POŠTARINA PLAĆENA

GODINA PETA
a

Broj 5.

jo Svečanost

PROGLAS FESTANJULA,

Tubrovčani!

Od vjekova nam Sv, Vlaho nosi ponosno veselje
u svif dan: posebno, dubrovačko, naše veselje. On
je simbol prastare slobode i čovještva ovoga grada,
zidanog u magli davno minulih stoljeća, na klisuri
više mora, na slozi Pučana i vlastele. Kada je neda-
leko od njegovih i bršljanovih mira sve drijemalo u
tuzi tude vlasti, koja je pritiskivala napredak, Du-
brovsik je na suncu razvio bijeli stijeg svoga Parca
sa kf&pkim geslom slobodoumne snošljivosti između

staleža, pitome uglađenosti, duševnih pobuda i tež- >

nje za dostizanjem onih što su bili bolji od njega. I
ovjenčao se slavom,

Ravno pred tri stotine godina, u 1628.0j, na dan
Sv. Vlaha, spleo mu je pjesmom vijenac Gjivo Gun-
dulić! i

Dubrovčani!

Seljaci svih sela, građani svih staleža, proslavite
Sv, Vlaha! Od Rata do Sutorine.pohrlite živo u Grad.
Dignite u Vis krstaše, izvijajte plamene barjake, za-
grmite iz kubura, dajte oduška svojoj radosti i svo-
me veselju! Dođite, ovo je naš veliki dan! Dočekat
će vas prangije sa strmene “"inčete, Grad u sveča-
nom ruhu i srdačnost naša!

»Ovo dan je, ki dohodi jednom nami na godište«.

PROGRAM SVEČANOSTI SV. VLAHA,

Pred svečanosti; Dne 30, 31. januara i 1.0g febru-
ara — Svečano trodnevlje u zbornoj crkvi sv, Vlaha,
Pop. na 5 s. — Molitve. Govor (velč. Dn. Nedjelko
S, Sabatini) Blagoslov. 1, februara uveče u Bondi-
nom teatru svečana izvedba »Čudo sv. Vlaha« djela
conte Iva Vojnovića uglazbljena od poljskog sklada-
telja 6. L. M.o Rogovskoga.

2, februara. Na 21% ure po p. festanjuli uz svira-
nje »Himne sv. Vlaha«. grmljavu topova od 11 hitaca
i uz glas zvona podižu na Orlandu barjak sv, Vlaha
i time započinje svečanost. — Na 2/, ure po p. iz-
laze gradska bratstva sa svojim barjacima, te s mu-
zikama idu put Općine, da prihvate barjak sv. Vla-
ha, a odatle na Pile, da prihvate onaj sv, Andrije i sv,
Gjurgja, pa se svi skupa vraćaju do Crkve sv. Vlaha.
— Na 3 ure festanjuli dijele kruh siromasima. - Zatim
se pjeva večernja u crkvi sv. Vlaha i počimlje grli-
čanje. Na 4% po p. Pontifikalna Večernja u kate-
drali, gdje se izlažu svečeve moći, Topovi pale 21
hitac, — Na 6 ura rasvjeta grada, dok muzike uda-
raju pred crkvom sv, Vlaha, Na 7! ura pjeva se sve-
čana jutrnja u Svečevoj crkvi, Ophodom muzika oko
$r da završuje se svečanost prvog dana.

“3, februara, Na 5 ura pjevana sv. Misa (parohi-
jalna) u crkvi sv, Vlaha. — Na 6 ura muzike obilaze
gradom »na uranak« uz gruvanje topova (11 hitaca).
I Na 7 ura kreću gradski barjaci s muzikama na
Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa se zaje-
dno vraćaju na Pile, da pričekaju barjake sa zapadnih

sela. Pri susretaju pozdravljaju se lumbardanjem

trombuna uz udaranje muzika, dok topovi pale 11 hi-
taca, Poslije toga svi banjaci ulaze svečano u grad. —
Ispred crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjacima
te ih namještaju pred crkvom, — Na 81% ura sveča-
na misa u crkvi sv, Vlaha, — Na 10 ura pontifikalna
misa u stonoj crkvi. — Poslije mise procesija sa mo-
&ima svetaca, barjacima i muzikama, Kad stignu sa
sv, Pelenicom pred Spas, topovi pale 11 hitaca, a iza
procesija vojnici i mornari pale 3 puta ispred stone
erkve. — Na 214 ure po p. javna tombula. — Na 41%
ure barjaci pozdravljaju Parčev hram, Općinu i Bi-
skupa, te idu s muzikama na Pile, gdje barjaktari iz-
vijaju barjake uz lumbardanje trombuna, dok topovi
pale 21 hitac. Zatim se seoski barjaci upute svojim
kućama, a gradski se vraćaju s muzikama u grad. Na
5 ura u crkvi sv. Vlaha svečana večernja i blagoslov.
_ Na 6 ura rasvjeta grada a muzike udaraju pred
crkvom sv. Vlaha, Obilaženjem muzika oko grada
završuje se svečanost, — Na 9 ura veljun u teatru, |

5, Februara, Na 7/6 ura gradski barjaci idu s mu-
zikama na Goricu sv. Vlaha, gdje se služi sv, Misa,

VISE KRR PRA:

BROVAČKI L

i. FEBRUARA 1928.

Sv. Vlaha

a vraćaju se oko 10 sati u grad uz lumbardanje trom-
buna. U svečevoj crkvi na 61% prva sv. Misa. Na 814
svečana sv, Misa. Na 10! iza povratka barjaka zad-
nja sv, Misa, Na 5 ura po podne blagoslov, rasvjeta
grada, a muzike udaraju pred Svečevim hramom, Iza
programa muzike obilaze gradom,

10. Februara (Osmina sv, Vlaha), Na 6 ura prva
sv. Misa, Na 81% ura svečana sv, Misa. Po podne na
5 ura večernja, blagoslov i zaglava grličanja.

Festanjuli: Dr, M, Šimunković, Nikša Gracić,

CRKVENO PJEVANJE,

Crkveni pjevački zbor izvršit će o svečanosti sv.
Vlaha u dubrovačkoj katedrali ovaj program pjevanja:

Na 2, februara preko Večernje. Tresch: »Ecce sa-
cerdos magnus« (4 gl. mješ. zbor.) — Dentella: Do-
mine ad adjuvandum« (3 gl. mješ. zbor.) — Ama-
tucci: »Dixit Dominus« (dv. gl. muški zbor). — Ber-
nabei: »Confitebor tibi Domine« (falsobordone za 4
gl, mješ. zbor uz naizmjenični koral. — Molitor: »Be-
atus vir« (falsobordone kao gore), — Perosi: »Lauda-
te pueri dominum« (3 gl. mješ, zhor). — Perosi: »La-
udate Dominum« (2 gl, muški zbor), — Lederer: »Sa-
lutis aram Blasius« (4 gl, mješ, zbor). — Grassi: »Ma-
gnificat«.3 gl. muški zbor. uz naizmjenični koral za
ženske), — Lederer: »Ave Regina Coelorum« (2 gl.
ženski zbor). — L. M, Rogowski: »Salutis aram Bla-
sius« (5 gl, mješ. uz 3 trombuna i harmonij),

Na 3 februara preko Mise; Vittadini: »Misa Jubi-
laris« (3 gl. mješ.). Pri dolasku Biskupa: — Tresch:
»Ecce sacerdos magnus« (4 gl mješ.). — Introit: Gri-



..esbacher; »Gaudeamus omnes in Domino«.(2 gl, mu

ški zbor all' unissono). — Preko Ofertorija: L. M, Ro-
gowski: »Salutis aram Blasiusk (5 gl. mješ. uz 3 trom-
buna i harmonij, Na. karmoniumu prati prof Frano
Lederer. Dirigent A, Gjivanović,

SV, VLAHO IZVAN DUBROVNIKA.

Dubrovčani nastanjeni. izvan Dubrovnika slave
svoga parca po starim običajima. U Beogradu, Spli-
tu i Sarajevu imenovani su dapače i festanjuli. U
Beogradu Dubrovčani i Kotorani slave zajednički
dan Sv, Vlaha i Sv. Tripuna.

»čUDO SV, VLAHA«,
(Večerašnja premijera).

Naročiti odbor građana, formiran još prošle go-
dine, priređuje danas u Bondinom Teatru pedeset-
godišnjicu književnog rada gospara Iva Vojnovića. U
nizu g. Vojnovićevih proslava mislimo, da je ova naj-
markantnija i radi forme i radi sadržine, jer je ujedno
i proslava rada mladog Dubrovnika, raprezentiranog
u vokalnim i instrumentalnim društvima gradskim.

Proslava nam iznosi kompoziciju uvaženog polj-
skog moderniste, neo-romantičara M-a L. M, Ro-
govskog, koji u reviji moderne poljske muziike za-
uzimlje veoma vidno mjesto što dokazuje i činjenica,
da je na repertoaru praškog filharmonijskog društva
već izneseno nekoliko njegovih kompozicija čistog
filharmonijskog karaktera,

Gospar Ivo je svojom poznatom virtuoznošću ri-
ječi i umjetnošću duha scenski obradio onu poznatu,
prastaru legendu o Sv, Vlahu, koja nas vodi u doba
borbe naših starih sa Mlečanima.

Ova legenda, obrađena u nekoliko muzičkih sce-
nA, završuje sa prekrasnom »Himnom«, gdje se u
harmoniji i majestoznosti miješa i slijeva skladna sin-
teza riječi i tonov& naših dvaju umjetnika,
SVEČANA SOKOLSKA AKADEMIJA,

Na »Kandeloru« naš Sokol priređuje svoju obi-
čnu akademiju, koja je poznata po svojem zabavnom
aranžmanu i animiranosti. Prigodom ove akademije
posjetioci imati će prigode da razgledaju i izložbu
sokolske foto-sekcije.

ZABAVA DUBROVAČKOG RADN. DRUŠTVA,

Dubrovačko Radničko Društvo: priregjuje u Ne-
djelju dne 5 Februara ove god. akademiju. sa igran-
kom u korist fonda za bolesne. radnike. Početak
814 ura na večer, Ulaznina: dobrovoljni doprinos,

#

SVAKI BROJ 1.50. Din.

IST

PRETPLATA: Din. 60





Za inozemstvo Din. 120.

Sa našeg tržišta.
ŽITO I BRAŠNO,

Čvrsta tendencija potrajala je cijele prošle sed-
mice. Na Novosadskoj burzi zabilježeni su dne 3L
tek, slijedeći tečajevi: Pšenica 325/330. kukuruz
237.50, kukuruz za mart-april 245, brašno 0/450 me-
kinje 215, Franko Vojvodjanska utovarna stanica,
originalna mjera, isplata uz duplikate teretnih listova,

Cijene u Dubrovniku: Pšenica 385.—, kukuruz po-
vremeno suh žuti 280.— bijeli 285.— brašno dobrih
mlinova 0/520,.— 2/505.— 5/480.— 6/420,— 7/370.—.
Sve franko obala Dubrovnik. Za žito mjera kod uto-
vara, h
KOLONIJALNA ROBA, |

Šećer nepromjenjen, Prodaje se na manje količine
kristalni 12.75, kocke 14.35,

Kala, Rio od 34— do 36.— Minas 36.— Santos

37.— do 38.—,

Riža Gigante 650.— taljanski Splendor 555.— do
565.— malo slabije vrste 535—550,—,

DOMAĆI PRODUKTI,

Buhač: od nekoliko dana bez potražnje, plaća se
otvoreni: din, 23.— do 24—; poluzatvoreni:: din,
25.— do 26.—; zatvoreni: din, 28.— do 29.—.

Ulje: slaba potražnja, Prodaje se ulje bistro, roda
1927, — din. 16.— do 16,25.
JUŽNO VOĆE.

. Naranče crvene (sanguigni) prodaju se Din, 260.,
sanduk; polucrvene (sanguinelli) Din. 210/215, obične
žute Din. 190/200; rinfusa'u košarama kg. Din, 6.50.

Limuni, Din. 150/155 sanduk.

Mandarini kg, Din: 10/11,

Smokve grčke u vijencima kg. Din. 8/8.20, talijan-
ske u košarama kg. Din, 8.—; domaće prema vrsti
Din, 4.50—5.— kg.

Bajam oljušten kg. Din. 37.—

Lješnjak oljušten Din, 30.—,



Vožnja po Jadranu.
DUBROVAČKA PAROBRODSKA PLOVIDBA SNI-

ZILA JE PUTNIČKE CIJENE,

Dubrovačka Parobrodska Plovidba u cilju suzbi-
janja konkurence talijanskih parobrodskih društava,
od 1, februara ove godine snizuje znatno putničke
prevozne cijene, na svim svojim linijama,

Dosadašnje cijene iz Dubrovnika za Trst bile su
za L raz, Lit. 198.— II. 132.— III 66; za Bari I. raz.
Lit. 120.—, II, 80.—, III, 40.

Od 1. februara određene su slijedeće cijene: iz
Dubrovnika za Trst I. raz, Lit. 159.—, II. 106.—, Ili
53; za Bari I. raz. Lit. 99.—, II, 66.—, III. 33.—,

Na svim relacijama za tour-retour karte odobra-
va se popust 30% za I. raz. 20% za Il, raz. dočim na
relaciji Dubrovnik-Trst i obratno odobrava se 40%:
za I. raz; 30% za II, raz., osim toga 50% popusta na
izletnoj cijeni Dubrovnik-Kotor i natrag. Prema sa-
dašnjim cijenama za putovanje Dubrovnik-Trst i ob-
ratno, plaća se za I, raz, Lit. 191.—, II, Lit. 149.—;
Dubrovnik-Bari i obratno I, raz. Lit. 139.—; II. Lit.
106.— "7

Dubrovačka parobrodska plovidba ovim svojim
cijenama jasno je dokazala, da upravo shvaća važ-
nost našega položaja na Jadranu, te neprezajući pred
žrtvama i nastoji da našu zastavu uzdrži čvrsto i po-
nosno na svojim zauzetim položajima,

Specijalni popust odobren je za putovanja u Du-
brovnik, te će se na taj način mnogo doprinijeti, da
se posjeta Dubrovnika stranim gostima olakša.

Stranu jaku konkurenciju koja je obilato podupr-
ta sa strane državne vlasti Dubrovačka parobrodar-
ska plovidba suzbija sa nerazmjerno skromnom pot
porom sa strane naše vlade, ;

Svi mi bez razlike, u ovoj nejednakoj utakmici,
treba da svojski i u svakoj prigodi podupremo ovo
naše domaće parobrodarsko poduzeće, kaje ima ve-
likog ekonomskog značaja, osobito za naš grad.

Dubrovčimi, širite ,, Dubrovački List“!





nE