POSTARINA PLAĆENA Broj 47. Dubrovač SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK. hi HE ji DA Pojedini broj Din 1:56 t God. 3. 2 Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 24. decembra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara, | — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. izbori za oblasnu skupštinu. Prikazane i odobrene kandidatske liste kod okružnog suda u Dubrovniku. Grad Dubrovnik : I. LISTA: Kandidat : inž. Frano Kolumbić, suplent kod Trg. Akad. Zamjenik : Miiller Frano lvov, kovač. ll. LISTA : Kandidat : Dr. Artur Saraca, advokat, Zamjenik : Antun Miletić, fotograi. HI. LISTA: Kandidat : Dr. Matija Vidoević, advokat. kand. Zamjenik : Panto Andrić, trgovac. IV. LISTA : Kandidat: Stijepo Bjelovučić Ivov, upravitelj Hrv. Pučke Štedionice. Zamjenik : Banović Ivo Androv, tipograt. Srez Dubrovnik: I. LISTA : . Kandidati : \ 1) Dr. Stijepo Perić, odvjetnički kandidat u Stonu; 2) Vlahutin Miho pok. P., težak u Gabilima ; 3) Don Gjuro Kuljevan, župnik u Orašcu, Zamjenici : 1) Luka Brajević, seljak, Mikulići ; 2) Gjenero Mato Gašparov, irgovac, Banići ; 3) Vojvodić Ivo pk. Frana, Brgat Gornji. II. LISTA : Kandidati : 1) Bogišić Vlaho Radov, seljak i opć. prisj. iz Mrcina. 2) Koprivica Niko, odvjetnički kand. u Dubrov. 3) Roko Ivo, učitelj u Dubrovniku. Zamjenici : 1) Kostopeč Jako pk. Cvijeta, trgovac u Cavtatu ; 2) Grego Marin, brodograditelj u Dub. II. 3) Šarić Luka Franov, um. žandarm Trsteno. HI. LISTA : Kandidati : 1) Dr. Artur Saraca, advokat, Dubrovnik ; 2) Niko Skurić, učitelj, Čilipi ; 3) Andro Grbić, zemljoradnik, Župa. Zamjenici : 1) Dum Jero Gjik, svećenik, Gruž ; 2) Niko Marinović, posjednik, Sustjepan ; 3) Nikola Gj. Hajdić, trgovac, Babiuopolje. 1V. LISTA : Kandidati : 1) Glavić Pero pk. Nika, posjednik, Poljica ; 2) Fortunič Vlaho pk. Vicka, učitelj u m. Dubrov. 3) Banić Frano pk. Jozipa, posjednik, Trsteno. Zamjenici : 1) Vuičić Niko pk. Iva, posjednik, Popovići ; 2) Miličić Petar pk. Stj. posjednik, Lapad ; 3) Lukšić Luko Simov, težak, Čibača. V, LISTA : Kandidati : 1) Dr. Melko Čingrija, advokat u Dubrovniku ; 2) Božo Vragolov, trgovac u Cavtatu ; 3) Luko /Maškarić Franov, posjednik u Ma. lom Stonu. Zamjenici : 1) Nikola Ježić, apotekar_u Dubrovniku ; _ 2) Vicko Miloš, pomorski kapetan, Dubrovnik. 3) Lujo Mozara pk. Miha, učitelj u Trstenome. VI. LISTA: Kandidati : 1) Perović Vlaho pk. Mata, težak Mrcine ; 2) Stjepović Luka Nikov, težak, Brsečine ; 3) Golub Ivo, bojadisar, Dubrovnik. Zamjenici : 1) Budman Luka Nikov, težak, Pločice ; 2) Bulaš Niko Nikov, težak, Majkovi Gornji ; 3) Herco Andrija pk. Gjura, težak, Brsečine. Srez Korčula: I. LISTA : Kandidati: 1) Bjelovučić Dr. Nikola Zvonimir, advokat, Dubrovnik ; 2) Tomašić Dežević Jakov pk. M,, sjednik, Smokvica. težak, po- Zamjenici : 1) Sinković Martin. pk. Bara, Oskorušno. 2) Baničević Marinović Autun pk. Viska, trgo- vac, Smokvica. H. LISTA : zemljoradnik, Kandidati: 1) Sarnečić Dinko pk. Nikole, umir. novnik iz Korčule; 2) Kalafatović Milić Ivo, trgovac iz Janjine. Zamjenici : 1) Padovan Mulić Petar pk. Petra, seljak iz pošt. či- Veleluke ; 2) Rovtar Rudoli pk. Ivana, cand, phil. iz bobo : ll. LISTA : Kandidati: 1) Oreb Mingurin Luka, lučki upravitelj iz Veleluke; 2) Dr. Miljenko Franasović, kr. bilježnik iz Orebića. Zamjenici : 1) Dr. Roko Arneri, advokat iz Korčule ; 2) Ivo Matković pk. Joza, mešetar iz Potomja. IV. LISTA : Kandidati: 1) Aristid Vučetić, geometar u Dubrovniku : 2) Vučetic Šimun pk. Ivana, posjednik, Vela Luka. Zamjenici : 1) Ivo P. Tedeschi, mjenjač, Korčula ; 2) Nikola Cebalo pk. N., posjednik, Žrnovo. Varoš Blato: I. LISTA : Kandidat : Bačetić Ban Marin pk. Ivana, težak iz Blata. Zamjenik : Bosnić Pulenta Jure, težak, Blato. II. LISTA : Kandidat : Franulović Glumac Franko pk. Kuzme, težak Blato. ć Zamjenik : Marelić Anić Franko Ivanov, težak, Blato. Hi. LISTA : Kandidat : Kunjašić Joakim pk. Ivana, posjednik, Blato. Zamjenik : Padovan Berganj Ivan Ivanov, težak, Blato. Veličina starog Dubrovnika i uloga književnosti. Odavna se već kod nas uvriježilo mišljenje, kao da su stari Dubrovčani jedino u literaturi dali sve što su mogli i znali. Najednom sve njihove književnike uvrstasmo u onu nekolicinu velikih ljudi što ih dade Dubrovnik, Tako su mnogi od nas veličinu Dubrov- nika gledali u njegovoj književnosti. Ali pri tome smo vrlo često krivo gledali. To se u novije doba sve više uvigja. Jer nekoliko doista lijepih djela nikako ne može da opravda svu onu slavu i glas koju uživa cijela du- brovačka književnosti. U tome se prilično pretjeralo. A to zato, što se u većini slučajeva prelazi preko 0o- noga ostalog velikog i lijepog što je Dubrovnik dao, pa se već stolinu godina neprestano piše i govori najviše o dubrovačkoj literaturi, njezina se djela uz- dižu, a iz nekog nacionalnog ponosa njihova slava povećava. Tako je inteligencija, a preko nje i narod, doznala samo za imena dubrovačkih književnika, i na njima se, uglavnom, osniva sve naše znanje o veličini Dubrovnika. Ono par datuma iz povijesti Dubrovačke .Republike i suhoparno ispričani podaci o njezinom administrativnom “uregjenju ne znače upravo ništa. Sve to više škodi nego koristi. Time se samo poja- čava uvjerenje, da se o Dubrovniku nešto važnije i interesantnije nema što da kaže. Dubrovnik je tako kod nas proglašen nekim čudesnim gnijezdom pjes- nika i ništa više. O nekim drugim velikim Dubrov- čanima skoro se i ne zna. Ali sve ovo može i drukče izgledati. Naročito ako se malo izbliže upozna povijest Dubrovnika, a preko nje i karakter samih Dubrovčana. Tada se vidi da oni nisu nimalo bili neki čisti literati. Naprotiv. To su bili vrlo praktični i poslovni ljudi, uvijek i u svemu. Bavili su se trgovinom, pomorstvom, zanatima, bankarstvom ili gospodarstvom. Svojim imanjima su sami upravljali, a svoje porodice opet svojim radom uzdržavali. To vrijedi, naravno, za ranije doba. Lite- rarni je rad kod njih bio jedna zabava, razbibriga, od- maranje. To je ona bila i većini ostalog dalmatinskog plemstva onoga vremena. Kod nas i nema u to doba čistih literata, kao što ih je bila prepuna Italija. Da- kle, ni sami naši književnici nisu sebe smatrali nekim pravim literatima. Oni su svoje glavne sposobnosti i snage trošili na drugo, i u drugome dali sve što su mogli i znali. Zato ne smijemo ni mi danas na du- brovačku literaturu gledati kao na najsavršeniji plod dubrovačkog uma, a još manje u njihovim literarnim djelima gledati ono jedino veliko što je Dubrovnik dao. Ako, pak u tim djelima nagjemo i nešto doista velikoga, onda nam to može samo da posluži kao jedan dokaz više njihove duševne veličine. Nikako kao jedini. Stari se Duhrovnik razvijao u veoma siromašnom i neplodnom kraju. Trebalo je imati mnogo duševne . igara, i tjelesne energije da se u takvim prilikama održi jedna država. Zato su svi oni morali voditi vrlo tešku borbu, s prirodom i s ljudima, da istraju u životu. Njihovi su trgovci, pomorci, zanatlije, seljaci i ostali upravo čudesa stvarali. Ali oni nisu samo pobijedili sve zapreke i poteškoće, nego su nad njima zavladali. Tako je jedan siromašan i pust kraj postao ekonomski napredan, bogat i kulturan. A uz ovu borbu s prirodom trebalo je izdržati i onu sljudima. Malo je koja ovako malena i slaba državica bila u sličnom nezgodnom geograf- skom položaju. Dubrovnik je, naime, uvijek stajao na putu širenju jačih i moćnijih država, ali se svojom politikom znao da provlači i spasava. I zato se malo gdje toliko razvila diplomatska vještina, kao baš u Dubrovniku, U ovoj teškoj borbi i u njezinim rezultatima moramo tražiti najveća i najljepša djela Dubrovčana. Borba o život je malo kome bila onako teška kao njima, a ipak su se održali jedan čitav milenij. Dali su kroz to vrijeme dokaza svojih velikih sposobnosti i vanredne snage, a nas još i danas zadivljuju svojim. uspjesima. U jednoj sredini punoj briga i neugodnosti, gdje je uvijek potrebno sve žrtvovati da nas Život ne pregazi, doista je bila potrebna i literatura. Ali ne kao glavno zanimanje, nego kao zabava. A tako su stari Dubrovčani, većinom na nju i gledali. Odatle u du- brovačkoj književnosti onoliko komedija, drama i čime se ona razlikuje od ostale dalmatinske literature onoga vremena.