članova (dok na svakog daljnjeg
člana spada još polovicu hektara). Površine, koje tim
načinom postanu raspoložive imaju se razdijeliti naj-
potrebnijim rogjacima iz istog sela onoga, koji je
zemlju do sada uživao i to prvenstveno po blizini
srodstva, u koliko ti rogjaci nemaja već zemlje više od
5 hektara. Ako takvih rogjaka nema, imaju se razdi-
jeliti megju najpotrebnije iz istog sela uz ista ograničenja.

(Nastavit če se).



Novi gubitak za Dubrovnik 2.

Amerikanski konsorcij automobila osniva bazu u
Trstu mješte u Dubrovniku 2.

Pred kratko vrijeme stigao je u našu državu ge-
neralni direktor amerikanskog \konsorcija automobila,
u kojem je zastupano nekoliko najvećih tvornica ame-
rikanskih, u cilju da otvori u našoj državi svoju glavnu
bazu za liferacije auta, kao i rezervnih djelova i to ne
samo za potrebe stanovništva naše države, nego i za
pogranične države. Jednu takovu bazu spomenuti kon-
sorcij već posjeduje u Aleksandriji, za tamošnje po-
trebe. Poznato je, da se u naprednom svijetu, gdje se
takove baze otvaraju, davaju istima neke pogodnosti.
Prvo dozvoljava se, da slagališta budu u onom dijelu
luke, koja se zove — slobodna zona. Odavle slijedi
drugo, da se od one robe, koja se na ovaj način uvaža,
utjerava pobiranje carine istom onda, kad biva iznešena
iz slagališta. Luka Dubrovnika 2, kraj još tolikih svo-
jih manjkavosti, ipak posjeduje preduvjeta u pogledu
slagališta i ostelih važnijih zahtjeva, da može u poipu-
nosti da udovolji potrebama jedne gori spomenute baze.
Trebalo je samo, da se od strane naše države pristane,
da se carina bude plaćala pri izlazu robe iz slagališta.
Kako smo obaviješteni, maše nadležne vlasti nijesu
htjele da to dozvole, nego su stale na stanovište, da
se bez razlike carina ima da plati odmah pri uvozu
robe u našu državu. Iz čisto poslovnih razloga, Ame-
rikanci nijesu mogli, da prihvate ovakove zahtjeve.
Obratili su se zatim na Trst i kako čujemo, talijanske
vlasti izašle su im odmah u susret. u pogledu slaga-
lišta i naplate carina. Kako je nekada tvornica Ford
snašom krivnjom, mješte u našoj državi, otvorila svoju
bazu u Trstu, tako evo isto radi spomenuti konsorcij,
kojega poslovni kapital prelazi na desetke miljona u
dolarima. Nije samo u tome veliki gubitak, što bi jedna
ovakova baza, da je ostala u luci Dubrovnika 2, bila
od opće koristi, nego je bez sumnje još teži-gubitak
u tome, šio se na ovaj način, pred stranim svijetom
i ta.baš pred krugovima “—-- de la haute finance —
pokazuje još uvijek mneshvaćanje za velike pothvate.

G.



Produkcija buhača na Hvaru.

Otok Hvar je za trgovinu buhača jedno od naših
najvažnijih središta, jer ga tu ne samo u velikim ko-
ličinama proizvode, nego i vrlo mnogo kupuju. Sve
stanovništvo ovog otoka uvelike se bavi gojenjem bu-
hača, a produciraju većinom ,mješani buhač“. Hvarski
buhač se rado traži u trgovini, jer je dobar i jak radi
branja u zgodno vrijeme. Neke se vrsti hvarskog bu-
hača po svojoj kakvoći približavaju poluzatvorenom

buhaču sa ostalih otoka, pa zato Hvarani obično svake
godine megju prvima u Dalmaciji prodaju sav svoj
proizvod. Lani su proizveli oko 25-30 vagona, a ove
godine po prilici isto toliko. Centar produkcije je u
Starom Gradu i obližnjim selima, a ima ga mnogo,
ali nešto slabije vrsti i u istočnom dijelu otoka. Sav

ovaj buhač kupuju skoro isključivo starogradski trgovci |

za tugji račun, a najviše kao agenti velikih tvrika iz
Trsta. Odavna su naime strani trgovci upoznali vri-
jednost hvarskog buhača, pa su u Staromgradu još
davno prije rata držali svoje stalne agente. Tako je
velika bečka firma Zacherl tu imala svog glavnog
agenta za cijelu Dalmaciju, a ta je firma obično kupo-
vala do '/4 proizvoda cijelog dalmatinskog buhača.
Tršćanski trgovci i dandanas tu drže svoje stalrie agente
i neprestano se preko njih informiraju o stanju trgovine
buhačem na Hvaru i ostaloj Dalmaciji. Velika američka
firma Alired Joensson, jedna od najvećih na svijetu,
ima u Staromgradu svog agenta, koji je lanjske go-
dine za njezinu filijalu u Trstu kupio l/a od sveukup-
nog hvarskog buhača.
dovno kupuju mnogo buhača na obližnjim otocima i
izvoze ga većim dijelom, naravno, preko Trsta.

Sve ovo dovoljno jasno pokazvje kako veliku
važnost pridaju stranci hvarskom tržištu, i koliko ovo
naše jako središte ovisi o strancima, a u prvom redu
o Trstu. Bilo je pokušaja da se osnuje u Staromgradu
buhačka zadruga, ali radi nedovoljnog kapitala ovaj
pothvat ne može da uspije. Tu akciju bi moglo da
poduzme društvo ,Buhač“ iz Dubrovnika, pa da pola-
gano otrgne Hvar od veza s Trstom i svrati izvoz hivar-
skog buhača na Dubrovnik. Pouzdano znamo da su
nekoje velike strane firme iz Amerike same predlagale
da se hvarski buhač izvozi preko Gruža, ali su se
tome, naravno, oprli njihovi agenti u Trstu. Malo jača
akcija društva ,Buhać“ megju hvarskim trgovcima si-
gurno bi donijela uspjeha, a mi sa svoje strane to
preporučamo i želimo, —ć.



K poglavlju o srodnosti Južnih Slovena.

Primamo ovaj člančić, koji donosimo kao 'miš-|

ljenje piščevo :
Proi. Jagić
Slavena prema geograiskom susiedstvu,

tvrdio je u smislu teorije o srodnosti
da prelaze i

jugoslavenski dialekti jedan u drugi prema zemljopis-

nome položaju te da su dakle Jugoslaveni jez čno
srodni u razmjeru geogrsiskog susjedstva. Ali to je
samo teorija bez potankih dokaza. Slovgnac Miklošić
imao je drugu teoriju.

Tako tvrdii proi. Belić, đa još uvijek ne poznamo
dovoljno akcentuaciju u pojedinima južnoslavenskima
diaiektima, A iz radova prci. Davorina Nemaniča, Slo-
venca od Mellike, univ. profesora Belića i Rešetara,
prof. Carića je poznato, da je kastavski, dakle čakavski
akcenat, nadalje akcenat ne nekima dalmatinskim oto-
cima, pa u Virju kod Bjelovara sličniji ruskomu, slo-
venskom i valjda i bugarskomu, nego olficialni štokavski.
Sličan akcenat poznat nama je iz Pergošićevog prevoda
Verboczijevog
Hungariae“ te iz Sahmatove rasprave o akcentu Jurja
Križanića, o čemu se možemo presvjedočiti i iz Jagi-
ćevog rada o ,životu i radu Jurja Križanića“, prvog
propagatora slavenske uzajamnosti, rogjenog u Obrhu
kod Lipnika u Hrvatskoj, ob rubu Bijele Krajine.

Na licu mjesta zabilježio sam u Boki Kotor-
skoj nekoje naglaske na svršetku riječi u riječima:
vode, drva, posla, gospodin, dobra (noć; govori se i
u Dubrovniku), lanskć godine, ovi, ova, ove, ob€, ovaj,
čitat, ležat, id€š, zovi (te), te na predzadnjem slogu u
riječi: smijao, Primjećujem, da označujem akcenat pri-
bližno, t. j. da ne naglasujem sloga, na kojem nema
akcenta; a u svrhu ovog članka je to dovoljno.

Ovako naglasuju u Kotoru, Špiljare, u Prčanju,

u Budvi, u Ulcinju, a čujem da naglasuju: vodć i Cr-

nogorci katunske nahije i — Splićani.

Inače starogradski trgovci re- .

»Iripartita juris consuetudicnarii regni,