mm POSTARINA PLAĆENA Broj 42. UA o ko agoi. : th pa m OT Dubrovački List SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK e SIE m ET #2 že ao broj Din 1:50 God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 13. novembra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi, Monopol duhana. Manjkavosti i nesavremenost. — Potreba za ukidanje monopola. Sa svim time, što je poznato da naša država, većim dijelom, daje dobru vrst duhana, ipak državni monopol duhana preživljuje veliku krizu, ne uspijeva- jući da uz zadovoljavajuće cijene nagje progju svome duhanu, na stranim tržištima. Sada mješte, da se traži uzrok tom zlu na pravome mjestu, nastoji se, da ga se svali na krivu adresu. Kako se saznaje uprava mo- nopola odlučila je da u buduće ne samo da se neće dozvoliti eventualna povišica domaće produkcije duha- na, nego dapače da će se smanjiti dosadanja, uskra- ćujuć mnogima dozvolu sagjenja, koji su je do danas imali. Sa ovakovima ogranićenjem postiće se manja količina duhana i onda se misli, da će se moći pla- sirati “na domaćem i stranom tržištu uz povoljnije uvjete nego li je to slučaj danas. Po ovome bi izgledalo, kao da bi neka hiper- produkcija domaćeg duhana bila glavnim razlogom neuspjehu državnog monopola, Nu neke važne činje- nice protivne su jednoj takovoj tvrdnji. Potrošnja du- hana u svijetu je ogromna i prelazi u iznosu mnoge milijarde dinara, pa godimice raste, a naročito se to može opaziti u zapadnim evropejskim zemljama, kao i u Americi, usljed velikog porasta pušača megju ženskim svijetom. Baš radi porasta potrošnje druge države nastoje, da povećaju sadjenje ovog rantabilnog proizvoda. Kod nas seeto hoće obratno, da sprovede. Zašto? Ne želi se priznati, da _ monopol po svemu uregjenju, po sistemu svoga rada, u borbi sa moćnim konkurentima na stranim tržištima, koji su većinom slobodna privatna poduzeća, nije u stanju da s uspje- hom plasira svoj duhan. Monopol, kao takav teži kristalizaciji svoga rada, da sve ostane pri starome, dočim trgovina, a naročito ona sa duhanom, to ne podnosi, ako se hoće da bude uspješna. Ona ponaj- bolje uspijeva u privatnim rukama. Danas uopće na svjetskim tržištima vlada velika medjunarodna utakmica u svim produktima i tko nije elastičan i u mogućnosti, da u relativno brzo vrijeme stvara odluke, taj će se za kratko vrijeme naći zapo- stavljen pred onim konkurentima, koji su u stanju, da to bolje izvrše. Rezultat, kojeg je naš monopol doživio sa svojom prodajom duhana dokazuje da ono ne spada megju ove posljednje. Drugi narodi, a tih je ne mali broj, uvidivši na vrijeme prednosti privatne inicijative, nijesu uopšte ni uvagjali monopol duhana. Megju tima odskače, kao najači, Amerika. U Sjev. Am. Državama gdje je sagjenje duhana slobodno, kao i trgovina sa duhanom, privatna inicijativa razgranila je ovu granu domaće privrede do zamjerne visine, koliko na domaćem toliko na stranom tržištu. I ako Amerika proizvagja ogromne količine duhana, to ipak nikome ne pada na pamet, da zagovara neka ograničenja. Taj Posao je još uvijek unosan za pojedinca, kao i za drža- vu, koja drugim načinom, bez monopela, pobire svoj prihod na duhan. Dok Amerikanskim i drugih naroda Privatnim poduzećima uspijeva da na stranim tržištima, redovno i godimice, plasiraju ogromne količine duha- na, dotle vidimo da jenaš monopol prisiljen da svoje relativno _male količine dobrim djelom radi slabe pro- dje drži po raznim magazinima. Nije tome uzrok vrsta duhana, jer ni drugi narodi nemaju sve ponajbolju robu, Dogogjaji su dokazali, da je uzrok u tome, što Privatnici uspijevaju bolje od monopola, da odgovore i udovolje u pravoj mjeri današnjim zahtijevima Svjetskog tržišta, a to znaći mnogo. U predratnoj kra- ljevini Srbiji moguće da je monopol najbolje odgo- Varao-za ondašnje vrijeme, ali danas, kad su naše luke SPojene preko parobrodarskih veza sa svim stranama poeta i kad naši proizvodi bivaju iznešeni na sirana ižišta izravnim putem, vrijeme je, da se, prepusti sagjenje i trgovina sa duhanom i kod nas slobodnoj privatnoj inicijativi. Možda će se primjetiti, da bi u tome slučaju država mnogo štetovala, gubeći tako jedno jako vrelo prihoda. Na to se može odgovoriti, da kraj današnjeg načina rukovogjenja sa trgovinom duhana koliko na domaćem toliko na stranim tržištima od strane mono- pola, nema se garancije, da će u buduće monopolu uspjeti da zadrži čak i današnji iznos čistog prihoda. Drugo slobodno sagjenje i slobodna trgovina, ne isklju- čuju svaki namet u korist države. Ti nameti i te kako obstoje u svim državama, ali u drugoj formi, nego li šte je monopol. Nema se razloga da se kaže, da bi u tom slučaju isti bili manji, nego li što su danas, da- pače izgledi su, da bi bili znatno veći. Kad ne bi bilo monopolskih ograničenja, sagjenje duhana u našoj državi neminovno bi radi pretežno svoje dobre vrsti u velike poraslo. Vas ovaj eventualni suvišak preko ograničenja kao prihod, pod današnjim sistemom ide za pojedinca kao i državu izgubljen. Ovo je isto- dobno i treći razlog, koji govori za privatnu inicija- tivu, a za ukidanje monopola. Poželjeno bi bilo, da i kod nas nadležni jednom provedu dužnog računa O novim potrebama i današnjim zahtjevima domaće privrede. Stanko Gučić. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Na našim žitnim tržištima. cijene su nepromjenje- ne. Na Novosadskoj Burzi zabilježeni su dne 11.0. m. slijedeći tečajevi: Pšenica 295, novi srijemski umjetno sušeni kukuruz: 157.90, brašno br. 0/462.50 sve iranko vojvogjanska utovatna stanica, isplata uz duplikat teretnog lista. Cijene u Dubrovniku. Pšenica —, stari kukuruz 230, umjetno sušeni 210, povremeno suhi zdravi 195, brašno burzovne tipe br. 0/520 do 530, 2/470 do 480, 5/425 do 435, 6/340 do 350, 7/250. Brašno eksportnih mlinova skuplje je za kojih dvadeset para po kilogra- mu. Sve franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dubrovniku. Kolonijalna roha. : Šećer kristalni prodaje se na manje količine 4 Din. 12.80, kockasti 4 Din. 14.70. Kava Rio od Din. 38 do 42. Pirinač talijanski od Din. 7 do 8.22, sve franko vagon ili obala Dubrovnik. Demaći produkti. Buhač. Potražnja srednja. Plaća se za otvoreni Din. 8 do 8.25, poluzatvoreni Din. 9, zatvoreni Din, 10.50 do 11. Maslinovo ulje. Ima potražnje. Plaća se za novu dobru bistru i žutu robu Dim. 15.50 do 16. Staro bistro ulje Din. 17 do 17.50. 2 Smokve. Ima potražnje, plaća se bolja roba Din. 83.50 do 3.75, slabija Din. 3 do 3.25. Burzovni izvještaj. New-York 56'63, Italija 2:33, London 275'—, Paris 187'—. Dinar u Ziirichu 9.14. Slučajni prolaznici i turiste. Čitamo u nekim novinama da je u Splitu bilo od 1.1. do 30. IX. ove godine 26.000 stranaca, a da ih je u Dubrovniku bilo kroz isto vrijeme 23.000, pa se iz toga zaključuje da ih je u-Splitu bilo više nego u Dubrovniku. Da je to u istinu tako, nama ne bi bilo žao, jer podizanjem Splita u turističkom po- gledu podiže se i Dubrovnik, ali faktično. ova stvar stoji malo drugčije u koliko se radi o pravim turis- tima. Jer Split od ono 26.000 imao je samo 6.000 inozemaca, a i to dobrim dijelom prolaznika, a Du- brovnik je imao od svojih 283.000 gotovo polovicu inozemaca i to većinom prave turističke publike. Toliko da ne bude pometnje, Turistički kongres. Vijećauja. — Referati. — Zaključci. U četvrtak je održana u našen gradu skupština »Saveza kupališta, banja i ljetovališta kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca“. Sa svih strana naše otadžbine došao je lijepi broj prestavnika naših kupališta i lječi- lišta, njegova razvoja i podizanja. Ukupno je učestvovalo oko 70 lica, a naročito je upadao u oko znatan broj prestavnika banja u Srbiji, koje još nijesu učlanjene u Savezu. Kongresu je prisustvovao u ime Saveza Ho- telijera njegov presjednik g. Miličević iz Beograda. Bila su zastupana četiri ministarstva: spoljnih poslova, trgovine (g. J. Gargašević), nar. zdravlja i socijalne politike. U ime društva ,Putnik“ prisustvovao je vije- ćanjima presjednik g. Milan Milić, koji je Past pan zagrebački ,Savez za unapregjenje turizma“. Vijećanje kongresa oivorio je pozdravnom besje. dom presjednik ,Saveza“ g. Dr. Lovro Radičević, koji je istaknuo važnost i cilj kongresa, naročito na- glasujući radost što se drži u Dubrovniku, prvom i najljepšem našem liječilištu na Jadranu. Poimence ““ pozdravlja sve prije spomenute kao i ostale delegate, a napokon dubrovačkog načelnika i velikog župana. U razlaganju o privrednoj ulozi i važnosti naših lije- čilišta podvlači potrebu da ,Savez“ kao njihov pre- | stavnik bude poduprt u radu od naše javnosti, a po- sebno od zvaničnih krugova naše države. Težnja je »Saveza“ da svoje djelovanje proširi po cijeloj državi, jer njegov rad ne može da bude lokalan i separatističan, pa zato očekuje da će se u ,Savezu“ okupiti sve naše banje i liječilišta, kako bi se sistematskim radom i jednođušnom ljubavi pristupilo zastupanju zajedničkih interesa. — Učesnici su sa aplauzom popratili govor presjednikov, a zatim je načelnik g. Dr. Skvrce u ime Dubrovnika pozdravio kongres i zaželio mu uspjeh u radu. Prešlo se zatim na referate. i diskusiju prama dnevnom redu, objavljenom u prošlom broju našeg lista, Prvi na dnevnom redu bio je referat g. /. Fuchsa o porezima, obzirom na unapregjenje turizma. Utvr- gjuje da preveliki porezi u raznim formama ugrožavaju eksistenciju naših kupališta i banja, te reda nekih 17 vrsta poreza, koje kupališta plaćaju. U poreznim za- konima mogu se naći i čudni propisi po kojima jedno kupalište, koje je kao d. d, dužno na javno polaganje računa, mora na iskazanu čistu dobit platiti oko 120% do 130%. Ima slučajeva gdje kupališta sa znatnim gubitkom moraju plaćati visoke poreze. Preporuča nad- - ležnim faktorima, da ne ometaju razvoj naših banja neumjesnim poreznim nametima. Banje i kupališta u našoj državi trebaju znatne investicije, ako se hoće da postanu barem sjena onoga što treba da budu. Pred- laže da kongres zatraži od nadležnih, da prigodom predstojećeg unificiranja poreskog zakona povedu Ta- čuna ne samo 'o kupalištima nego i o ostalim institu- cijama koje služe prometu stranaca. — Kritikuje način kako se troši novac, koji općine pobiru kao taksu na strance. Ovaj općinski prihod u većini slučajeva ne upotrebljava se za one investicije koje su vezi usa pro- metom stranaca. Ref. presj. Dr. Lovro Radičević, govori o pro- vedbi agrarne reforme na posjedu naših kupališta, te eksproprijaciji. tih zemljišta po agrarnoj reformi, pa osobito izlaže slučaj sa Varaždinskim Toplicama, ko- jim se na ovaj način ugrožava opstanak. Predlaže re- zoluciju, da se kod provagjanja agrarnog zakona povede računa da naša liječilišta ne budu uništena. : Gosp. Župan govori o dobavi zajmova za unapregjdnje kupališta, banja i ljetovališta. Razlaže potrebu jeftinog investicionog kapitala. Predlaže neka Savez poradi da naša Hipotekarna banka izagje u susret našim kupalištima sa jeftinim i dugoročnim. . zajmovima. da pretresu aktuelne probleme našeg turizma, - dK= 2