Br. 34. Bone. Gosp. Niko Koprivica u ime općine tražio je da se iz čl. 5 ukinu riječi, da se poslije 1928. godine postepeno snizuje paušalni doprinos. Na ovo je uprava tramvaja jednoglasno (osim g." Koprivice koji se je ustegao od glasovanja) prihvatila slijedeći zaključak : Upravno Vijeće tramvaja stajalo je uvijek na'sta- noništu, da ne spaja pitanje sporazuma glede struje, takse i drugoga sa glasovanjem Općine u pitanju nove pruge, povišenja kapitala i ostaloga, nego je jedino, pošto je općina pokrenula pitanje o sporazumu glede struje i t. d. nastojalo da jednim posebnim sporazu- mom riješi sva viseća pitanja izmegju većine akcionera i manjine, odnosno opozicije koju raprezentira saduš- nja uprava dubrovačke Općine. Pošto općina, uvijek sa novim izahtjevima, očito ide zatim da uza sve ve- like žrtve koje je tramvaj bio pripravan da učini, ili da onemogući sporazum ili ucjenjenje preko svih gra- nica, te na gornju izjavu gosp. Koprivice:kao izasla- nika Općine, konstatuje da su svi pregovori glede spo- razuma ništetni i da se prepušta Općini da glasuje na sutrašnjoj XVI. skupštini prema svome uvjerenju. Na sjednici uprave od 20. septembra t. g. nakon intervencije g. Velikog Zupana, gosp. Minček predlaže da_se_u čl. 5 poslije riječi “,Din. 24.000.—“ izbrišu riječi: ,a u idućim godinama postepeno sve niže u svakoj godini barem :saZ4000_ dinara“ kao, jedinu iz- mjenu u nacrtu sporazuma, sastavljenog"od g. Bone, e da se timejudovoljiji zadnjem zahtjevu općine, što je jednoglasno prihvaćeno. Osim toga je g. Koprivica na prvom mjestu potpisao odnosni zapisnik, sa usme- nom izjavom, da nije bila potrebita intervencija gosp. Velikog Župana, jer da je bio uovlašten, da na to pri- stane i kao dokaz pokazao nekakav spis. Na 5 sati, kada je bila odregjena glavna skup- ština, g. načelnik _Dr. Škvrce pozvao je gg.“Bonu i Minčeka u svoju sobu i tražio od njih, da pristanu na dodatni ugovor, na temelju istog koncepta, od kojeg je barem polovina bila zbrisana, i to sve/one tačke, koje su bile u korist D.E.Ž., i dodan novi zaključni stavak u korist Općine. Za ilustraciju tih izmjena dovoljno je navesti čl. 5, u kojemu u stavci ,Općina se obvezuje da će tram- vaj u svakoj prigodi materijalno i moralno potpomoći, izbrisana je riječ ,materijalno“ te je“ izbrisana čitava slijedeća stavka: ,Za to se Općina obvezuje da će 1) ukinuti svaku općinsku taksu i svaki općinski /namet što je do sada naplaćivala ili imala namjere da napla- ćuje i da neće u buduće teretiti tramvaj nikakvom taksom ni nametima“, Ova obveza Općine imala je biti kompenzacija:za pristanak tramvaja na povišenje cijene struji, koja bi iznosila circa Din. 200.000.— godišnje. Nakon što je g. Koprivica pročitao . osakaćeni nacrt ugovora izjavio je g. Bona, da će izvjestiti upravu, ajg. Koprivica izjavio_je, da će ga dati u kancelariju na_prepis. Me- gjutim je skupština bila u toku, i g. Koprivica je nakon skupštine predao g. Minčeku osakaćeni nacrt ugovora, Dubrovnik, 9. oktobra 1927. A. Minček S. Gjivić J. Spaventi A, Zago Dr. B. Podić kokO# Moramo iskreno da priznamo, da otvoreni sukob koji je na jučerašnjoj sjednici općinskog Vijeća izbio izmegju tramvaja i općinske Uprave, neugodno će se dojmiti cjelokupne naše javnosli, u prvom redu zato, jer će baš ta javnost na svojim legjima osjetiti rezul- iate ovoga spora. Hrvatski Kralj Stjegan Miroslav i Kraljica Margarita u Dubrovniku. Grob Kraljice Margarite u crkvi sv. otjepana U Dubrovniku. (046.-949). Prastara crkva sv. Stjepana u Dubrovniku, koju spominje i Porfirogenet, čuvala je moći raznih svetaca i bila je glasovita. Hrvatski kralj Stjepan Miroslav (945-959) zavjetova se i pohodi sa ženem kraljicom Margaritom i sa velmožama i velmoškinjama hrvatskim ovu crkvu, te biše od Dubrovčana veličanstveno do- čekani, kako se čita kod historijograla dubrovačkih. Na čast sv. Sijepanu dade kralj sazidati nad tom crkvicom veću crku sv. Stjepana ukrasivši je što bolje, ostavivši velike zadužbine. Iskopani su ulomci arhitek- tonski i ornamentalni iz X.i XI, vijeka starohrvatskog stila, jednaki onim knezova Mutimira i Držislava, koji se čuvaju u kninskom muzeju. U gragjanskom ratu pogine kralj Stjepan Miroslav, a njegova udova povrati se u Dubrovnik, postane duvna, sagradi Kulin i crkvu. sv. Margarete, a njezine bakunice velmoškinje sagradiše crkvicu sv. Jelene i sv. Lucije, po kojoj se ulica Lu- čarica zove i danas. DUBROVAČKI LIST“ Kraljica Margarita darova dva komada sv. križa Dubrovniku, od kojih se veći i danas čuva u riznici Stolne crkve u Dubrovniku. Tako čitamo kod histori- čara dubrovačkih, Prema ovim dubrovačkim historičarima ovaj hr- . vatski kralj Stjepan darovao je pri svom posjetu Du- brovačku Župu, Brgat, dio Šumeta, Gruž, Rijeku i. Zaton, pod uvjetom da se svugdje sagrade crkve svecu - imenjaku mu Sv, Stjepanu prvomuč. u tim mjestima, koje i još postoje u Kuparima Župe, u Sustjepanu Rijeke, Zatonu, a svaka je od tih crkvica, kako Ap- pendini tvrdi, iste veličine i istog oblika kako se i danas može vidjeti. (Drugi historičari, a s njima se slaže i Dr. Franjo Rački, u ovom vladaru Stjepanu vide drugo lice: Stjepana Vojislava, velikog župana Zete, koji je onda imao pod svoju vlast Travuniju i Hum, a u Margariti vide suprugu ovoga Stjepana Vojislava). Imamo i Graditevu spomenploču iz g. 1590, koja spominje ovog kralja Stjepana i suprugu mu kraljicu Margaritu u Dubrovniku. Sad se otkopavaju temelji ove crkve i grobovi u njoj. Dr, Bjelovučić i Don Niko Gjivanović proučiše dubrovačke povjesničare i još neobjelodanjena arhi- valna, koja govore o ovoj staroj crkvi o kralju Stjepanu Miroslavu i kraljici Margareti; i u vezi su složnoj i sa trogirskim rukopisom kneza Garanjina. Ova iznašašća mogu imati značenja i za hrvatsku narodnu dinastiju, jer je kraljica Margarita dosad po redu prva poznata hrvatska kraljica; a bila je Ri- mljanka plemićke obitelji. Opće osiguravajuće d. d. ,,Nada“. Već davno prije rata počela se u Bosni i Herce- govini osjećati potreba jednog u pravom smislu riječi domaćeg osiguravajućeg zavoda, koji bi bio kreiran posve domaćim kapitalom i po domaćim ljudima, da se time po mogućnosti predusretne eksportu premija za osiguranja kod stranih osiguravajućih zavoda. Po- gotovu pak ovo je pitanje postalo gorućim poslije rata, povukanima, da pristupe osnivanju takovog jednog društva sa sjedištem u Sarajevu pod imenom ,Nađa“, sveopće osiguravajuće d, d. Snabdjevena jakom osmnov- nom glavnicom i upirući se o prvorazredne poslovne veze uspjelo je ,Nadi“ pod moćnom zašttom svojih osnivača razviti na području Bosne i Hercegovine znatnu i uspješnu djelatnost, napose u životnoj i po- žarnoj grani posla. Potaknuta tako povoljnim uspjehom upotpunila je sada naša ,Nada“ svoj radni program novo uvedenim osiguranjem na male osigurane glav- nice bez liječničkog pregleda, pa svraćamo u tom pravcu pažnju naših cij. čitalaca na oglas ,Nade“ u našem današnjem broju. Smatramo. da je naša, Nada“ ovaj korak poduzela u pravo vrijeme, jer današnja pri- vredna kriza onemogućuje mnogome, da pristupi osi- guranju na veće svote; no upravo za privredno sla- bijega je životno osiguranje od zamašite vrijednosti i važnost, jer od česa da živi udovica i siročad, kad je uzdržavanje obitelji i za života hranioca bilo skop- čano s mukom. Zato pozdravljamo sa simpatijom poduzetnost i moderno shvaćanje današnjih životnih potreba sa strane naše ,Nade“ i možemo svakome toplo preporučiti ovaj naš skroz domaći zavod tim više, jer je opće poznato i iz današnjeg ,Nadinog“ oglasa vidljivo, na kako solidnom i jakom temelju stoji ovo društvo, koje je utemeljeno od prvih zavoda svoje struke u našoj dr- žavi i to od Prve hrvatske štedionice i ,Croatiae“ osiguravajuće zadruge. Kako je ,Nada“ ove godine, što sa zadovoljstvom ističemo, otpočela agilnije raditi i u Hrvajskoj, Slavo- niji te Dalmaciji, mi se nadamo, da će se ona uslijed takovog proširenja svoga radnog područja doskora još više ojačati i razviti, što će biit samo na korist naše domaće privrede. | Preporučujemo ,Nadu“, jer je ona uz našu ,Cro- atiu“ pravo naše domaće hrvaisko društvo. Privatne sobe za iznajmljivanje. Kod Uprave našeg lista, već do sada se je začla- nilo preko 80 soba sa 125 kreveta. Tko želi da unajmi sobu, nek se obrati na Upravu našeg lista, gdje može da izabere sobu prama svome ukusu i uz povoljne uvjete, počam od Din. 20 za noć. »NARAVNI MALINOV SOK U KANTAMA NU- DI: BALKAN“ tvornica likera i veletrgovina vina i rakije Miličević i drug k. d. Alipašinmost po Din. 20.— kilogram. »ITO“ pasta za zube je najbolja, nemi se "“ ma Strana 3. Primamo od ,Lovačkog Udruženja“. Fazani u Lapadu, Naše Lovačko Udruženje početkom prošle godine onabavilo je i puštilo u Lapadu 30 komada živih fa- zana za rasplod, od kojih 6 mužjaka ostalo ženske. Naše Udruženje pobrinulo se je prema dobivenim uputama, da ih oskrbi hranom i vodom, da se priuče njihovom novom zavičaju. Uspjeh nije izostao. Opa- Zzilo se je, da je rasplod već u prvoj godini zadovo- . ljavajući, te se je moglo procijeniti, da je porastao do oko 100 komada, Računalo se je, da od tih 100 komada od kojih bi trebalo da bude barem 50 ženki, moglo bi se ove godine imati oko 350 komada, dakle samo 5 komada od svake ženke. Po provedenim opažanjima, u zadnje dane, može se u istinu računati da ih ima u Lapadu sveukupno toliko. . Mladi fazani još nijesu razdijeljeni od kvočke svi se drže skupa po guštarama, te ih nije lako vidjeti. Fazani su plašljive ptice, ali kad dobro u jesen za- hladi, i kada se mladi rastave od kvočke, biti će lakše vidjeti ih u većem broju, na svakom mjestu onog predjela u Lapadu sa zapadne strane Babin Kuka. Neki su se fazani već preselili u bližnju ,Petku“, gdje se jutrom već može čuti pjevanje mužjaka, Fazan živi u mnogoženstvu uprav kao i naš domaći pjetao, te nepodnosi suparnika, od tud i štetne njihove megjusobne očajne bitke, za vrijeme parenja, te zato treba držati broj mužjaka jedan prema deset ženki. Naše lovačko udruženje pobrinuti će se u doj- dućim mjesecima ove godine, za strijeljanje jednog stanovitog broja mužjaka, te tako prirediti svojim čla- novima taj prvi lovački užitak u Lapadu. Zapljena lovačkih pušaka. Naše žanda:merijske vlasti zaplijenile su nekoliko lovačkih pušaka u bližoj okolici, jer posjednici nijesu imali propisane dozvole. Poznato je, da još ima mnogo lovaca bez dozvole u našoj okolici, te da se lovi da- pače u zabranjeno doba t to osobito u Konavlima, Obodu, Šumetu, Osojniku, Zatonu, Orašcu, Brseči- nama i Majkovi. Ptice pjevice. Nastaje sezona prolaza pjevica i već su dječaci počeli sa svojim ljepilima, da na dočeku hvataju te ptičice. Pošto je to zakonom zabranjeno molimo nad- ležne vlasti, da to tamanjenje spriječi i kazne prekr- šilelje. Ovo tamanjenje dječaci obično vrše ranim jut- rom, na Gorici Sv. Vlaha, na trećem Konalu više kuće Bona, kod vodovoda više kuće Zueck i na Nuncijati. Razne vijesti. Lične vijesti. — U našem gradu boravi Prinz vod Sachsen- Meiningen, sa dvije kćerke i zetom. Odsio je u ho- telu »Lapad«. — U Dubrovniku boravi njemački admiral von Lange. Odsio je u »Hotel Imperialu«. —- Doputovala je supruga predsjednika vlade g. Velje Vukićevića. Odsjela je u hotel »Lapad». . Novoprimljeni pitomci Kr. Pomorske Vojne Akademije u Gružu. Riješenjem g. Ministra Vojske i mornarice prim- ljeni su u Kr. Pomorsku Vojnu Akademiju ovi kandidati : Tihoslav F. Odić, Nihita P. Paranovshi, Mateo Š. Paloveršić, Josip J. Stojanović, Frane F, Valentinčić, Damijan M. Bratić, Božidar P, Maglić, Josip S. Supi- čić, Uroš V. Mardešić, Milan J. Šone, Ivan J. Rebula, Oskar K. Bizjak, Vladimir B. Rozanov, Vasilije O. | Tomović, Aleksander A. Bjelavin, Viktor J. Tominšek Milan A Benedih, Branislav Ž. Protić, Bruno P. Šezvić, Rudolf R. Šhovreh, Vladimir M. Cukar, Jovan K. Dra- ginčić, Zvonimir 1. Grbić, Velimir J. Kruz, Božo I. Vrančić, Frane F. Dolinšeh, Frane F. Misjak, Mihajlo K. Ilić, Ivan N. Marinović, Rafael Lj. Arneri, Frane F. Prelog, Vojislav Ž. Vujić. Nikola N. Ucović, Emil K. Rojer, Albin A. Semen, Alojz A. Mohorić, Ernest A. Kopriva. Petar S, Piruzović. Aleksandar J. Gvoz- denović, Senoh Matej. T Ivo Vidoevič. ž U srijedu je naglo preminuo od kapi, a u čeivr- tak poslije podne uz veliko učešće prijatelja i gragjana pokopan je čestiti dubrovački obrtnik, otac našega sa- radnika i bivšeg glavnog urednika g. Dr, Matije Vidoevića. Predavanja. Profesor universiteta Dr. Vladimir Dvorniković, koji je držao toliko uspjelih predavanja u svim većim gradovima naše države, dolazi u Dubrovnik na poziv Narodne Ženske Zadruge. Dr. Dvorniković je poznati konferencijer, pa se veselimo, da ćemo čuti nlegovu riječ iu našem gradu,