POSTARINA PLAĆENA /<7 dea A Ju Broj 43. 77) zu 1 rovač SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din 1:50 List God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 20. novembra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. JAVNA DISKUSIJA. Problem svijetla i vode. Treba presjeći čvor... I ako ekonomske nevolje i poratni kaos bije raz- mjerno jednako sve zemlje ipak se neda poreći općeniti napor da se dogje do što bržega sregjenja i da se u tom nastojanju u nekim zemljama polučilo upravo fra- panine rezultate. I kod nas se taj napor manifestovao većma doduše na riječi ali u nekoliko oblasti i na djelu, u rijegjim slučajevima, na pr. Split, prešao je dapače liniju nužnoga i tu stremi onom višku života, onoj — da je nazovemo — estetskoj potrebi, koja grad čini gradom a gragjane upućuje na veći zamah u svim granama rađenog i misaonog života, što sve na posljetku onu sredinu nadvisuje nad druge, a ona opet, po nuždi stvari, ozgor daje ton, pravac, pa čak kadgod obilježuje cijelu jednu epohu. Zato imamo primjer u našem Dubrovniku u prošlosti. Ali danas ? Danas nas hvata crvenilo. Danas je naš Dubrovnik —- čijom krivnjom ? — primjer zaostalosti, uprav možemo reći, potpune zapuštenosti. * Odmah po ratu kao drugdje i ovdje se bio javio u iskrenom zanosu duh obnove; mlada, slobodni smo reći, bujna energija oko podizanja svih uvjeta za raz- vitak našeg grada, obećavala je tad brda i doline. Sjećamo se iz tog vremena simpatičnih i promišljenih članaka u Leontićevom »R2du« — za obnovu Dubrov- nika. Pa kao mnoga druga lijepa namisao iz onih vremena sve se je to izgubilo u dim. Ne hasni danas bacati se kamenom na griješnike, na krivce: Svi smo na koncu krivi. Jedni što su naopako radili t. j. što nijesu nikako radili, a drugi što su taj nerad nehajno, možda najviše potajno rogoboreći, u oba slučaja pa- sivno — pratili. Ima-i težih pojedinosti, ali našto ih sad već iznositi kad imamo u vidu samo grijeh opće- nitosli naše, naš opći nemar. Kad s jedne strane uočimo naše dnevne nevolje, kad čujemo beziznimno svačiju jednaku tužbu što je izazivlju očajne prilike dvaju najprečih gradskih pro- blema — svijetla i vode —, pa kad s druge strane uočimo da je Dubrovniku ngrav i položaj dala ključ za njihovo riješenje bolji i solidniji nego ijednom gradu ma našoj obali, tad nam tek jasno postaje kolika je naša dekađenca kad nijesmo kadri da radije taj ključ iskoristimo nego da se svakidnevno mučimo brigom koju bi naši šukundjedi smatrali div- ljačkom zaostalosti i barem je za taj razlog smelli. S tim problemima svjetla i vođe, čini nam se da je mjera prevršila i mi smo željni n ovom času kad se, kako smo pouzdano informirani, ozbiljno počelo ra- dili na njihovom saniranju (na žalost ne iz daleko- vidnosti nego iz skrajne nužde) reći naša otvorenu riječ: vrijeme je da se već jednom svrši što je prije- čilo riješenje tih problema i da se započne na njiho- vom defiuitivnom i brzom okončavanju / da se utvrdi odgovornost onih koji riješenje imaju u rukama. Stvar nije jednostavna. Dugo se je motalo i plelo — i sad imamo uzao čvor, gordijski' čvor, koji treba presjeći. Jedno je jednostavno: izvor u Komolcu je pravi ključ Dubrovnika za riješenje svijetla i vode, za brzo i neskupo riješenje. Što smo toliko čekali ? Evo čvora, evo duge historije u tutanj potraćenog vremena, evo izvora naše zaostalosti, naših jada i muka: hcćemo li iznositi hroinološke razgovore, pre- govore, parnice i t. d. izmegju vlasnika industrije na izvoru u Komolcu Naslj. V. Kisić. imaše Općine ? Ne, ne koristi to. Rekriminacija na jednu ili drugu adresu nijesu mač koji ima presjeći čvor, Naša je riječ jed- nostavna : jedna i druga strana neka se koriste ste- čenim iskustvom — obostranim gubitcima! U tim baš gubitcima od megjusobnog spora ne mogu li zar naći zlatni nauk razboritog sporazuma, koji bi cijelom gragjanstvu digao Sisilov teret s vrata? Mogu i mora- ju! Dosta je parničenja, dosta zavlaćenja, dosta stran- putica, vrijeme je da se siječe voljom i brzo odmiče, Za na oko najteža riješenja ima vječno Kolumbovo jaje i vječni mač Aleksandra. U stvari biva to oboje isto. a : Projekti za izgradnju hidrocentrale. u: Komolcu gotovi su. Gotovi su i oni za opskrbu grada vodom. Za potrebiti zajam, čujemo, Općina ima već ponude. I snaslj. V. Kisić započeti su pregovori. Sad ako se ni ovaj put stvar ne riješi, mi sumnjamo da još u nas ima ljudi koji nijesu na čistu što čekamo i što trebamo i to većina ljudi. Bila bi to skrajna žalost za Dubrov- nik, ali bio bi i konačni udarac za te ljude jer Du- brovnik ipak neće i nemože zaostalosti, on hoće da bude biser, da bude žerka Rivijera na Jadranu. Od- lučno i brzo, bez sitničavosti i napržitosti, to je duh napretka u našem vremenu i to je naša riječ Općini. Općina i Elektr. Centrala. h »Još o pitanju naše elektrike“ NISKE člorik A »Narodne Svijesti« od 16. novembra br. 46, u koriie . se odrazuje bojazan da bi mogla Općina od 1. januara iduće godine povisiti cijenu struje, pošto Elin predava Općini Centralu jer da je pasivna, pak zato da ne će biti aktivna ni u rukama Općine. To nije istina. Ako je Centrala bila pasivna u rukama Elina krivica leži u neracijonalnom njezinom vogienju, jer način pogona nije bio stručnjački proveden, a uprava neekonomski vogjena. Elin, znajući da će morati predati Općini Centralu, nije htio da troši na popravke i uregjenja pokvarenih strojeva, uregjaja i mreže, pri čemu je bez dvojbe pogrešno kalkulirao, jer da je sve to uredio ona bi bila trošak lako amortizirao a uz to bio bi u stanju da racijonalno eksploatiše svoju Centralu bez da dogje u sukob sa potrošačima zahti- jevajuć od njih pretjeranu i ničim opravdanu povišicu cijeni struje. Dužnost je Općine da uvede stručno i racijonalno vogjenje Centrale, da od 1. 1. 1927. u naprijed osi- gura pučanstvu nesmetanu dobavu struje uz cijenu već odregjenu od Općine i da osigura da Centrala ne bude upala u pasiv. Na žalost Općina ne će moći da za prve mjesece potpuno izbjegne pasivu. Radi neupućenosti dotičnih faktora nije Općina odmah, pošto je primila izjavu Elina da će joj predati Centralu 31. XII. 1926., postavila stručnog inžinjera sa mnogogodišnjom praksom u Centralu, nalogom da preduzme sve po- trebite korake kako će Centrala moći bezuvjetno da nesmetano daje struju od 1. januara 1927. racijonalnim pegonom i ekonomnom upravom. Ovaj će pasiv ubla- žiti veliki potrošak eneržije uslijed zimskog vremena, Ali pošto će se struja za prvo vrijeme do uregjenja Cenirale morati izvagjati sa postojećim neispravnim strojevima uz mrežu i aparate sa pretjeranim gubitkom, ipak će možda izbiti deficit, kog će se morati ubrojiti u prometni kapital, Centrala, kada bude uregjena treba — da bude aktivna, ako bude racijonalno vogjena kao posebno neodvisno tečevno poduzeće na trgovačkom temelju. To dokazuje kalkulacija Centrale predata Op- ćini od 9. VII. 1924, izvješće knjigovodstvenih vještaka ranije prikazano u parnici za nabijanje cijene i izvješće 31 oktobra 1925. dato Općini po gospođi Inž. Stjepanu Wulpe i Dr, Melku Čingriji. Iz toga svega proizlazi da bi Centrala kad bi bila vogjena racijonalno, uz pošti- vanje ugovora sklopljenih sa tranvajem, i uz prodaju struje uz dozvoljenu joj cijenu od 7 Dinara, bila ak- tivna, uza sve nedostatke strojeva i njezine mreže. Ovo zadnje izvješće kalkulirano je na osnovi pretjera- nih podataka Centrale glede konsuma nafte i mazaćih ulja, jer je m. pr. za produkciju 1, Kws. uračunat kon- sum naite sa 0:39 kgr, dočim taj konsum ne smije bit veći od 0:27 do 0:35 kgr. I irošak je uzet u kalkula- ciju kako ga je navela sama Centrala. U tome irošku su sađržani i troškd%. za popravke i troškovi razni u iznosu od preko 500.000, što se ne će i ne smije po- noviti u uregjenoj Centrali, pak je pridržan i pretjerani gubitak na struji od 321/2% i neopravdani potrošak struje vlastite potrebe Centrale i neovlašteni potrošak struje sa strane paušalista. Kada se pak troškovi sta- vaka nafte i mazaćih ulja snize na današnju dobavnu | cijenu rentabilnost se Centrale znatno povisuje. Danas je nafta jeftinija po Kgr. 50.67 para a srednja cijena | mazaćih ulja je niža za 5 Dinara po kg. Cjelokupni < | trošak Centrale od 2,500.000 smanjuje se zato ma | okruglo 2,350.000, Općina kad preuzme Centralugubi M4 svoj privilegirani položaj davaoca koncesije, tako da 1 se i ona ima ubrojiti u obične konsumente, jer je i pravedno da troškove oko javne rasvjete i druge po- trebe Općine pogju na teret cijelog gragjanstva, a ne na teret konsumenata. Zato će i čisti prihod Centrale ići na korist općinske zajednice. Prihodi Centrale bi po tome bili: od potrošača za barem 350.000 Kws. po 7 D. D. 2,450.000 Općina za jav. rasvj.i svoje urede 65.000 Kws. , 455.000 | najam brojila » 182.000 KA : D. 3,037.660 “ Amortizacija i kamata 18% po- : trebitog kapitala za uregjenje Centrale (2,000.000 Din.), odkup Centrale od- brojivši od sekvestra nabavljenog Die- selmotora od 200 Ks. (1,100.000 Din.) sa D. 1,600.000 = ukupno D. 3,600.000. iznaša D. 648.000 trošak proizvodnje » 2,850.000 D. 2,998.000 ostaje dobitak od _D. 39.660 od Tranvaja » 520.000 Dobitak D. 559.660 što prestavlja oko 15% na utrošeni kapital. Ovi do- bitak će ostati na raspolaganje Općine, a ona će od- rediti iznose za otpis zgrade, strojeva, mreže itd. što | je potrebito a obzirom da Centrala nije nova nego popravljena i uregjena, a da su njezini uregjaji po tehničkim propisima davno zastarjeli. Grušku Centralu mora Općina uvijek smatrati kao posebno inđusirijsko poduzeće dok se ne izgradi hi- droelektrična Centrala na izvoru Rijeke izato se mora paziti pri uregjenju gruške Centrale da se tako uredi, | kako će kao rezervna Centrala moći udovoljiti po- trebama. Ne osvrčući se na tehničku istinu da trošak pro: dukcije struje po Kws. pada prama rastećem konsumu, | gruška Centrala ima veliku korist od tramvaja koji plaća | cijenu ustanovljenu ugovorom i sporazumom. Slijedeći | pravila ispravne tarifalne politike svaka Centrala daje > tranvajima i drugim velikim konsumentima znatne po- | puste na cijeni struje. Tako je Elin u vrijeme kada je od potrošaća struje za rasvjetu naplaćivao 80 para, a za motornu snagu 40 para po Kws. odredila tramvaju cijenu od 20.77 para za prvo potrošenih 130.000 a preko toga za 15 para po Kws. To dokazuje da je Elin taj ugovor sklopio u vlastitu korist, nek je pro- dukcija struje stajala skuplje. Sporazumom god, 1917. Elin, ostajući pri pravilima racijonalne tarifalne politike, odredila je nove cijene tramvaju, i ove niže od troška produkcije, pri čemu je kalkulirana velika dobit koju će imati tim sporazumom, jer je uzisti trošak produk- cije Elin znatno povisio dobit Centrale. To jasno pro- izlazi iz gornje kalkulacije. U ostalom Elin slijedeći pravila racijonalne tarifalne politike i u zadnje vrijeme, a sa jednim konsumentom mnogo manjim nego što je tranvaj (firmom Payer i drug) sklopio ugovor te mu ill h dava struju popriječno za 5 Dinara po Kws. i ada, ili Opaska uredništva. Mi smo ovu javnu diskusiju otvo- | rili u stupcima našeg lista, jer se radi o vitalnim problemima | našega grada. Izmjena mišljenja i iznošenje raznih gledišta si--. || gurno će doprinjeti, da i njihovo riješenje bude što pravilnije. | " N Kir