Br. 19. Na istome kaštilu prema krmi uregjene su kabi- ne za časništvo stroja, njihov salon, kupaona, kabine za podoficire ecc. ecc, Pred ovim je kuhinja. Sve ovo sa najmodernijim uregjajem. : Na kaštilu od krme nalaze se glavna spremišta živežnih namirnica. Ima 5 spremišta za krcanje koji su odjeljeni sa 7 nepromočnih priboja. Za krcanje i iskrcavanje tereta svako spremište ima po dva gvozdena deriča i 2 di- zaljke (winchds) a svaka može podignuti do 5 tona. Stroj za dizanje sidra je jedan od najsavršenijih sistema Emerson-Valcker & Do. — Gateshead. Dno parobroda je dvostruko te razdijeljeno u 7 djelova. Stalna_spremišta za ugljen nose 1500 tona. Cijeli parobrod je električno rasvijetljen (150 žarulja) Radio stanica od Kw. 11/a., Uopšte parobrod izgleda veoma vitkih crta, pošto se je pazilo pri gradnji da mu se dade što bolji koe. ficient brzine. Stroj Po sredini broda nalaze se prostorije za stroj. Kotlova ima 3 sa cijevima uz povratni plamen. Ispred ovih nalazi se ,Engine Ashes-Hoist“ stroj za umjetno izbacivanje pepela. U predjelu stroja nalazi se glavni stroj irostruke ekspanzije, a snaga mu je 2400 HP, sa kojom može dati brzinu od 13—18!/a morskih milja--na sat. Pomoćni su strojevi «najsavršeniji što do sada postoje. : Brod“je takogjer opskrbljeu “i sa' strojem za pravljenje leda, < < - pole? , Iskorišćenje svježeg: ploda smokava. Svi naši primorski krajevi i ostrva, a djelomično i zagorje — osobito Hercegovina — obiluju već od davnina stablima smokava. Uz sav taj bezbroj stabala smokava, kod nas se općenito plod smokve relativno vrlo malo cijeni, dapače podcjenjuje. Kako svježi, tako i suhi plod, ne iskorišćuje se kod nas na žalost na razborit. način i u onom opsegu, kako je to slučaj kod drugih naprednih naroda... Kod nas se naime svježem plodu vesele najviše siromašna seoska djeca. Poljoprivrednici iz najbliže okoline gra- dova i varoši donose svježi plod na tržišta, da ga gra- gjanima prodadu, nu u kakovom stanju ?! Inače dosta svježeg ploda pojedu domaće životinje. U kratko re- čeno, svježem plodu smokve malo pažnje itko posvećuje, Sa suhim plodom nije ništa bolje. I ako imamo dobrih vrsta za sušenje i izvoz, suhi plod ostaje po- najviše za kućnu potrošnju ljudi, a još više domaćih životinja. Onaj dio. koji. poljoprivrednici nugjaju trgov- cima na prodaju, iskreno govoreći (uz rijetke izuzetke), ne vrijedi. Presušeni i nedosušeni, mali i.veliki, zdravi i oštećeni, pa čakci crvljivi plodovi svih mogućih vrsta smokava skupasu izmješani. Eto: razloga zašto ni svježi, a ni suhi plod smokve ne donosi skoro nikoje koristi, Mjesto naših smokava, u trgovinama nalazimo talijanske, grčke, španjolske“ i te smokve skupo pla- ćamo, nešto radi neupućenosti, ali još više rađi op“ ćeg remara: 3 Plod smokve pruža čovjeku -razne' koristi, obzi- rom na sam način iskorišćenja. Propisno obran i osu- šen plod smokve prestavlja važan artikl u megjuna- rodnoj trgovini, jer služi kako za direktno uživanje (hranu) čovjeku, tako i za surogat (primjesu) kavi. Svježi i suhi plod služi za preragjivanje alkoholnih pića (rakije). Svježi plod služi za direktnu hranu, jer veoma cijenjen kao vanredno ukusne i hranivo stolno voće, a inače dade se iz njega preraditi marmelada, svježe ili ukuhani konservirani plod itd. Svježi i suhi plod smokava prestavlja. veoma zdravo i hranivo jelo za čovjeka. Dok svježi plod sa- drži do 21% sladora (u soku do 27%) ido 2'/a"/o surovog proteina (bjelančevine), dotle propisno osušeni plod sadrži preko 50% sladora i oko 4% surovog proteina./ | = Napredniji narodi vole i cijeue plod smokve s razloga, što s jedne sirane prestavlja zdravu i dobru hranu, a s druge veoma unosan trgovački artikal. Kako rekoh do sada se je pretežno iskorišćivalo suhi plod, jer je ne samo manjeg objama, već ga je lako pako- vati i bilo kamo prevažati U cilju da se i ljuđima udaljenih predjela _omo- gući uživanje svježeg ploda, a time u vezi stvori mo- gućnost nove trgovine, poznata tvrtka W, E. Toomey Pacind and C9 u Fresno (Kalifornija) zavela je zadnjih godina jedan novi način konserviranja. Tvrtka je pri svojim pokusima imala u vidu stečeno iskustvo u po- gledu lakog oštećenja i brzog kvarenja zrelog svježeg ploda pri pakovanju i prevozu, pak je tražila srestva i način kojima da te poteškoće ukloni, a svježi plod »DUBROVAČKI LIST“ chichi Terpentinski sapun Strana 8. ČETVRTA ODLIKE : Slike za izrezivanje iz priča Kutija ovoga sapuna sa- stoji se od lijepih slika za djecu, koje se mogu iz- rezati i stojeći postaviti. Dok Vi;perete, djeaa se zabavljaju. 1.) Terpentin u sapunu. 2.) Velik i zgodan ko- mađ. 3.) Dobar miris. 4.) Slike za izrezivanje iz priča. 9.) Sapun je u kutiji. 6.).Svjetla boja. 7.) Dezinfekcija rublja potpuno neoštećen stavi i na udaljena tržišta od mje- sta proizvodnje. Priredba svježeg ploda za exportiranje obavlja se ovako: Zreli plod treba pomno sa drškom . (deglom,; klepcem) odrezati, u košarice složiti i što pažljvije do kuće donesti. Prama količini svježeg ploda priredimo rastopinu parafina. Komad po komad hva- tamo megju prste za držak i zamočimo u rastopinu parafina, malo pričekamo da se parafin prosuši, zatim opet zamočimo i ostavimo da se rastopina parafina na plodu ošuši. Konačno se svaki pojedini plod za. mota u masni papir, Parafin u ovom slučaju djeluje u dvojakom pravcu, t. j. sa jedne strane pravi na po- *“ vršiti svježeg ploda jednu čvrstu prevlaku (pokožnicu), koja zadržava prirodni oblik ploda i brani ga od ošte- ćenja prigodom pokretanja kod transporta, a s druge strane priječi ishlapljivanje i tako plod konservira. Ovako parafiniran i u papir zamotan svježi plod po- laže Se u košarice razne veličine (9-20 kg) i na trži- šte razašilje. Pošto se svježi plod smokve obično jede bez kože (kore), to se odstranjenjem kože uklanja i pre- vlaku parafina. Preostali dio ploda za uživanje zadrži izgled i ukus, kao svježe ubrani plod. Parafin nije škodljiv zdravlju, pak stoga primjeni parafina u ovom slučaju nemože da se sa bilo kojeg gledišta prigovori. Pomenuta tvrtka ražašilje čitave vagone ovako konserviranog' svježeg ploda smokava u istočne i sje- verne pokrajine U. D. Sjeverne Amerike. Nadati se je, da će ovaj način iskorišćenja svježeg ploda smokava dati podstreka novoj grani megjunarodne trgovine, a ujedno i racionalnijem gajenju stabala smokava. Parafiniranje svježeg ploda smokava može da bude veoma unosuo za naše poljoprivrednike, poljo- privredne zadruge i trgovačke tvrtke, Ovaj novi način iskorišćenja svježeg ploda smo- kava stavljam do znanja, svima našim zanimacima preporukom i zamolbom, da bi nadležna državna vlast preko svojih poljoprivrednih ustanova i organa pre- duzela već ove godine parafiniranje u svrhu pokusa u manjem opsegu, a isto tako pojedinci, zadruge i trgovačke tvrtke, pak parafinirane plodove razaslali u sjevernije predjele naše države. Preporučam pokuse u maloj mjeri s razloga, da se ustanovi rentabilnost sa- mog posla, kao i tržišta za buduću otpremu. Ravna- nja rad! spominjem da se parafin nalazi u prodaji u krutom i tekućem stanju. Rabiti se može onaj obični u krutom stanju, pošto svatko po potrebi otopi koliko hoće. Parafin se dobije kod drogerija, a inače za veće količine kod ,lsis“ D.D. Zagreb i stoji od dinara 13 do 28 po kg. * Dubrovnik, u junu 1927. : ' T. Mladinov. Jedna zbirka čakavskih pjesama. *) Ova mala zbirka pjesama ima jednu prednost pred ogromnom većinom zbirki koje su izašle u -pog: ljednjih desetak godina, prednost koja je vrlo rijetka (mnogo rjegja nego se obično misli 1): njom provo- java onaj ton srca koji je najpouzdaniji znak da su pjesme nastale u istinskom i nehinjenom doživljavanju. Doduše, u većini g. Ljubićevih pjesama (g. Lju- bić još je mlad i početnik) pjesničko osjećanje nije tako snažno da bi se moglo zgusnuti u pune, siguro zaokružene vizije: ono: je vilo često kratka daha, te pjesnik mora da posegne za: gotovim ; književnim ka- lupima, ili drugim vještačkim sredstvima, kako to već +) Pere Ljubić: Bodulske pisme. Šibenik 1927, obično biva kad umjetnikovu ruku ne vodi unutrašnje doživljavanje ; ali ono ipak dolazi na nekim mjestima, iako djelomično, do nesumnjivo autentičnog umjetničkog izraza, izazivajući u duši čitateljevoj živo ustreptale slike što se ne zaboravljaju. (A to je još rjegja pojava od ispoljavanja osjećanja u iskreno ustalasanoj ritmici 1). Ovakovih mjesta najčešće nalazimo u g. Ljubićevu ciklusu Kampaneli, koji je uopće mnogo zreliji i do- tjeraniji od ciklusa Naši škoji, gdje većinom prevla- dava literatura. Pjesnik je znao da za kampanele (zvo- nike) što se dižu nad malim selima dalmatinskih otoka poveže cio skromni život siromašnih otočana. Kampa- neli gledaju ,dol u valu kako ribar karpi mrižu“, djecu gdje se igraju, red težaka ,ča u foši maškinaju“, stare žene gdje predu za kućom u hladu, kampaneli zvone na podne i u večer, zvone na _ Uskrs i na Bo- "“žić, pri svadbi i sprovodima. (,Kroz stotine godišć tako — kampaneli kumpanjaju — maArtveča se ne će vratit — a svej oni t2t ostaju“), zvone u svim veselim i žalosnim zgodama ovih malih i priprostih ljudi, dok kucadu kako sarca areloji svej u njima. Posljednji detalj nije jedan ,sretno“ nagjen ,pjes- nički“ trik (kako bi rekli kritičari koji drže umjetnost mehaničnom vještinom), to je živ staralački momenat, oduhovljenje mrtvih stvari, izazvano intensivnom pro- življenom vizijom : zvonici oživljuju u mašti pjesniko- voj dobivajući živa srca što toplo saučestvuju u svim bolovima i radostima ljudskim. I ovo oduhovljenje možda je najljepše došlo do izraza u petoj pjesmi pomenutog cikiusa. Pjesma počinje: Kad sididu za večeron okol' ognja, uz komin, martvi se sa ,maArtvin zvonon“ tad javidu svim svojin. Glasovi ,mrtvog“, večernjeg zvona zovu ma ve- černje sijelo, kako bi rekao Vojnović, sjene mrtvih ,iz fameje“ što leže iamo usred ,bilih šimatorijih“, mrtvih kojima imaju da zahvale za sve ono ,ča imaju: kuće, barke, poja, barda, ča su dali, ča davaju“, i živi se spajaju s njima u skrušenoj molitvi. Ovdje je pjesnik vrlo živo uhvatio tajinstvene niti koje vežu žive s pe- kojnicima, niti što ispredaju najintimniju i najdublju svetinju porodice. G. Ljubić ima nekoliko sličnih pjesama, ili bolje dijelova pjesama. Istaknut ću još samo pjesmu None. Nije jedinstvena ni zaokružena, ali je upravo vanredan detalj kako jadne zgrbljene bake, koje su cio svoj vi- jek živjele za druge, i samo davale i davale, sada, kad im je cijelo imanje u ,žepu travese“ (pregače), ne mogu drugo da darivaju nego mrive molitvama,a unučiće bajamima. Napokon da smo i mi doživjeli iza šarlatanskih poratnih genijalnosti jedan pokušaj poezije nikle na starim, dobrim i vječitim ljudskim osjećanjima, bez iz- ražajnih eksperimenata, iz koje prši svježi dah rogjene zemlje i odjekuju proosjećani glasovi života i smrti. G. Ljubiću uspjelo je dakako, na čisto pjesničkim mjestima) da uhvati diskretnu, neposrednu intonaciju, koja nije ni namjerua zanemarenost oblika ili hoti- mična i namješteno protančana primitivnost, ni bri- ljantna pompoznost u jednoj krivo udešenoj, visoko- parnoj. dikciji (krajnosti megju kojima se kreće naša lirika), nego je uravnoteženo, pridušeno modulovanje ritmike, diktovano iznutra, puno intimnosti i neposre- dnosti. G, Ljubić treba da nastavi i da se dalje raz- vija u ovom pravcu, Dr. A. Haler. t