pOSTARINA PLAĆENA Broj 34. š ed 1 ate pozi koje OR si Za LE SG ANIH se i E ZNA e : Bi e S" oto NJE KELA PS i g s IJ E još SI A0KI KE Zi VU st, s, Ee že u toj art. ea - šk Pojedini broj D'n 1:50 List SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjeiovučić, Dubrovnik 18. septembra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Kongres privrednika. U subotu je 11. 0. mj. počeo da zasijeda i vijeća u Beogradu IV, zemalj. kongres privrednika. Kongres je bio odlično posjećen, na njemu su bili zastupani svi krajevi države. Od strane vlade bio je prisutan mi- nistar trgovine i industrije. Našu Trg. Obrt. Komoru zastupao je g. Dr. M. Medini. Odužim govorom otvorio je kongres predsjednik g. Gjorgje Radojlović, a zatim je dobio riječ predsjed- nik beogradske trgovačke komore. Ovaj je istakao, da su osnivači male Srbije bili trgovci Karagjorgje i Miloš. Sve do ujedinjenja privrednici su imali jakog uticaja na državne poslove. Viđovdanskim ustavom skinuto je pravo većim varošima, da biraju sebi poslanika, te je narodna skupština nepotpuno organizovana, jer su u njoj zastupani samo intelektualci i zemljoradnici. Zato narodne skupštine ne daju one rezultate, koje bi mogle dati, da je u skupštini zastupan izvjestan broj trgovaca, industrijalaca i ganatlija. Radi toga privrednici nemajući svojih poslanika u skupštini priregjuju ovakove kon- grese, koji daju vrlo dobre rezultate. Na prošlom kongresu bilo je predvigjeno, da će biti izveženo od 1. septembra 1925. do 1. septembra 1926. raznih proizvoda za 10 miljerdi dinara. Megju- tim izvezeno je manje 1 miljardu 870,651.000 dinara ili 23 po sto. Ovaj manjak najveći je kod kukuruza, drva za gragju i kod brašna. Od ujedinjenja za sedam godina do 1925. uveženo je robe za 42 miljarde 296,115.000 dinara, a izveženo je za 34.651,510.000 dinara. Uvoz je bio veći od izvoza za 7.644,605.000 dinara. Izuzetak čini 1924. godina, gdje je izvoz veći od uvoza za 1.317,031.000 dinara i 1925. godina, gdije je količina izvoza veća za 151,661.000. Ovaj višak ne« znatan je, kad se uzme u obzir viši uvoz za prošlih sedam gcdina i potreba države za devizama na nabavke i otplate dugova, koja iznosi oko 1,400,000.000 dinara godišnje. Vrlo je važno, da se o tome razmisli, je će - nas deficit trgovačke bilanse dovesti do finansijskog kraha. Mjesto da se dinar popravlja, opadat će. Po- sljednje tri godine bile su dosta plodne, te smo mogli popraviti i održati dinar, ali ako se desi koja slaba godina, mi nemamo nikakovih rezerva, jer sve što je zaragjeno, a to se ogleda u izvozu, to je uirošeno. Kupovna moć našega naroda i rashodi državni treba da se kreču strogo u granicama izvoza, pa od toga ireba utrošiti manje za 20 po sto, nego li je izvoz i da na taj način stvaramo rezerve i poprav- ljamo dinar. Lanjske godine na dan kongresa 100 di- nara bilo je u Ziirichu 9.21 švicarskih iranaka. Preko cijele godine dinar je bivao sve niži, kako je to pred- vidio lanjski kongres, tako da je danas kurs u Zilrichu 9.14 švicarskih franaka. Ako se bude na današnjem kongresu utvrdilo, da će izvoz biti od 1. septembra 1927. godine onoliki, koliki je stvarno bio ove godine — 8.100 milijuna dinara, a uvoz bude toliko isti, onda će se vrijednost dinara smanjiti, jer će i državna potreba deviza od oko 1.400 milijuna dinara uticati na kurs dinara, Tako će od početka iduće godine vjero- jatno početi padati dinar, a past će može biti i ispod 9 švicarskih franaka. To se može znatno popraviti, ako država uvede štednje i bude sve svoje potrebe ma- bavljala u zemlji. Imajući u viđu veći izvoz od uvoza u 1924. godini mi smo učinili pretpostavku, ako izvoz za 5 do 6 godina bude veći za milijun dinara od uvoza, da bi dinar mogao dobiti predratnu vrijednost. Ali pošto je bilo obratno, to dinar rije narastao i mi ćemo trebati za popravku dinara još dugo vre ena. Megjutim naš izvoz nije pao po količini već. vri jednosti. Italija da bi pojačala svoju trgovačku bilansu * segnula je za energičnim mjerama, kojima je ograni- čila potrošak kruha, zabranivši luksusno pecivo. Dok se tako vani radi, kod nas se rasipava. Kao dokaz navodi, da je za posljednjih pet godina od 1921. do 1925. bilo uvezeno kave za 914,963.000 dinara, ugljena za 900.546.000, šećera za 826,115.000, pirinča za 526,821.000, masti za jelo 187,855.000, narandži i li- muna za 117,597.000, čaja za 66,101.000, datulja i smokava za 42,364 000, suhog grožgja za 39,668.000, pudera i mirisa za 31,823.000. Dakle je za nepotrebne Nove pećine u dubrovačkom primorju okolo Stona. Ko bolje pozna fcrmaciju brda naše bliže okoline, taj može vrlo lako da prosudi, da je gotovo svuda jednaka na teritoriju negdašnje republike dubrovačke i u Hercegovini, što s tim teritorijem graniči, a nalazi se izmegju Jadrana i Popova polja. Gregja je veoma podesna za jame i pećine, stoga je ovo primorje pro- čičkano raznim pukotinama, podpećinama, pećinama i jamama. Goli krš propušta kišnicu, da nakapavanjem obljepljuje i saliva lijepe ,vilinske stanove“ u utrobi zemlje. Čim malo teren slegne ili crvena zemlja opuzne, te nastane praznina izmegju hridina i SBNEBNI eto ti vode da čini svoj poso. Davno sam imao namjeru, da se prošetam u spe- leološke svrhe našom okolicom i da se nauživam tih »Vilinskih dvora“, čim nagiem druga u prodiranju u »Podzemni svijet“. Mimogred budi rečeno, da sam još prije sa uč. Đ. Vlajki obašao tri podpećine u oko- x lini Orašca, no te nemaju nikakove znamenitosti, jer su oljuštine pod gredama, uske i za puzanje a duge 8 do 10 m. Ništa osobita. Takovih je na stotine po našim brdima. Isti put bio sam sa uč. L, Mozarom u pećini nad Trstenijem. Ova je pećina u vrhu brda, nešto veća, Jedva je nagjosmo. Trebalo se spuštati na konop i saći 50 m. Pećina se pretvorila u zatrpanu jamu. Obložena je doduše Bepa, ali ne ide dalje, jer je gomila zasula. Sa uč. J. Tiozzom pogjoh u Ston; gdje nas do- čeka uč, F, Vlašić, koji je znao da dolazimo i zašto dolazimo, Odmah pogjemo u Ponikve, gdje kažu ve- like pećine, M. Kusijanović. Ponikve. Ljudski kosturi. Dne 15/8 ujutro 6 s. lijepo društvo nas triju uči- telja, predvogjeno seljakom F. Vlašićem. Pavovim i dječakom Mihom Hiadilom, uputi se sa izvora gorskog vrela u Boljenovićima na lino brdo pod ,Gomilu“. Išli smo uza stranu, koja je jedna vrst ponikve; što je skliznula u neku podzemnu prazninu — podzemno jezero, iz kojega izbija to i druga vrela. Ta se strana zove Ružino ždrijelo. I čim dogjemo ma vrh, vrhom stignemo do ,Gomile“. Tu pod njom 5 m nalazi se pećina zvana ,Crna jezera“. Ovaj naziv pun je zna- čenja, koji siže u starija vremena i koji nam potvr- gjuje predpostavku, da je tu odušak skrivenog jezera u sredini brda. Ulaz joj je s juga i dosta uzan do oveće dvorane. Odavle je drugi ulaz u pravu pećinu, Ovdje opet pukla je široka dvorana sa okruglim otvo- rom na vrhu, kao panteon, jer otud izbija svijetlo ovomu prostoru. To nam je bio znak, da je ovdje sigurno čovjek mogao pribivati, tim više, što smo na- šli komadiće lonaca i kosti životinjske, a nad pećinom, kako spomenuh, ,gomila“ je nabačena od ljudi. U ovoj dvorani — 6 m od drugoga ulaza — naigjemo na gragjevinu davno, davno zidanu iu pola prelivenu nakapninama. Tu je jamačno čovjek stanovao i našao sigurno skrovište. To će nam potvrditi i kasniji nalaz. Pećina je prostrana ; širina joj je od 4 do6 m, visina od 5 paido 40 m. Premda je ova pećina u vrhu brda, ipak sudim, da je nekad bila korito rijeke po- nornice i to baš u ona davna vremena, kad su Poni- kve bile visoravan povezana sa okolnim brijegovima, luksusne stvari izdano za to vrijeme preko 4 miljarde dinara. Niko ne može zamjeriti da se takove brojke iznose, jer sve to postoji u vezi sa popravkom dinara, ekonomskom krizom i ekonomskim stanjem. Za tim je uzeo riječ g. dr. Krajač, i pozdravio je u ime vlade kongres, naglasivši, da će vlada sa najvećim interesom pratiti njegov rad. Kritika kongresa znači jaku želju i volju, da se dostigne ono, što treba postići. Korist ovakovih kongresa vidi se sve jače od godine na godinu. Početak je sretan. Tri su glavna stožera za sanaciju privrednih prilika: stabilizacija dinara, uštednja u državnom budžetu (kog kojega će se uštediti do 10 posto spram prošle godine) i aktivna trgovinska bilansa. Princip mora da bude da se sve potrebe moraju što više podmiriti domaćom produkcijom, Nakon govora ministra Krajača prešlo se na izbor sekcije za procjenu izvoza, kojih imađe šest: za zrnatu hranu, za voće, stoku, drvo i rude, industriju i zanat i za oslale produkte, a onda se prešlo na treću tačku dnevnog reda: o šumarstvu. Kod prvoga dijela o pošumljivanju držao je re- _ ferat u ime splitske komore g. Sava Bošković, koji je detaljno prikazao stanje goleti u pojedinim provincija- ma, dok je inspektor ministarstva šuma i ruda g. Balen popunio taj referat statističkim podacima kao i prika- zom vladinih mjera, koje su u tom pravcu do sada poduzete. Njihove je referate popunio tajnik dubrovačke komore g. dr. Milorad Medini. govoreći o zakonu o diobi općinskih pašnjaka. O šumskoj industriji opširno je u ime sarajevske komore izvijestio dr. Vojislav Besarović, a dopunio je je taj prikaz sa strane vlade inspektor dr. Milan Ma-. rinović ističući mjere, kojim treba podići industriju drva. Govorili su još tajnik saveza industrijaca g. Marko Bauer i predstavnik banatskih indusrijalaca g. Georgijević. U nedjelju ujutro nastavljeno je vijećanje kongresa. Referent novosadske trgovačko-industrijske komore g. Gjeka Popović pročitao je svoj referat o regulaciji naših rijeka zbog osiguranja od poplave. Dr. Adolf Cuvaj sekretar trgovačke komore u Za- grebu, prikazuje u svome referatu statističkim podacima ie, čim se visoravan slegla, biva, čim nastadoše Po- nikve, presušila rijeka, a korito nastala pećina. Slaz je prilično strm, te voda odnosi zemlju, otpatke drvlja i kosti. U duljini pećine, koju računam 232 m, cijenim da pada 80 do 90 m. Premda je to- liko duga, ipak nije bogata sigama ; tek pri kraju na- lazi se lijepa partija nakapnina. Kad smo učinili u pećini 30 m puta, pri desnoj stra- ni zapazili smo salivenu u zid otupinu tikvinu — forme čovječje lubanje — napunjenu crvenom zemljom, tvrdu, okamenjenu. Ta olupina kao da je čeona kost, tjeme, zatiljak, sljepočica sa očnim šupljinama. Nije se mogla skinuti sa zida, pa je ostala čvrsta na svojemu ležaju, čekajući da tajnu odgoneta onaj, koji je vještiji i koji će se dulje u pećini baviti. Nas je vukla želja da ide- mo dalje; samo naprijed u tajnovitost. Nijesmo daleko išli, dogjemo do ponora, pa smo već mislili na po- vratak. Srećom nagjemo zaobilazan pat kroz rupu — 2 čovjeka visine — i sagjemo na prohodno ilo. Kad smo učinili 125 m puta, začudi nas nalaz ljudskog kostura, koji leži na uskomu podcu. Kosti su mlada čovjeka — valjda ženske — no bez glave. Nije kostur okamenjen. Komadi lubanje, koja se raspada, nalaze se nešto niže, porazbacani i izmiješani sa kralježnja- cima. Još 25 m dalje i dublje našao se je drugi ko- stur, Ovaj je bez glave, jači i po formi izgleda muški. Dakle zaljubljen par ili familja pećinskih stanara, Ko- sti se raspadaju pri samom dodiru, što znači zaista starinu. 30 m nakon toga, nalaze se jur spomenute sige, što sliče vodopadu, drobovima, draperijama i sljubljenim kolonama, Pećina je uopće vlažna i obilna crvenom zemljom. Zadnji pak desetci metara puni su baš mokre zemlje i tu se suzuje visina, da se jedva