POSTARINA PLAĆENA Broj 38. Dubrovač ki Pojedini broj Din 1:50 List m) SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 16. oktobra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi p» tarifi, Megjunarodno regulisanje radnih odnošaja na moru. Ove godine u mjesecu julu održana je u Ženevi pomorska konferencija megjunarodne organizacije rada. Centralni Sekretarijat naših Radničkih Komora izdao je opširno saopćenje o toku i zaključcima ove konie- rencije. Ovi su zaključci od interesa i važnosti i za naš pomorski svijet, pa ih zato prikazujemo u opšir- nom izvatku. Riješenje spornih odnosa megju brodovlasnicima i mornarima ovaj put nije bilo prepušteno njima sa- mima, nego su se u te odnose miješali i drugi ele- menti, poslodavci i radnici drugih profesija, pa je baš njihovo učestvovanje mnogo uticalo na donešene odluke. 1. Konferencija je najprije usvojila jednu rezolu- ciju podnijetu od radničke grupe, kojoj su se brodo- vlasnici vrlo energično protivili. Ta rezolucija odregjuje, da se godine 1928. ima sastati nova pomorska konie- rencija i odlučivati o radnom vremenu na brodovima. > Brodovlasnici su sasvim pravilno shvatili da se tu može raditi jedino o proširenju vašingtonske konven- cije o osmočasovnom radnom danu i na brodovlju i oni su svu snagu svoje argumentacije upotrebili na to, da dokažu kako je primjena osmočasovnog radnog dana na brodovima nemoguća. *-—“2," Konferencija je usvojila jednu preporuku o obaveznoj ustanovi inspekcije za sve pomorske bro- dove. Inspektori moraju biti stručna lica, potpuno ne- zavisna. Njima se radnici mogu slobodno obraćati svojim predstavkama i oni su ovlašteni da inspekciju mogu vršiti u. svako doba. Ova inspekciona služba ireba da bude djelo opće inspekcije rada u svakoj zemlji i da se vrši po istim principima. 3. Konferencija je usvojila jednu konvenciju, ko- . jom se utvrgjuje, da svaki mornar mora biti angažovan na rad pismenim ugovorom potvrgjenim od strane brodarske uprave u pristaništu gdje bude angažovan. Ova osobna zaštita i javni karakter ugovora o angaž- manu mornara nužni su radi toga, što je po svojoj službi mornara upućen u strane zemlje i ima da se radi zaštite obraća stranim vlastima. 4. Konferencija je usvojila konvenciju o repatri- ranju mornara, Radnička grupa nije mogla potpuno uspjeti sa svojim zahtjevom, da je brodovlasnik dužan vratiti svakog mornara o svome trošku u njihoyu zemlju ili u pristanište u kome ga je uzeo na službu. Konferencija je usvojila, da je brođovlasnik dužan vratiti mornara samo tada u njegovu vlastitu državu, ako ga je na rad angažovao na jednom pristaništu te zemlje (države), kao što je brod svake države dužan dovesti u tu državu mornara pripadnika iste države pa ma u kome dijelu svijeta angažovao ga na posao, ako to mornar traži. No ako je strani brod angažovao stranog mornara u tugjem pristaništu, onda ga nije dužan repatrirati. Većina činovnika na konferenciji bila je gledišta, “ da je dovoljno obezbijediti da a bude bačen od strane brodovlasnika u tugji svijatći tamo ostane, već da se uvijek može vratiti u svoju nacionalnu dr- žavu. Kako ima mornara koji se sele po inostranstvu od jednog pristaništa do drugog, to nije usvojeno pra- vilo, da je brodovlasnik dužan po isteku radnog ugo- vora i njih vratiti u početno pristanište. Vrlo mnogo vremena potrošeno je oko toga, da se utvrdi na koje brodove treba da se odnose ove konvencije. Radnička grupa upormo je branila stano- vište, da pod konvencije ireba da podpađaju svi mor- nari i cjelokupno radno osoblje na brodovima, bez obzira na vrstu broda,. ako se nalazi u najamnom od- nosu, Nakon duge borbe ipak je moralo bili unešeno ograničenje da se izuzimaju od ovoga brođovi ispod 100 tona tovarne zapremnine, ribarski brodovi i brodovlje koje vrši saobraćaj samo megju pristaništima iste zemlje. Prema tome za mornare na ovom brodovlju važe opći propisi nacionalnih zakona o zašliti radnika i konvencije donijete na redovitim godišnjim konieren- cijama. Zasebnim rezolucijama izražena je želja, da se po istim principima, kao i za morske brodare, regu- liše položaj osoblja na ribarskim brodovima, 5. Kroz mnoge mnijene prošla je i tako zvana konvencija o disciplini na brodovima. Poslodavci su bezuslovno zahtijevali, da sve konvencije činu jednu cjelinu, i da oni ne mogu pristati niti na obavezno zaključivanje ugovora o rađu niti na repatriranje, ako se ne donesu i kaznene odredbe, kojima će se zaštititi puna vlast kapetana na brodu i obezbijediti, da mor- nari ne smiju u pristaništu napustiti brod niti raskiđati ugovor o radu prije ujegovoga isteka. Bio je veliki uspjeh radničke grupe, da je odmah na početku konferencije izvršena podjela na tri samo- stalna pitanja i na tri samostalne konvencije: ugovor o radu, repatriranje i disciplina. U komisiji za disci- plinu vodila se dugo borba oko kaznenih odredaba, pri čemu je gledište poslodavaca zastupao njihov pravni savjetnik advokat Dr. Bišon, a gledište radničke grupe jugoslavenski «delegat Dr. Topalović. Komisija je najzad sa većinom glasova usvojila zahtjev radničke grupe, da se kaznom smiju zaprijetiti samo oni učini mornara, kojim se vrijegjaju javni interesi i sigurnost putnika i robe, a nikako postupci mornara koji bi vrijegjeli pri- vatni interes brodovlasnika ili starješinski ugled njegov i njegovog upravnog osoblja na brodu. Poslodavci su tada napustili rad u komisiji. Poslije duže intervencije od strane direktora biroa i irancuske vladire delegacije postignuta je saglasnost, da se iz ove konvencije iz- bace kazneni propisi i ostave nacionalnom zakono- davstvu, a da se konvencija ograniči samo na pitanje kaznenog postupka, pri čemu bi se mornar imao za- štititi od samovolje brodovlasnika i kapetana. U ovome obliku konvencija je izašla pred plenum i zbog skra- ćenja izazvala je nezadovoljstvo većeg broja vladinih delegata. Kako su poslodavci glasali protiv nje nije mogla dobiti potrebne 2/3 glasova. Tada je vraćena natrag komisiji, da se pretvori u običnu preporuku, ali je onda radnička grupa stala na stanovište, da u ovome obliku stvar. za nju nema nikakve vrijednosti, te je na kraju krajeva cijela materija konačno odbačena. 6. Kenierencija je najzad usvojila jednu rezolu- ciju o potrebi zaštite mornara u pristaništima podi- zanjem mornarskik domova sa nužnim kulturnim ustanovama i stanovima za prenočište. Ovo se pokazalo osobito nužnim stoga, što mor- nari poslije višednevnog ili višemjesečnog boravljenja van svijeta pri dolasku u pristanište gotovo redovno gube sposobnost da rukuju samim sobom i odmah postaja“ žrive velikog parazitskog svijeta u svjetskim pristaništima, koji ih odvlači ka alkoholizmu i prosti- tuciji i pošto ih potpuno opljačka izbaci ih ma gdje, mahom u narkotičnom stanju. Najzad je konferencija izvršila izbor stalne pari- tetne komisije za pomorstvo, sastavljene od 6 radnika * i 6 poslodavaca koja je savjetodavni organ Megjuna- rodnog Biroa Rada za sva pomorska pitanja, Ovo je bila druga pomorska konierencija, a ob- zirom na opsežnost i važnost pitanja, kojim se bavila, znatno je njeno značenje «u području megjunarodnog reguliranja radnih odnošaja na moru. Naše šumarstvo. Rijetka proslava. 50-godišnjica Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja. U životu čovječanstva imade pola stoljeća velikih značenja — jer često donese jakih i važnih tekovina, kojima se životu daju nove smjernice — zadovoljava- jući težnju čovječanstva za progresom. Na 10. oktobra proslavilo je Jugoslovensko Šu- marsko Udruženje svoju pedeset godišnjicu — pola stoljeća svojega postojanja — mastavivši sintezom šu- marskih Udruženja, koja su zatečena na teritoriju naše Kraljevine o Oslobogjenju — imajućih za osnovicu Hrvatsko Šumarsko Društvo, osnovano prije 50 godina. Predstavnici našeg Šumarstva i šumarskog gospo- darstva i šumarske nauke, kojima na srcu leži napre- dak ove vanredno važne grane narodne privrede — sakupljeni su bili u Zagrebu sežući mišlju minulih pedeset godina: prateći tok. šumskog gospodarenja, osvježeni očelićenim uvjerenjem o korisnom radu što ga je Šumarsko Udruženje do sada izvelo, spremajuć se na još intezivniji i korisniji rad u budućnosti. Naše veliko narodno blago, naše šume, povjerene su našim šumarima, da ih čuvaju i uzgajaju, a našim šumskim industrijalcima i trgovcima da ih iskorištavaju a time da šume donesu vlasniku korist, radniku zaradu, narodu kao cjelini materijalna dobra. Predstavnici našeg šumarstva — predstavnici su velike grane naše privrede, pa je pedesetagodišnjica njihovog Udruženja ujedno pedesetagodišnjica privre- dnog rada, koji je narodu donio koristi i blagostanja ! Imajući u vidu pedeset godina svoga rada izdalo je Jugoslavensko Šumarsko Udruženje Spomen-knjigu u redakciji profesora Univerziteta Dr, Ugrenovića. Ova je knjiga dokaz ozbijjnosti naših radenika na polju šumarstva i iskrene ljnbavi za naše šuue. Pridružujuć se mnogim iskrenim čestitarima česti- tamo pedesetugođišnjicu našem Jugoslovenskom Šu- marskom Udruženju u živoj želji i nadi, da će naredna pedesetgodišnjica donijeti još više dobrih rezultata u šumskoj privredi našem slobodnom narodu, 0060606666806060686866086060| & BEĐBGGGGGBBGGBGBO0BGBGB9GBG60OB86G98088890 ZA JESENSKU i ZIMSKU SEZONU Preporučujem veliki izbor rublja, čarapa končanih i vunenih bluza, jempera, ženskih kaputa, rukavica, muškog i svilenih i oto sve uz jako snižene cijene. i ženskog S poštovanjem U: JOKANOVIC. Aleksandra | dak PO i BK i od