POSTARINA PLAĆENA

Broj 47.



Dubrovač

SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK.



hi



HE ji DA

Pojedini broj Din 1:56

t

God. 3.

2





Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“

Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik

24. decembra 1926.





Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara, |
— Plativo i utuživo u Dubrovniku.

— Oglasi po tarifi.



izbori za oblasnu skupštinu.

Prikazane i odobrene kandidatske liste kod okružnog suda u Dubrovniku.

Grad Dubrovnik :

I. LISTA:
Kandidat :
inž. Frano Kolumbić, suplent kod Trg. Akad.
Zamjenik :
Miiller Frano lvov, kovač.
ll. LISTA :
Kandidat :
Dr. Artur Saraca, advokat,
Zamjenik :
Antun Miletić, fotograi.
HI. LISTA:
Kandidat :
Dr. Matija Vidoević, advokat. kand.
Zamjenik :
Panto Andrić, trgovac.
IV. LISTA :
Kandidat:
Stijepo Bjelovučić Ivov, upravitelj Hrv. Pučke
Štedionice.
Zamjenik :

Banović Ivo Androv, tipograt.

Srez Dubrovnik:
I. LISTA :
. Kandidati : \
1) Dr. Stijepo Perić, odvjetnički kandidat u Stonu;
2) Vlahutin Miho pok. P., težak u Gabilima ;
3) Don Gjuro Kuljevan, župnik u Orašcu,
Zamjenici :
1) Luka Brajević, seljak, Mikulići ;
2) Gjenero Mato Gašparov, irgovac, Banići ;
3) Vojvodić Ivo pk. Frana, Brgat Gornji.

II. LISTA :
Kandidati :
1) Bogišić Vlaho Radov, seljak i opć. prisj.
iz Mrcina.

2) Koprivica Niko, odvjetnički kand. u Dubrov.
3) Roko Ivo, učitelj u Dubrovniku.

Zamjenici :
1) Kostopeč Jako pk. Cvijeta, trgovac u Cavtatu ;
2) Grego Marin, brodograditelj u Dub. II.
3) Šarić Luka Franov, um. žandarm Trsteno.

HI. LISTA :
Kandidati :
1) Dr. Artur Saraca, advokat, Dubrovnik ;
2) Niko Skurić, učitelj, Čilipi ;
3) Andro Grbić, zemljoradnik, Župa.
Zamjenici :
1) Dum Jero Gjik, svećenik, Gruž ;
2) Niko Marinović, posjednik, Sustjepan ;
3) Nikola Gj. Hajdić, trgovac, Babiuopolje.
1V. LISTA :
Kandidati :
1) Glavić Pero pk. Nika, posjednik, Poljica ;
2) Fortunič Vlaho pk. Vicka, učitelj u m. Dubrov.
3) Banić Frano pk. Jozipa, posjednik, Trsteno.

Zamjenici :
1) Vuičić Niko pk. Iva, posjednik, Popovići ;

2) Miličić Petar pk. Stj. posjednik, Lapad ;
3) Lukšić Luko Simov, težak, Čibača.
V, LISTA :
Kandidati :
1) Dr. Melko Čingrija, advokat u Dubrovniku ;
2) Božo Vragolov, trgovac u Cavtatu ;
3) Luko /Maškarić Franov, posjednik u Ma.
lom Stonu.
Zamjenici :
1) Nikola Ježić, apotekar_u Dubrovniku ; _
2) Vicko Miloš, pomorski kapetan, Dubrovnik.
3) Lujo Mozara pk. Miha, učitelj u Trstenome.
VI. LISTA:
Kandidati :
1) Perović Vlaho pk. Mata, težak Mrcine ;
2) Stjepović Luka Nikov, težak, Brsečine ;
3) Golub Ivo, bojadisar, Dubrovnik.
Zamjenici :
1) Budman Luka Nikov, težak, Pločice ;
2) Bulaš Niko Nikov, težak, Majkovi Gornji ;
3) Herco Andrija pk. Gjura, težak, Brsečine.
Srez Korčula:

I. LISTA :
Kandidati:
1) Bjelovučić Dr. Nikola Zvonimir, advokat,
Dubrovnik ;

2) Tomašić Dežević Jakov pk. M,,
sjednik, Smokvica.

težak, po-

Zamjenici :
1) Sinković Martin. pk. Bara,
Oskorušno.
2) Baničević Marinović Autun pk. Viska, trgo-
vac, Smokvica.
H. LISTA :

zemljoradnik,

Kandidati:
1) Sarnečić Dinko pk. Nikole, umir.
novnik iz Korčule;
2) Kalafatović Milić Ivo, trgovac iz Janjine.
Zamjenici :
1) Padovan Mulić Petar pk. Petra, seljak iz

pošt. či-

Veleluke ;
2) Rovtar Rudoli pk. Ivana, cand, phil. iz bobo :
ll. LISTA :
Kandidati:
1) Oreb Mingurin Luka, lučki upravitelj iz
Veleluke;
2) Dr. Miljenko Franasović, kr. bilježnik iz
Orebića.
Zamjenici :

1) Dr. Roko Arneri, advokat iz Korčule ;
2) Ivo Matković pk. Joza, mešetar iz Potomja.
IV. LISTA :

Kandidati:

1) Aristid Vučetić, geometar u Dubrovniku :

2) Vučetic Šimun pk. Ivana, posjednik, Vela Luka.
Zamjenici :

1) Ivo P. Tedeschi, mjenjač, Korčula ;

2) Nikola Cebalo pk. N., posjednik, Žrnovo.

Varoš Blato:

I. LISTA :
Kandidat :
Bačetić Ban Marin pk. Ivana, težak iz Blata.
Zamjenik :
Bosnić Pulenta Jure, težak, Blato.
II. LISTA :
Kandidat :
Franulović Glumac Franko pk. Kuzme, težak
Blato. ć
Zamjenik :

Marelić Anić Franko Ivanov, težak, Blato.
Hi. LISTA :
Kandidat :
Kunjašić Joakim pk. Ivana, posjednik, Blato.
Zamjenik :
Padovan Berganj Ivan Ivanov, težak, Blato.





Veličina starog Dubrovnika i uloga književnosti.

Odavna se već kod nas uvriježilo mišljenje, kao
da su stari Dubrovčani jedino u literaturi dali sve što
su mogli i znali. Najednom sve njihove književnike
uvrstasmo u onu nekolicinu velikih ljudi što ih dade
Dubrovnik, Tako su mnogi od nas veličinu Dubrov-
nika gledali u njegovoj književnosti. Ali pri tome smo
vrlo često krivo gledali. To se u novije doba sve više
uvigja. Jer nekoliko doista lijepih djela nikako ne može
da opravda svu onu slavu i glas koju uživa cijela du-
brovačka književnosti. U tome se prilično pretjeralo.
A to zato, što se u većini slučajeva prelazi preko 0o-
noga ostalog velikog i lijepog što je Dubrovnik dao,
pa se već stolinu godina neprestano piše i govori
najviše o dubrovačkoj literaturi, njezina se djela uz-
dižu, a iz nekog nacionalnog ponosa njihova slava
povećava. Tako je inteligencija, a preko nje i narod,
doznala samo za imena dubrovačkih književnika, i na
njima se, uglavnom, osniva sve naše znanje o veličini
Dubrovnika. Ono par datuma iz povijesti Dubrovačke
.Republike i suhoparno ispričani podaci o njezinom
administrativnom “uregjenju ne znače upravo ništa.
Sve to više škodi nego koristi. Time se samo poja-
čava uvjerenje, da se o Dubrovniku nešto važnije i
interesantnije nema što da kaže. Dubrovnik je tako
kod nas proglašen nekim čudesnim gnijezdom pjes-
nika i ništa više. O nekim drugim velikim Dubrov-
čanima skoro se i ne zna.

Ali sve ovo može i drukče izgledati. Naročito
ako se malo izbliže upozna povijest Dubrovnika, a
preko nje i karakter samih Dubrovčana. Tada se vidi
da oni nisu nimalo bili neki čisti literati. Naprotiv.
To su bili vrlo praktični i poslovni ljudi, uvijek i u
svemu. Bavili su se trgovinom, pomorstvom, zanatima,
bankarstvom ili gospodarstvom. Svojim imanjima su
sami upravljali, a svoje porodice opet svojim radom
uzdržavali. To vrijedi, naravno, za ranije doba. Lite-
rarni je rad kod njih bio jedna zabava, razbibriga, od-
maranje. To je ona bila i većini ostalog dalmatinskog
plemstva onoga vremena. Kod nas i nema u to doba
čistih literata, kao što ih je bila prepuna Italija. Da-
kle, ni sami naši književnici nisu sebe smatrali nekim
pravim literatima. Oni su svoje glavne sposobnosti i
snage trošili na drugo, i u drugome dali sve što su
mogli i znali. Zato ne smijemo ni mi danas na du-
brovačku literaturu gledati kao na najsavršeniji plod
dubrovačkog uma, a još manje u njihovim literarnim
djelima gledati ono jedino veliko što je Dubrovnik
dao. Ako, pak u tim djelima nagjemo i nešto doista

velikoga, onda nam to može samo da posluži kao

jedan dokaz više njihove duševne veličine. Nikako
kao jedini.

Stari se Duhrovnik razvijao u veoma siromašnom
i neplodnom kraju. Trebalo je imati mnogo duševne

. igara,

i tjelesne energije da se u takvim prilikama održi jedna
država. Zato su svi oni morali voditi vrlo tešku borbu,
s prirodom i s ljudima, da istraju u životu. Njihovi su
trgovci, pomorci, zanatlije, seljaci i ostali upravo čudesa
stvarali. Ali oni nisu samo pobijedili sve zapreke i
poteškoće, nego su nad njima zavladali. Tako je jedan
siromašan i pust kraj postao ekonomski napredan,
bogat i kulturan. A uz ovu borbu s prirodom trebalo
je izdržati i onu sljudima. Malo je koja ovako malena
i slaba državica bila u sličnom nezgodnom geograf-
skom položaju. Dubrovnik je, naime, uvijek stajao na
putu širenju jačih i moćnijih država, ali se svojom
politikom znao da provlači i spasava. I zato se malo
gdje toliko razvila diplomatska vještina, kao baš u
Dubrovniku,

U ovoj teškoj borbi i u njezinim rezultatima
moramo tražiti najveća i najljepša djela Dubrovčana.
Borba o život je malo kome bila onako teška kao
njima, a ipak su se održali jedan čitav milenij. Dali
su kroz to vrijeme dokaza svojih velikih sposobnosti
i vanredne snage, a nas još i danas zadivljuju svojim.
uspjesima. U jednoj sredini punoj briga i neugodnosti,
gdje je uvijek potrebno sve žrtvovati da nas Život ne
pregazi, doista je bila potrebna i literatura. Ali ne kao
glavno zanimanje, nego kao zabava. A tako su stari
Dubrovčani, većinom na nju i gledali. Odatle u du-
brovačkoj književnosti onoliko komedija, drama i
čime se ona razlikuje od ostale dalmatinske
literature onoga vremena.