Strana 2. DUBROVACKILIST“ Br, 19, 3 —ij Ala je lijep ovaj svijet, jer RAdioh pere sam) srrecce del mare“ Nešto se iza brda valja, samo neka se možda ne obistini ona: Parturiunt montes et nascitur ridi. culus mus! »Frecce del mare?!“ To je najnoviji pjesnički izraz i naziv za nekakove gorostasne parobrode, što ih Italija ima da gradi i da s njima obavlja prevoz putnika i robe po Jadranskom Moru i dalje po Jonskom, Sredozemnom i Egejskom Moru. Odlazna i ulazna tačka za ove brodove imao bi biti Trst. A kašnje proširio bi se njihov paroplovni djelokrug i na Veneciju. Dakle propaganda za te »Frecce del mare“ počela je u Italiji živahno i sistematično. Da. Italija treba da de fačto pokaže Jugoslaviji, da ona nije samo političko- geograiska nego i pomorska velesila. Dakako, da: »l'appetit vient en mangeant“, Kako to zgodno vele Francuzi, Ili, kako ono zgodno reče jedan naš Ličanin, kad ga upitaše; »Eh, Marko, u slast ii pečeno janje na ražnju, kad ga ti pojede svega sim I“ Na što naš Ličanin, gladeći duge svoje brkove, odreže : »Ma, eto, tek mi se otvorio tek, pa ded Vi meni dajte drugo jedno na ražnju Pečeno janje, a ja ću damu zgrizem i pojedem i kosti |“ Politički uspjesi Italije u Albaniji, čini se, da su rimskim gromonoscim zavrtili glavom. Postepeni razvoj i umnožak jugoslavenske trgovačke mornarice ne da im mira, Ta što li će biti sa ,mare nostrum“, ili, kako ono negda reče Gabriele D' Annunzio : »Adriatico amaro“. Ma što da zar Zaista jugoslavenska pomorska zastava zavlada cijelim Jadranom ? To Italija nikako ne smije da dopusti, vele talijanski političari i kapita- listi, Treba graditi »Frecce del mare“, Treba pokazati i dokazati Jugoslavenima, da je samo Italija gospoda- rica Jadranskog mora — mare nostrum / I, gospoda u Rimu i u Trstu stala da rade od- lučno, da spase onaj svoj ,patrimonio linguistico“ u jugoslavenskoj Dalmaciji. A da Spase; treba u tali- janskim brodogradilištima graditi gorostazne »Frecce del mare“, koje će ticati sve jugoslavenske luke, iskr- Cavati i ukrcavati Putnike i robu, širiti propagandu za proširenje talijanskog jezika i tako pridonašati postu- Carski ljetni dvorac. »Rex“ i Dux“ imaju se zvati Prva dva talijanska gorostasa (Frecce del mare), koja će ploviti Jadranskim morem i ticati ne samo Rijeku (Fiume), nego i Sušak, (a dakako i Zadar), pa onda i Šibenik, Split, Korčulu, Vis, Gruž, Ercegnovi, Kotor, Budvu, Bar i Ulcinj. Oso- bita se pažnja Postavlja na Split. Računaju Talijani sa važnošću buduće željezničke pruge, koja će Beograd Spajati izravno sa Splitom, a koji je već sada spojen željeznički sa Zagrebom. Predvigjaju Talijani, da će u Split grnuti i trgovačka roba i trgovački putnici _iž Rumunjske, iz Bugarske, die Marica uživa. Ne muči se lupa» njem i trljanjem, za nju radi Radion. Rublje će biti čisto i bijelo kao snijeg! Nije više potrebno da se lupa i 2 jer to škodi rublju i rukama, naprotiv > Radion, idealno sredstvo za > plovio je Prvi put u Radion posve sam? Dal Perite ovako! _ Rastopite Radion u hladnoj vodi, stavite namočeno rublje u ovu rastopinu, Maha 20 minuta, pa onda isperite o ičnom čistom vođom. rublje postaje ljepše nego prije. pranje. Štedi rublje! iz južne Rusije, pa i djelomice iz Magjarske i Austrije. A i Turska i Grčka dati će stanovit doprinos _k tome željezničko-pomorskom saobraćaju splitske luke. Pa, dakle, zar da Jugoslaveni samo imađu svu korist od tog posla? Ta, zar Jadransko more nije mare no- strum“, ili talijansko more, Jugoslavenska trgovačka mornarica ne smije nikako da imade apsolutni mo- nopol na Jadranu. Pa onda još i to. Split će postati najvećim sre. dištem za iseljivanje u prekomorske zemlje. Zašto da Jugoslaveni stave u svoj tobolac sav. onaj silni novac, što će ga iseljenici Plaćati .parobrodarskim društvima Jugoslavije? Treba da tu zasluže i ,Dux“ i ,Rex« i još druge kojekakove.. »Frecce del mare“, što će ih Talijani graditi u Trstu, u Monfalcone i u drugim tali- janskim brodogradilištima, Misle već sada Talijani, da će njihove ,Frecce del mare“ uzduž Jadranskog Mora, uzduž jugosla- venskih obala moći i znati Popolizirati i moderne pro- izvode svojih mnogobrojnih industrija, Da će njihovi raznovrsni industrijski i Poljodjelski strojevi, osobito automobili, kamioni, motociklete, biciklete i druga razna industrijska roba naći na Jugoslavenskim oba- lama Jadrana dobre kupce i uzimače. A malo po malo da će preko Dalmacije ta roba ići i dalje u Bosnu, Hercegovinu, Slavoniju, Hrvatsku, Sloveniju i drugamo. A sve to putem mirne senetracije. Ti računi nijesu loši, Al su učinjeni bez krčmara. Bez dvojbe. Talijanska i ekonomska, sve to smjelije diže glavu, A pred pla- štem ovih dvaju činjenica pripravlja se još jedna stvar, a 0 toj će biti govora u zgodniji čaši u biranije vrijeme, Nu: Vigilantibus jura! Ko ima Oči, neka vidi, a ko ima uši, neka čuje ! I Hoće li to Beograd razumjeti ? Saplenti panca ! A. Pri »NIKOLA PASIĆ«, Svečano krštenje Novog parobroda Dubrov. * Parobrod. Plovidbe. U četvrtak poslije Podne, na putu iz Mletaka do.- Srušku luku novi parobrod Du. brov. Parobr, Plovidbe ,Nikola Pašić“, Istoga dana izvršen je na brodu svečani čin kr- U prisustvu po- Vlasti i štampe, Krštenje je obavio akcijonara i pionira Narice gospara Federika Glavića, : zo je uzeo riječ Pomoćni biskup Presv, ATbIĆ izrazujući zadovoljstvo radi stalno naše trgovačke mornarice i želeći druš S a u daljem radu, nau i General &. Radosavljević, Zet slavn Podvlači u svom lijepom Dubrov. Para €. Vlaho 98. Bukovca, | Sovoru Značaj prvih uspjeha plovidbe, koja nam na Nikoli Pašiću, Propaganda, i politička - pronosi u daleki svijet našu slavom ovjenčanu zastavu, Izražava želju da ,Nikola Pašić“ i daljne nove jedinice naše trgovačke flote budu imale u našoj prekomor. skoj trgovini onako velike uspjehe kakve je patron broda pok, Nikola Pašić imao u otačbini i u inostran. stvu u radu za naše narodno oslobogjenje i ujedinjenje, Kap. g. Stipe Vučetić, mjerač pomorske uprave naš pomorski veteran, pozdravlja napredak društva i želi mu nove uspjehe u radu. 2 G. Ivo Barač, direktor Dubrovačke Trgov, Banke, Podvlači značaj odlične inicijative naših brodarskih lidera na renoviranju naše trgovačke i usavršavanju naše putničke flote. Dubrovački brodovi služe danas na čast tradicijonalnom pomorskom duhu Dubrovčana, a pred stranim svijetom dostojno je osiguran prestiž naše države i našega naroda. Naša je budućnost na moru osigurana. Pokazali smo Cijelom svijetu utvr: gjene sposobnosti i odlike naših pomoraca, koji će znati i u budućnosti Pobjedosno pronositi zastavu slo- bodne otačbine, po svom slobodnom moru i širom cijeloga svijeta, Ž G. Dr, Stefi Račić, zahvaljuje u ime društva Predgovornicima na iznešenim odličnim pogledima Na zadaću naše trgovačke mornarice i izraženim že ljama za njezin Progres, Sa zadovoljstvom konstatuje, da dnevno jača duh stvaranja koji odgovara veličini naše prošlosti na moru, koju je nekad pronosio slavni stijeg sv, Vlaha danas sjedinjen sa našom zajednič kom i ponosnom držav, irobojkom, Pri kraju svoga govora g. Dr. Stefi Račić ističe, da ,Nikola Pašić“ nije Posljednje djelo društva i da Će se našoj trgov, floti u najkraće vrijeme pridružiti novi brod velike tonaže. U radu na izgradnji trgov.1 Putničkih brodova, društvo će stalno ulagati svoje sile, da se postigne željeni cilj: Postavljanje maše flote uZ bok ostalih pomorskih naroda, : KO* oO U subotu rano odplovio je i ,Nikola Pašić“ po- zdravljajući grad sa brodskom sirenom. Sa obale brod je odpozdravljen bacanjem raketa, Opis broda. Duljina 390', širina 5p 9". visina 20 3", 0+ ži sa punim teretom. 24, Totalna nosivost tona 8200. Broj posade 36, . > Čitav je sagragjen od Siemens-Martin čelika. Ima dvije Palube. Na gornjoj palubi nalaze se podignuta ke ili za putnike, Nad ovim i i € glavni t zapovjed« nika sa kabinom nautičkih s ipo Prema, Novi način Pranja. Namoči rublje pi » Pa ga 20 pini »Radiona«, zatim isperi i težak rad, nego zabava, minuta _kuhaj u rasto“ osuši. Pranje nije više da