POSTARINA PLAĆENA Broj 40. Juhrovački SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK sa Pa 4 SFERA € Ri se gIEA R7) KI 4 dA broj Din 1:50 | m. itd & | i : IP Si God. 3. Viasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 30. oktobra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Neptunske Neptunske konvencije su posljedica raznih me- gjunarodnih ugovora: rimskog sporazuma o Rijeci od 27. januara 1924 g., sen-žermenskog ugovora, trianon- skog ugovora, rapalskog ugovora i svetomargaretske konvencije. Sa svim ovim ugovorima sva viseća pitanja nijesu u cijelini riješena, već su se predvigjali novi, detalj- niji sporazumi. Konferencija delegacija obiju država, kraljevine Italije i naše države, sastala se je u Mlecima da riješi sva ta pitanja, te je otpočela svoj rad 8. oktobra 1924 g. Rad konferencije bio je prekinut 17. decembra i na- stavljen 17. februara 1925 u Florenciji. Na novo pre- kinut 9. aprila 1925. g. nastavljen je 6. maja i završen = 20. jula 1925. g. potpisom 31 konvencije i sporazuma u Neptunu. Tim kovencijama regulišu se slijedeća pitanja : Sporazum o dopuni Rimskog Sporazuma o Rijeci u pogledu prometa. Konvencije i sporazumi o izvršenju Rimskog Sporazuma o Rijeci. (Sporazum o riječkoj općinskoj imovini i o javnim dugovima, o davanju vode i elek- trične snage našim okolnim općinama, o upotrebi grob- lja u Drenovi i prenosa lješeva, o riječkoj bolnici, o arhivima, o državljanstvu, o penzijama, o porezima, O izdižavanju i regulisanju Rečine, o ostalim mosto- vima, O carinskom nadzoru i ribolovu u sušačkim i riječkim vodama, o općenju sudskih vlasti.) Sporazum za izvršenje čl. 9. Rimskog Sporazu- ma o Rijeci. Konvencije i sporazumi o pitanjima koji se većim dijelom odnose na izvršenje ugovora o miru. (Konvenci- ja o dugovanjima i potraživanjima, sporazum o privatno- pravnim ugovorima, o rekvizicijama, o isplati bolničkih troškova, o radnicima, konvencija o likvidaciji soci- jalnih osiguranja, sporazum o kooperativi , Garibaldi“, O reciprocitetu u pogledu radničkog osiguranja, o kaž- njavanju šumskih prestupa u pograničnoj zoni.) Posebnim sporazumima regulisana su neka pi- tanja koja interesuju naše sunarodnike pravoslavne vjere u Italiji i naše pogranično stanovništvo : (Dva sporazuma o srpskim pravoslavnim općinama u Italiji, sporazum o turističkom saobraćaju, o dopunama beo- gradske konvencije o pograničnom saobraćaju, o po- djeli bivših austrijskih podmorskih kablova.) Svim napomenutim ugovorima kao i ovim nep- tunskim konvencijama kraljevina Italija potpuno je uspjela da osigura napredak Rijeke i Zadra, te da pot- puno zaštiti i stvori privilegisan položaj svojim poda- nicima u našoj državi. Snaše strane bile su ove konvencije primljene kao posljedica naših unuirašnjih prilika u vremenu kada su bile sklapane, a i općeg megjunarodnog po- litičkog položaja, pa ih stoga gledišta treba i prosugjivati. Svakako, fakat je da ovim konvencijama tali- janski državljani, talijanski kapital, talijanske ustanove, konvencije. talijanske škole, talijanski optirci dolaze u tako jak položaj u našoj državi, da će se teške posljedice toga stanja brzo osjetiti u našem javnom životu, a osobito na privrednom polju. - Zato je i razumljivo i opravdano nezadovoljstvo, koje se javlja u našoj javnosti, a specijalno na našem Primorju, koje je ovim konvencijama najteže tangirano. I dobro je da se čuje to nezadovoljstvo, jer to je ujedno dokaz da se nećemo dobrovoljno da pomirimo sa nametnutim privilegovanim položajem tugjih držav- ljana u našoj zemlji, pogotovo kad stvarno stanje na drugoj strani pruža sasvim oprečnu sliku u koliko se radi o našim sunarodnjacima. Ipak treba biti na čistu da provagjanje ovih kon- vencija na našu štetu mnogo ovisi i o nama samima baš kako je to ovisilo i njihovo sklapanje. Prazne lamentacije malo koriste bez pozitivnog rada i bez jake — nacijonalne svijesti i odlučnosti. Svi mi znamo da za nas nemaju nikakove vri- jednosti ugovori o reciprocitetu, jer da za našega čo- vjeka u Italiji ne može da se nagje kruha, a ako koji to pokuša, u koliko to bude od smetnje talijanskom gragjaninu, da će naići na — ricinusovo ulje. S druge strane svi mi znamo da je talijanski kapital uspio, da se u našim krajevima uzdigne i afirmiraito prijei bez potpore neptunskih konvencija, već jedino uslijed naše nacijonalne neosviješćenosti ili mlakosti. Veliko je ovo poglavlje, o kojem bi se dalo vrlo mnogo pisati, Mi ćemo samo radi primjera spomenuti da naša poduzeća kada rađe sa Italijom ne postav- ljaju za zastupnike domaće ljude, ne sklapaju poslove preko domaćih posrednika, ne sastavljaju ugovore na vlastitom jeziku, ne traže uopće načina za vlastitu, samostalnu afirmaciju nego u svemu i uvijek nastu- paju u siavu podregjenog i nižeg. Talijani naprotiv u našoj zemlji u jednakom slu- čaju obratno postupaju. Trgovačke radnje, industrijska poduzeća, banke, parobrodarske agencije osiguravajuća društva i sve ostalo zaposluju na svim položajima od direktorskog do poslužničkog vlastitog čovjeka, služe se svojim jezikom, paze ma svoj nacijonalni osjećaj i daju mu oduška u svakoj prigodi. Naša popustljivost što više prelazi često uopće granice čovječjeg dosto- janstva, jer samo tako se može tumačiti da obični naši renegati, a tugji optirci mogu da u našoj zemlji isključivo sa našim ljudima pare zaragjuju dok našim ljudima posla fali. Nije dakle sva težina konvencija u tome što na mih Italija može da nametne, a mi moramo da ih primimo, nego mnogo više u koliko mi sami idemo na ruku i potpomažemo svrhu i tenđenciju tih i ta- kovih konvencija, jer to ne _ moramo i jer to stoji do nas samih. Naša javnost u ovom času treba da u ovom pravcu upravi svoju pažnju i to će biti najdje- lotvorniji protest proti svakom pokušaju našeg poni- ženja i izrabljenja, a to je ujedno jedini stvarni način reakcije proti nametanju i donašanju takovih konvencija, Trgovačko pravo Jugoslavije. Prama jednom članku un. prof. Dr. Stražničkog možemo zaključiti da je pitanje unificiranja našeg ttgovačkog prava prepušteno vremenu, pa da se u opće ne može ni približno zaključiti kada ćemo imati jedinstvene trgovačke zakone. Radi se o donošenju mjeničnog, čekovnog, pri- vatno-pomorskog i trgovačkog zakonika. Mjenični i čekovni imali bi se oslanjati na odluke haške konferencije od 1912 god. i do tog bi zakona mogli najprije da dogjemo, a njegova je važnost naj- | više u tome što bi se uklonile znatne razlike u pitanju mjenično pravne pasivne sposobnosti ne cjelokupnom području naše države. Čekovni zakon donio bi se na- kon ovog i u vezi sa ovim. 'Na donošenju zakona o privatnom pomorskom pravu mnogo se radilo, ali u tome se zateže obzirom na nastojanje oko izjednačenja internacijonaluog pri- vatnog pomorskog prava. Naša je država potpisala i 4 kovencije prihvaćene na kongresima u Bruxelessu 1922. i 1925., ali baš uslijed nastojanja da idemo u- poredo sa ostalim svijetom, cijeli posao na donošenju vlastitog zakona zapinje i ne zna se kad će to pitanje u opće biti riješeno. Glede trgovačkog zakona, koji će obuhvatiti os- talo trgovačko pravno gradivo, takogjer postoje pote- škoće, jer se pitanje i njegova sastava i njegovih odredaba vezuje uz pitanje unifikacije općeg gragjan- skog zakonika. A to je svakako jedan od najtežih poslova, koji očekuju našeg zakonodavca, i ako se radi ne toliko o novoj kodifikaciji, nego o recepciji postojećih ustanova i njihovoj primjeni za cijeli teri- torij. Promišljalo se isprva i radilo se na jedinstvenom obveznom pravu, ali od toga se odustalo, jer su se pokazale znatne poteškoće za praktično provagjanje * takovog jedinstvenog zakona, pa se je to zato napu- stilo a odlučilo se izjednačiti cjelokupno gragjansko pravo, što svakako traži mnogo vremena, A prije nego se to učini ne misli se na izragjivanje novog trgo- vačkeg zakona. _ a Prama ovim obaviještenjima i pravnički i privredni krugovi moraju da računaju za još neodregjeni period sa onim zakonima, koji su u pojedinim našim podru- čjima još i danas u kreposti. Poštanska vijest. Gospodin Ministar Pošta i Telegrafa riješio je, “| da se na pošt. marke i dopisnice sadašnje emisije Cd preštampa povećanje njihove vrijednosti i to: na marku od 0.25 Din. 0.25, na markam: 0.50, 1, 2,3, 4,5,1. | 8 Din, 0.50, a na _ markam: 10, 15, 20, i 30 Din. | 1.— Din., na dopisnicam od 0.50 i 1.50 0.50. Ovo povećanje nadoplatak preštampat će se sa crvenom bojom oznakom 0.25 odnosno 0.50 i 1 Din. ispod lika Nj. Vel. Kralja. š Marke i dopisnice sa preštampanom povećanom vrijednošću pustit će se u saobraćaj sa 1. novembra t. gi važit će do konca istog mjeseca. Za.ovo vri- jeme marke i dopisnice, koje su sada u uporabi neće imati nikakve vrijednosti. Nu u toku tog vremena marke sadašnje emisije pojedinci moći će da zamjene kod pošta po nominalnoj vrijednosti. 988B9868C08BQGBGG0EOGBBEĐGAĐGOBG9GB 6 98808698E08886096980B890GB2BOGGOOBO ZA JESENSKU i ZIMSKU SEZONU preporučujem veliki izbor vunenih bluza, jempera, ženskih kaputa, rukavica, muškog i ženskog rublja, čarapa končanih i svilenih i to sve uz jako snižene cijene. B9OGEBGSBBBOGOQBQGG6ĐGBBGB089009 6 6066008808898 S poštovanjem U. JOKANOVIĆ. 8668986