POSTARINA PLAĆENA SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK a. broj Din 1.50 God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 31. jula 1926. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. Oglasi po tarifi. Agrarna reforma. U projektu ,Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa u Dalmaciji“ kojim se razriješuju svi kmetski, kmetstvu slični, emfiteutični, kolonatski, težački, zakupni i svi ostali privatno-putjiiki odnosi, gdje sam vlasnik ili po- sjednik nije obragR&& zemlju, nego ju je davao pod raznim uslovima awobragjivanje i uživanje, u koliko su ti odnosi Postojali već frideset godina unatrag računajući od dana stupanja na snagu ovog zakona, a postoje i sada, te kojim se razriješuju odnosi slični vječnim livelima ili vječnim težaštinama, u ko- liko su nastali i poslije tog roka, — tako, da zemlja prelazi u vlasnost i posjed težaka, koji je obragjivao, — nalaze se slijedeće odredbe o otšteti, koje iznosi- mo pregledno radi njihove velike važnosti za brojne interesente u našim krajevima. : Kojim vlasnicima zemalja pripada odšteta ? 1. Vlasniku ili posjedniku zemalja, koje su zemlje pojedini težaci, težačke obitelji, njihovi pregji ili pravni prednici radili i uživali prije 11. januara 1878 g., a rade i uživaju (onl ili njihovi pravni slijednici) i danas ito u koliko je površina takvog zemljišta veća od 5 hekt. pojedinog vlasnika. Oištetu plaća država ito ?/3 procjenjene vrijednosti držanih zemalja. Isplata otštete viši se u tri jednaka godišnja obroka. Ako se stranke ne bi mogle sporazumjeti o visini otštete, izvršit će se procjena po trojici zakletih vještaka, koji postavlja €rar, vlasnik i sud. 2. Vlasniku ili posjedniku zemalja, koje su zemlje pojedini težaci, težačke obitelji, njihovi pregji ili pravni prednici preuzeli u trajno obragjivanje i uživanje po- slije 11. januara 1878 g., u koliko su ti odnosi posto- jali već 30 godina unatrag od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a postoje i danas, a površina je takvog zemljišta veća od 5 hekt. pojedinog vlasnika. Otštetu plaća '/2 država a '/e težak i to ?/s procjenjene vri- jednosti držanih zemalja. Država plaća svoj i težakov dio u 3 jednaka godišnja obroka zadužujuć težaka za njegov dio, tako da ga on povrati u trideset jednakih godišnjih obroka sa 4% kamata zajedno sa javnim daćama i na način kako se javne daće ubiru. Ako se stranke ne bi mogle sporazumjeti o visini oštete, izvršit će se procjena po četvorici zakletih vještaka, koje po- stavljaju erar, vlasnik, težak i sud. Ako su vještaci po- dijeljenog mišljenja, odlučuje ono, kojemu se priklonio sudski vještak, 3. Vlasniku ili posjedniku zemalja kao pod 1. i 2, ako ukupna površina takvog zemljišta nije veća od 9 hekt. pojedinog vlasnika. Otštetu plaća !/2 država a “la težak i to cijelu proci. vrijednost. Isplata i procjena jednaka kao pod 2. 4. Vlasniku zemalja pod vječnim livelom ili vječ- nom težaštinom, ako su ovi odnosi nastali u zadnjih 30 godina prije stupanja na snsgu ovog zakona, a Postoje i sada. Otštetu plaća fežak.i to cijelu procjen- Denu vrijednost u 3 jednaka godišnja obroka u gotovom novcu bez kamata. Ako se stranke ne bi mogle spora- zumjeti o visini ošiete, izvršit će se procjena po trojici zakletih vještaka, vlasnik i težak predlažu po jednog vještaka, a sud postavlja tiećeg. 9. Državnom eraru za ona zemljišta koja su pod vječnim livelom ili vječnom težaštinom, nastali unutar roka od zadnjih 30 godina, kao i na državnom dobru u Vrani, gdje se raspoloživa zemljišta imaju podijeliti potrebnim težacima. (740 hektara odregjeno je za ta- mošnje uzorno gospodarstvo), Otštetu plaća ežak i to 1/» procjenbene vrijednosti u 3 jednaka godišnja obroka u gotovom novcu bez kamata. Ako se stranke ne bi mogle sporazumjeti o visini otštete, izvršit će se procjena po trojici zakletih vještaka ; vlasnik i težak predlažu po jednog vještaka, a sud postavlja trećeg, 6. a) Vlasniku ili posjedniku zemalja kao pod i 2, (kao gore), b) Težaku, koji bi se po tačci 1. i 2, (kao gore) imao osloboditi, a prama ograničenju ne pripada od vlasnika otkupljeno zemljište u vlasnost, imaju se isplatiti poboljšice. . Veličine oštete: a) kao pod 1. odnosno 2; b) cijela procjenbena vrijednost poboljšica. Otštetu plaća; a) kao pod 1. odnosno 2; b) težak, kojemu je dodijeljena zemlja, jer težak, koji je obragjuje, ima više od 5 hektara, Procjena: a) kao pod 1. odn. 2; b) za procjenu poboljšica predlažu po jednog vještaka prvobitni težak, novi težak i vlasnik, sud imenuje četvrtog. — Isplata u 3 godišnja obroka u gotovu novcu bez kamata. Ukupna površina težakove vlastite obradive ze- mlje skupa sa onom, koju dobiva ovim razriješenjem ne može da premaši mjeru od 5 hektara, ako mu obi- telj ne broji više od 6 članova (dok na svakog daljnjeg člana spada još polovicu hektara). Površine, koje tim načinom postanu raspoložive imaju se razdijeliti naj- potrebnijim rogjacima iz istog sela onoga, koji je zemlju do sada uživao i to prvenstveno po blizini srodstva, u koliko ti rogjaci nemaja već zemlje više od 5 hektara. Ako takvih rogjaka nema, imaju se razdi- jeliti megju najpotrebnije iz istog sela uz ista ograničenja. (Nastavit če se). Novi gubitak za Dubrovnik 2. Amerikanski konsorcij automobila osniva bazu u Trstu mješte u Dubrovniku 2. Pred kratko vrijeme stigao je u našu državu ge- neralni direktor amerikanskog \konsorcija automobila, u kojem je zastupano nekoliko najvećih tvornica ame- rikanskih, u cilju da otvori u našoj državi svoju glavnu bazu za liferacije auta, kao i rezervnih djelova i to ne samo za potrebe stanovništva naše države, nego i za pogranične države. Jednu takovu bazu spomenuti kon- sorcij već posjeduje u Aleksandriji, za tamošnje po- trebe. Poznato je, da se u naprednom svijetu, gdje se takove baze otvaraju, davaju istima neke pogodnosti. Prvo dozvoljava se, da slagališta budu u onom dijelu luke, koja se zove — slobodna zona. Odavle slijedi drugo, da se od one robe, koja se na ovaj način uvaža, utjerava pobiranje carine istom onda, kad biva iznešena iz slagališta. Luka Dubrovnika 2, kraj još tolikih svo- jih manjkavosti, ipak posjeduje preduvjeta u pogledu slagališta i ostelih važnijih zahtjeva, da može u poipu- nosti da udovolji potrebama jedne gori spomenute baze. Trebalo je samo, da se od strane naše države pristane, da se carina bude plaćala pri izlazu robe iz slagališta. Kako smo obaviješteni, maše nadležne vlasti nijesu htjele da to dozvole, nego su stale na stanovište, da se bez razlike carina ima da plati odmah pri uvozu robe u našu državu. Iz čisto poslovnih razloga, Ame- rikanci nijesu mogli, da prihvate ovakove zahtjeve. Obratili su se zatim na Trst i kako čujemo, talijanske vlasti izašle su im odmah u susret. u pogledu slaga- lišta i naplate carina. Kako je nekada tvornica Ford snašom krivnjom, mješte u našoj državi, otvorila svoju bazu u Trstu, tako evo isto radi spomenuti konsorcij, kojega poslovni kapital prelazi na desetke miljona u dolarima. Nije samo u tome veliki gubitak, što bi jedna ovakova baza, da je ostala u luci Dubrovnika 2, bila od opće koristi, nego je bez sumnje još teži-gubitak u tome, šio se na ovaj način, pred stranim svijetom i ta.baš pred krugovima “—-- de la haute finance — pokazuje još uvijek mneshvaćanje za velike pothvate. G. Produkcija buhača na Hvaru. Otok Hvar je za trgovinu buhača jedno od naših najvažnijih središta, jer ga tu ne samo u velikim ko- ličinama proizvode, nego i vrlo mnogo kupuju. Sve stanovništvo ovog otoka uvelike se bavi gojenjem bu- hača, a produciraju većinom ,mješani buhač“. Hvarski buhač se rado traži u trgovini, jer je dobar i jak radi branja u zgodno vrijeme. Neke se vrsti hvarskog bu- hača po svojoj kakvoći približavaju poluzatvorenom buhaču sa ostalih otoka, pa zato Hvarani obično svake godine megju prvima u Dalmaciji prodaju sav svoj proizvod. Lani su proizveli oko 25-30 vagona, a ove godine po prilici isto toliko. Centar produkcije je u Starom Gradu i obližnjim selima, a ima ga mnogo, ali nešto slabije vrsti i u istočnom dijelu otoka. Sav ovaj buhač kupuju skoro isključivo starogradski trgovci | za tugji račun, a najviše kao agenti velikih tvrika iz Trsta. Odavna su naime strani trgovci upoznali vri- jednost hvarskog buhača, pa su u Staromgradu još davno prije rata držali svoje stalne agente. Tako je velika bečka firma Zacherl tu imala svog glavnog agenta za cijelu Dalmaciju, a ta je firma obično kupo- vala do '/4 proizvoda cijelog dalmatinskog buhača. Tršćanski trgovci i dandanas tu drže svoje stalrie agente i neprestano se preko njih informiraju o stanju trgovine buhačem na Hvaru i ostaloj Dalmaciji. Velika američka firma Alired Joensson, jedna od najvećih na svijetu, ima u Staromgradu svog agenta, koji je lanjske go- dine za njezinu filijalu u Trstu kupio l/a od sveukup- nog hvarskog buhača. dovno kupuju mnogo buhača na obližnjim otocima i izvoze ga većim dijelom, naravno, preko Trsta. Sve ovo dovoljno jasno pokazvje kako veliku važnost pridaju stranci hvarskom tržištu, i koliko ovo naše jako središte ovisi o strancima, a u prvom redu o Trstu. Bilo je pokušaja da se osnuje u Staromgradu buhačka zadruga, ali radi nedovoljnog kapitala ovaj pothvat ne može da uspije. Tu akciju bi moglo da poduzme društvo ,Buhač“ iz Dubrovnika, pa da pola- gano otrgne Hvar od veza s Trstom i svrati izvoz hivar- skog buhača na Dubrovnik. Pouzdano znamo da su nekoje velike strane firme iz Amerike same predlagale da se hvarski buhač izvozi preko Gruža, ali su se tome, naravno, oprli njihovi agenti u Trstu. Malo jača akcija društva ,Buhać“ megju hvarskim trgovcima si- gurno bi donijela uspjeha, a mi sa svoje strane to preporučamo i želimo, —ć. K poglavlju o srodnosti Južnih Slovena. Primamo ovaj člančić, koji donosimo kao 'miš-| ljenje piščevo : Proi. Jagić Slavena prema geograiskom susiedstvu, tvrdio je u smislu teorije o srodnosti da prelaze i jugoslavenski dialekti jedan u drugi prema zemljopis- nome položaju te da su dakle Jugoslaveni jez čno srodni u razmjeru geogrsiskog susjedstva. Ali to je samo teorija bez potankih dokaza. Slovgnac Miklošić imao je drugu teoriju. Tako tvrdii proi. Belić, đa još uvijek ne poznamo dovoljno akcentuaciju u pojedinima južnoslavenskima diaiektima, A iz radova prci. Davorina Nemaniča, Slo- venca od Mellike, univ. profesora Belića i Rešetara, prof. Carića je poznato, da je kastavski, dakle čakavski akcenat, nadalje akcenat ne nekima dalmatinskim oto- cima, pa u Virju kod Bjelovara sličniji ruskomu, slo- venskom i valjda i bugarskomu, nego olficialni štokavski. Sličan akcenat poznat nama je iz Pergošićevog prevoda Verboczijevog Hungariae“ te iz Sahmatove rasprave o akcentu Jurja Križanića, o čemu se možemo presvjedočiti i iz Jagi- ćevog rada o ,životu i radu Jurja Križanića“, prvog propagatora slavenske uzajamnosti, rogjenog u Obrhu kod Lipnika u Hrvatskoj, ob rubu Bijele Krajine. Na licu mjesta zabilježio sam u Boki Kotor- skoj nekoje naglaske na svršetku riječi u riječima: vode, drva, posla, gospodin, dobra (noć; govori se i u Dubrovniku), lanskć godine, ovi, ova, ove, ob€, ovaj, čitat, ležat, id€š, zovi (te), te na predzadnjem slogu u riječi: smijao, Primjećujem, da označujem akcenat pri- bližno, t. j. da ne naglasujem sloga, na kojem nema akcenta; a u svrhu ovog članka je to dovoljno. Ovako naglasuju u Kotoru, Špiljare, u Prčanju, u Budvi, u Ulcinju, a čujem da naglasuju: vodć i Cr- nogorci katunske nahije i — Splićani. Inače starogradski trgovci re- . »Iripartita juris consuetudicnarii regni,