Strana 2.

Iskopani grobovi i stari novci 1 Pima.

Radeći ovih dana ua iskopavanju kanala kod crkve
Sv. Gjurgja, radnici su otkrili jednu veliku količinu
kosti. Odmah je nastalo pitanje: što je nekad moglo
biti na tom mjestu; od kuda na tako malom prostoru
velike naslage kosti? Kosti su nagjene u zemlji pro-

sute bez ma kakvog reda. Sve to više ličt jamama ,

nego grobovima. U povjesnim knjigama kao i u na-
šem arhivu nijesam mogao da nagjem ni najmanjih
podataka, koji bi mogli otkriti. tajnu ovih grobova.
Ali, listajući povjest našega grada, načićemo da su
»jame“ tužni ostaici gube i kolere, koja je nekoliko
puta harala po Dubrovniku. Sličnih ,jama“ do sada
je nekoliko puta nagjeno. God. 1895 pri gradnji te-
melja ,Holel Imperiala“ nagjene su četiri jame pune
kosti (od kojih jedna lijepo ozidana u formi džare).
God. 1905 ispod Gradca, pri gradnji temelja jedne kuće
zbora popovskoga nagjene su takogjer »jame“ pune
kosti. Ustanovilo se je, da su to one sedam jama,
koje je dubrovačka republika dala iskopati prigodom
kuge god. 1363. Manjih jama nagjeno je do sada ne-
koliko puta. Sjećam se oveće jame koja je bila otkrita
u Gružu pri gradnji ,Hotel Petka“. Da tihjama mora
biti još ,izvan grada“ sva sila o tome govore dubro-
vački historičar. Uzmemo li u obzir kugu, koja je
god. 1526 harala grad za punih 20 mjeseca i uništila
jednu trećinu pučanstva grada morale su se kopati
duboke. jame, jer nije imao ko više, ni da grobove
otvara. Kosti, koje su ovo dana nagjene, kod crkve
Sv. Gjurgja ju Pilama“, ne mogu da budu drugo,
nego jedna od jama tužne god. 1526. To nam svje-
doči i okolnost, da su kosti nagjene sa strana crkve,
u vrlo malenom prostoru iu ogromnoj količini. Crkva
Sv. Gjurgja postojala je već XIII vijeka (Gelcich : »A
proposito di certi ipogei st. 5) ali je srušena i pot-
puno uništena za vrijeme jedne velike oluje. Današnja
crkva Sv. Gjurgja sagragjena je g. 1590. Podatke ob
ovoj crkvi nalazimo u dubrovačkome arhivu u ruko-
pisnoj knjižici ,Libro dela fabrika dela chiesa zova
de Santo Giorgio a le Pilie 1590“ (priopćio N, Gji-
vanović u ,Narodnoj Svijesti“ g. 1922 br. 43). Bez
sumnje, jama sa kostima, tu je postojala prije gradnje
druge crkve Sv. Gjurgja. Za vrijeme gradnje temelja
kosti su odalečene i kašnje opet postavljene u zemlju
u velikim hrpama,

Stari su mi ljudi pričali, da su tu oko crkve po-
kopani ,junaci Pilari“ koji su poginuli braneći Pile
god. 1806 od pljačkaških četa. I danas vidi se još
par nadgrobnih ploča, i jedan uzdignuti kameni križ
u blizini Crkve. Kažu mi, da je ploča još bilo ali da
su s vremenom odnešene. To pričanje moguće, da je
i tačno, ali kosti nagjene ne mogu biti ,Pilara“ .— jer
ih stalno nije toliko poginulo. Pa sve, da su tu zako-
pani i oni pljačkaši koji su se u ,Pilama“ina ,Dan-
čama“ tukli, ni iz daleka nije toliki broj poginulih !
O tome nam Appendini lijepo priča: ,Pilari, njih sto-
tina, naoružani, sakupljeni kod kapelice Sv. Gjurgja

pod Lovrijencem pucahu na Crnogorce, da obranu Pile :

i da zaprijeće spaljivanje kuća .,.... kašnje je borba
bila prenešena na ,Danče“, Francuski granadijeri pris-
kočiše ,Pilarima“ u pomoć. U sumraku nastade kratka
borba bez značaja. Koliko je tu poginulo Crnogoraca,
Francuza — a i Pilars, teško je odgovoriti. Dr. Lujo
Vojnović u ,Padu“ str. 272 spominje Crnogorci uz-
makoše ostavši 3 mrtva i 5 ranjenih. Appenpini ,Ra-
tovanje“ g. 1806 str. 19 tvrdi, da su poginula 25 Cr-
nogorca i 7 Francuza. Ni jedan ni drugi ne spominju
koliko je ,Pilara“ poginulo.

Svakako vjerujem, da su neki grobovi nastali
kašnje ovih ,jama“, To se je lijepo moglo opaziti pri
kopanju kosti. Prve iskopane kosti bile su dobro sa-
čuvane i rijetke dok docnije iskopane u hrpama trule
i crnije. Nagjena je i jedna ostava starog novca koje
je bez sumnje kašnje zakopana, jer je odma pri vrhu
kopanja nagjena. Nagjeno je 70 komada srebrnih no-
vaca, od kojih 59 komada turskih akči (aspre), koje
valja ispitati, jesu li bosanskih kovnica (g. 1520 - 1640)
ili starije balkanskih i ažijskih kovnica. 12 dubrovać-
kih novijih dinarića, slabo očuvanih, od kojih se sa-
mo na jednome esemplaru može pročitati god. 1754,
i jedan bakreni solad g. 1780. Nalazak srebrnih ,akči“
mogao bi biti vrlo interesovan. Da su novci docnije
zakopani (baš moguće prigodom opsade grada g.
1806) najbolje mam svjedoče: dinarić g. 1754, so.
lad 1780 i jedna novija medaljica Sv. Venancija. Na-
gjena skupa sa novcima,

A. Benussi,





,LTO“ pasta za zube je najbolja.

DUBROVAČKI LIST | :





sAUTONA“ ORIGINAL

samotonujući papir od osobite en g leske
kakvoće i marke.

Pokušajte, pa ćete se sigurno i Vi ubrajati megju
oduševljene pristalice te marke.
Tražite od Vaših fototrgovaca opširne brošure.
Dobije se:
Foto-sport BERNER, Placa Kralja Petra.

Glavna godišnja skupština ,,Quba“.

Jučer je održana u Općinskoj Vijećnici glavna
godišnja skupština , Duba“, Izvještaj blagajnika i tajnika,
primljen je jednoglasno. Sa zadovoljstvom _konstatira-
mo, da je ovo naše društvo u poslovnoj godini 1926-27.
razvilo veoma uspješan rad oko podizanja i poljepša-
nja Dubrovnika. Ukupni godišnji prihodi iznašali su
Din. 22.508:50 dok je rashod bio D. 26.465:50 tako
da društveni dug iznaša 3.957. Za ureglenje parkova
sabrano je od mjes. novćanih zavoda te ostalih ljubi-
telja napredka grada D. 6.700; od članarine primilo se
je D. 10.626 ; doprinijeli su u fond ,Duba“ gg. Banac
Natalin D. 5.000, Petrinović Frano D. 4.000, Kolin
Miše D. 2.000, Mihanović 1.000 D. Čisti prihod zabave







»Duba“ na 1. augusta prošle godine iznašo je D. 7.635, |

prigodni doprinosi D. 1.470, kamate D. 2.098. Najveća
stavka rashoda je podizanje meteorološkog paviljona,
za kojeg je ,Dub“ ukupno potrošio D. 73.182, a pri-
ključili se k tome 18.000 D. uloženih od Općine za
gradnju samih temelja. Prema tome paviljon je koštao
D. 91.182. Ponavljamo, da je ,Dub“ gradnjom mete-
orol. paviljona udovoljio jednoj: od važnih potreba
grada. Čuvaru parka ,Posali“. isplaćeno je D. 3.467;
za nabavu raznog tropskog -i ostalog drveća potrošeno
je oko 18.000 D. Košare za otpatke te klupe u javnim
parkovima, stajale su 7.540 D. “U tajničkom izvješću
spominje se čitav niz dopisa, molba i prijava, koje se
odnose na sva pitanja razvitka Dubrovnika ,Dnb“ je
uprav s ljubomornom ljubavi i požrivovnosti svojih
članova pazio i nastojao da sudjeluje u svim akcijama
koje su od koristi za grad.  Čuvajući tradicije u ovoj
je godini izragjen novi društveni pečat s likom sv. Vlaha
a lik je originalna kopija starog dubrov. novca. Oso-
bito je za istaći, da je u ovoj godini osnovan za sada
skromni rasadnik ,Duba“, kojeg rukovode mladi čla-
novi odbora ,Duba“ ,za pošumljivanje i nasađe“,
U rasadniku se danas nalazi 360 mladih paoma
u grastama raznih vrsta, preko 100 ljutih naranaća,
veliki broj juca, opuntia, bijelih agava i ostalog
drveća. U ovoj godini zasadio je ,Dub“ na -ra-
znim javnim mjestima i u parkovima 59 većih paoma,
23 juce, 12 lovorika, 7 lemprika, 10 planika, 9 mimosa,
7 tuja, 6 aucuba japonica, 15 raznih jorgovana, 7 dra-
cena, 3 arancariae exceisae, 53 ruže, 4 magnolije, 107
tamarita, 6 bugeuvilea, 109 opuncia, 490 agava, 277
m. buxusa, 23 ljute naranče, 93 m. santoline te veliki
broj giorgina, karanfila, pelargonija i t. d. Zaslugom
g. Marčića inž. Josipa a na predlog ,Duba“ pošum-
ljen je u februaru 0. g. predjel pod Lovrjencom, gdje
je zasagjeno oko 400 borova, pinja i čempresa. Držeći
se programa rada, kojeg je ,Dub“ još prošle godine
u svome proglasu najavio, u god. 1927/28. ,Dub“ će
se posvetiti radu i sakupljanju doprinosa za obnovu
dubrovačkog zvonika. Ova će vijest obradovati svako
pravo dubrovačko srce, pa poznajući tihi ali ustrajni
rad ,Duba“ preporučamo dubrovačkim patriotima, da
obilno podupru ovu akciju ,Duba“, Isto će se tako
ove godine posvetiti osobita pažnja nabavi i sagjenju
u našim parkovima fropskih biljaka, koje mi još ne.
mamo a prema klimatskim prilikama, mogu da kod
nas uspjevaju, Za tu svrhu odregjena je oveća svota
od prihoda Predvigjenih u god. 1927/28.
die FL zahvaljujući još jednom

: ako poduprli društvo, sjednica je
zaključena u 12/2 po podne.

. Iznašajući pred javnost ovo iserpljivo izvi
želimo potaknuti mnoge negativne iaai ken
naše sredine da se izgledaju i nauče ovim primjerom

rada, što se j : ao
je Uda može i u Dubrovniku postići, samo kad



Oglašujte u Dubrovački List !«

Br. 18.

i Koločepa: E
DOE  mavjeć javili otvorio se je inaš divni otok
Koločep (Calamotta) posjetu stramaca. Požrtvovnošću
g. Antuna Pokovića i doprinosima mješćana izgradili
i popravili su se putevi. Naš mali pension u Gornjem
Čelu, koji stoji direktno na najljepšem mjestu ku.
pališta sa pržinom, kakove nema mi jedno mjesto u
dubrovačkoj okolici, radi već marljivo i ima: prilični
broj. odličnih stranaca, većinom Nijemci, koji sene
mogu nadiviti ljepoti naših sjenovitih šuma, divnih
kupatila i prirodnih ljepota. — : i S

Ne bi bilo zgorega, da se i naši Dubrovčani u
poznaju sa jednim od najljepših i najbližih otoka, jer
na žalost do sada kada su stranci mnoge pitali,
uopće nijesu imali pojma 0 eksisteuciji Koločepa. Sa.
obraćaj uzdržava motorni čamac pensiona, koji polazi
dnevno u 9 s..jutra iz. Gruža,

| a
Razne vijesti.
Lična vijest. So

G. Dr. Melko Čingrija otputovao je u Beograd
da prisustvuje sjednici tarifskog odbora kao zastupnik
Trg. Obrtn. Komore u Dubrovniku, Na ovoj sjednici
raspravljati će se-o lučkim tarilama.
Odlikovanje. ' %

Vlada Francuske Republike odlikovala je sa deko-
racijom d' Off cier d' Accademie_g. Dra Vasa Birimišu
advokata i podpresjednika društva prijatelja francuskog
jezika u Dubrovniku.

Francuski konsul u Dubrovniku g. Delalande u
intimnoj sjednici pomenutog drušiva, predao je u po-
nedjeljnik 13.0. m. odličje g. Dru Vasu Birimiši.
Položili ispit.

Gg. Ante Matić, Nikola Dulčić, Frano Senko,

Miho Vodnica Duško Ucović, i V. Vukšić, položili su

prošlih dana prvi pravno povjesni diplomski ispit na
zagrebačkom sveučilštu. —
Poroine rasprave.

U toku prošle sedmice održane su posljednje
rasprave pred porotnim Sudom u Dubrovniku. Dana
17. 0. mj. bilo je nastavljeno sugjenje g.gjici Smilji
Radić iz Bovaništa (Kovin), rađi pronevjere novca i
valuta, koje je Mjenjačnica Tedeschi u Korčuli opre-
mila sa preporučenim pismom Prvoj Hrv. Štedionici
u Dubrovniku. Osugjena je na 1 godinu teške tamnice.
Optuženu je branio Dr. N. Zvonimir Bjelovučić. Pred
istom porotom odgovarao je i Pero Budman pok. Luke

mladić od 17 g. težak iz Pločica radi silovanja ($ 127

k. z) jedne djevojčice od 4 godine, te radi zločina
javnog nasilja na štetu djevojčice. C. Gj. ($. 93 i 98
B. k. z) i kragje na štetu nekog krčmara u Pločicama.
Osugjen je na najmanju kaznu od 1 godine dana ob-
zirom na mladost i zanemaren odgoj. Uredovni bra-
nitelj Dr. Vaso Birimiša. — Rasprava proti g. Non-
vellera odgogjena je radi dopune dokaza.

Pitanje općinskog zajma.

Ovih dana boravili su u našem građu prestavnici
Držav. Hipotekarne Banke gg. Dr. Čeda Mitrović i
Miloslav Rajčević, u cilju pregovora za sklapanje op-
inskog investicijonog zajma.

Poslije razgovora sa načelnikom g. Dr. Skvrce
g. prestavnici otputovali su za Beograd. Prema izja-
vama članova opć. uprave izgledi za sklapanje zajma
povoljni su (?!)
Sokolska vježba i zabava na Brsaljama.

Na Vidovdan priregjuje sokolsko društvo javnu
vježbu sa zabavom na Brsaljama. Vježbati će sve ka-
tegorije članstva i članica. Koncertirati će sokol. muzika.
Objava o izvršnom razrezu

paušalnog poreza na posl. promet za god. 1927,
poreskim obveznicima 3. i 4, razreda. :

Spisak poreskih obveznika bit će izložen kod
poreske vlasti i kod općinskih uprava, odnosno seos-

* kih glavara od 16 do uključivo 30. juna t. god.

Izleti ,,Kraljevice''.

»Jadranska Plovidba“ ima već dulje vremena da

je uvela redovite sezonske izlete u našu okolicu sa

parobrodom »Kraljevica“. U toku ovoga tjedna ,Kra-

jevica“ priregjuje ove izlete: utorak na Kupari-Mlini-

Cavtat; srijeda na Lopud ; četvrtak na Kupari-Mlini-

Cavtat; petak na Trsteno, a subotu na Lopud. Pola-

Zak iz gradske luke u 3 sata.

Oprosna veščen.
Društvo prijatel

niku, prigodom odla

lande na dulie odg ooo
večeru, Presjednik druš Priredilo je u subotu oprosnu

ć društva g. Dr. Barić oprostio se je

. S no jednim lijepim šatori na kojemu

KEaE eh “ude zahvalio. Za vrijeme odsutnosti g
1 ĆE njegove poslove Dr, Vaso Birimiša.

ja francuskog jezika u Dubrov-

Ska francuskog konzula g. Dela-

a
'
m

,

r



ae





bak GL ST S BB A s

KAJA tia Kake