Br. 34.

Bone. Gosp. Niko Koprivica u ime općine tražio je
da se iz čl. 5 ukinu riječi, da se poslije 1928. godine
postepeno snizuje paušalni doprinos. Na ovo je uprava
tramvaja jednoglasno (osim g." Koprivice koji se je
ustegao od glasovanja) prihvatila slijedeći zaključak :

Upravno Vijeće tramvaja stajalo je uvijek na'sta-
noništu, da ne spaja pitanje sporazuma glede struje,
takse i drugoga sa glasovanjem Općine u pitanju nove
pruge, povišenja kapitala i ostaloga, nego je jedino,
pošto je općina pokrenula pitanje o sporazumu glede
struje i t. d. nastojalo da jednim posebnim sporazu-
mom riješi sva viseća pitanja izmegju većine akcionera
i manjine, odnosno opozicije koju raprezentira saduš-
nja uprava dubrovačke Općine. Pošto općina, uvijek
sa novim izahtjevima, očito ide zatim da uza sve ve-
like žrtve koje je tramvaj bio pripravan da učini, ili
da onemogući sporazum ili ucjenjenje preko svih gra-
nica, te na gornju izjavu gosp. Koprivice:kao izasla-
nika Općine, konstatuje da su svi pregovori glede spo-
razuma ništetni i da se prepušta Općini da glasuje na
sutrašnjoj XVI. skupštini prema svome uvjerenju.

Na sjednici uprave od 20. septembra t. g. nakon
intervencije g. Velikog Zupana, gosp. Minček predlaže
da_se_u čl. 5 poslije riječi “,Din. 24.000.—“ izbrišu
riječi: ,a u idućim godinama postepeno sve niže u
svakoj godini barem :saZ4000_ dinara“ kao, jedinu iz-
mjenu u nacrtu sporazuma, sastavljenog"od g. Bone,
e da se timejudovoljiji zadnjem zahtjevu općine, što
je jednoglasno prihvaćeno. Osim toga je g. Koprivica
na prvom mjestu potpisao odnosni zapisnik, sa usme-
nom izjavom, da nije bila potrebita intervencija gosp.
Velikog Župana, jer da je bio uovlašten, da na to pri-
stane i kao dokaz pokazao nekakav spis.

Na 5 sati, kada je bila odregjena glavna skup-
ština, g. načelnik _Dr. Škvrce pozvao je gg.“Bonu i
Minčeka u svoju sobu i tražio od njih, da pristanu na
dodatni ugovor, na temelju istog koncepta, od kojeg
je barem polovina bila zbrisana, i to sve/one tačke,
koje su bile u korist D.E.Ž., i dodan novi zaključni
stavak u korist Općine.

Za ilustraciju tih izmjena dovoljno je navesti čl.
5, u kojemu u stavci ,Općina se obvezuje da će tram-
vaj u svakoj prigodi materijalno i moralno potpomoći,
izbrisana je riječ ,materijalno“ te je“ izbrisana čitava
slijedeća stavka: ,Za to se Općina obvezuje da će 1)
ukinuti svaku općinsku taksu i svaki općinski /namet
što je do sada naplaćivala ili imala namjere da napla-
ćuje i da neće u buduće teretiti tramvaj nikakvom
taksom ni nametima“,

Ova obveza Općine imala je biti kompenzacija:za
pristanak tramvaja na povišenje cijene struji, koja bi
iznosila circa Din. 200.000.— godišnje. Nakon što je
g. Koprivica pročitao . osakaćeni nacrt ugovora izjavio
je g. Bona, da će izvjestiti upravu, ajg. Koprivica
izjavio_je, da će ga dati u kancelariju na_prepis. Me-
gjutim je skupština bila u toku, i g. Koprivica je nakon
skupštine predao g. Minčeku osakaćeni nacrt ugovora,

Dubrovnik, 9. oktobra 1927.
A. Minček S. Gjivić

J. Spaventi A, Zago Dr. B. Podić

kokO#

Moramo iskreno da priznamo, da otvoreni sukob
koji je na jučerašnjoj sjednici općinskog Vijeća izbio
izmegju tramvaja i općinske Uprave, neugodno će se
dojmiti cjelokupne naše javnosli, u prvom redu zato,
jer će baš ta javnost na svojim legjima osjetiti rezul-
iate ovoga spora.

Hrvatski Kralj Stjegan Miroslav i Kraljica Margarita u
Dubrovniku. Grob Kraljice Margarite u crkvi sv. otjepana
U Dubrovniku. (046.-949).

Prastara crkva sv. Stjepana u Dubrovniku, koju
spominje i Porfirogenet, čuvala je moći raznih svetaca
i bila je glasovita. Hrvatski kralj Stjepan Miroslav
(945-959) zavjetova se i pohodi sa ženem kraljicom
Margaritom i sa velmožama i velmoškinjama hrvatskim
ovu crkvu, te biše od Dubrovčana veličanstveno do-
čekani, kako se čita kod historijograla dubrovačkih.
Na čast sv. Sijepanu dade kralj sazidati nad tom
crkvicom veću crku sv. Stjepana ukrasivši je što bolje,
ostavivši velike zadužbine. Iskopani su ulomci arhitek-
tonski i ornamentalni iz X.i XI, vijeka starohrvatskog
stila, jednaki onim knezova Mutimira i Držislava, koji
se čuvaju u kninskom muzeju. U gragjanskom ratu
pogine kralj Stjepan Miroslav, a njegova udova povrati

se u Dubrovnik, postane duvna, sagradi Kulin i crkvu.

sv. Margarete, a njezine bakunice velmoškinje sagradiše
crkvicu sv. Jelene i sv. Lucije, po kojoj se ulica Lu-
čarica zove i danas.

DUBROVAČKI LIST“

Kraljica Margarita darova dva komada sv. križa
Dubrovniku, od kojih se veći i danas čuva u riznici
Stolne crkve u Dubrovniku. Tako čitamo kod histori-
čara dubrovačkih,



Prema ovim dubrovačkim historičarima ovaj hr- .

vatski kralj Stjepan darovao je pri svom posjetu Du-

brovačku Župu, Brgat, dio Šumeta, Gruž, Rijeku i.
Zaton, pod uvjetom da se svugdje sagrade crkve svecu -

imenjaku mu Sv, Stjepanu prvomuč. u tim mjestima,
koje i još postoje u Kuparima Župe, u Sustjepanu
Rijeke, Zatonu, a svaka je od tih crkvica, kako Ap-
pendini tvrdi, iste veličine i istog oblika kako se i
danas može vidjeti. (Drugi historičari, a s njima se
slaže i Dr. Franjo Rački, u ovom vladaru Stjepanu
vide drugo lice: Stjepana Vojislava, velikog župana
Zete, koji je onda imao pod svoju vlast Travuniju i
Hum, a u Margariti vide suprugu ovoga Stjepana
Vojislava).

Imamo i Graditevu spomenploču iz g. 1590, koja
spominje ovog kralja Stjepana i suprugu mu kraljicu
Margaritu u Dubrovniku.

Sad se otkopavaju temelji ove crkve i grobovi u
njoj. Dr, Bjelovučić i Don Niko Gjivanović proučiše
dubrovačke povjesničare i još neobjelodanjena arhi-
valna, koja govore o ovoj staroj crkvi o kralju Stjepanu
Miroslavu i kraljici Margareti; i u vezi su složnoj
i sa trogirskim rukopisom kneza Garanjina.

Ova iznašašća mogu imati značenja i za hrvatsku
narodnu dinastiju, jer je kraljica Margarita dosad po
redu prva poznata hrvatska kraljica; a bila je Ri-
mljanka plemićke obitelji.



Opće osiguravajuće d. d. ,,Nada“.

Već davno prije rata počela se u Bosni i Herce-
govini osjećati potreba jednog u pravom smislu riječi
domaćeg osiguravajućeg zavoda, koji bi bio kreiran
posve domaćim kapitalom i po domaćim ljudima, da
se time po mogućnosti predusretne eksportu premija
za osiguranja kod stranih osiguravajućih zavoda. Po-
gotovu pak ovo je pitanje postalo gorućim poslije rata,
povukanima, da pristupe osnivanju takovog jednog
društva sa sjedištem u Sarajevu pod imenom ,Nađa“,
sveopće osiguravajuće d, d. Snabdjevena jakom osmnov-
nom glavnicom i upirući se o prvorazredne poslovne
veze uspjelo je ,Nadi“ pod moćnom zašttom svojih
osnivača razviti na području Bosne i Hercegovine
znatnu i uspješnu djelatnost, napose u životnoj i po-
žarnoj grani posla. Potaknuta tako povoljnim uspjehom
upotpunila je sada naša ,Nada“ svoj radni program
novo uvedenim osiguranjem na male osigurane glav-
nice bez liječničkog pregleda, pa svraćamo u tom
pravcu pažnju naših cij. čitalaca na oglas ,Nade“ u
našem današnjem broju. Smatramo. da je naša, Nada“
ovaj korak poduzela u pravo vrijeme, jer današnja pri-
vredna kriza onemogućuje mnogome, da pristupi osi-
guranju na veće svote; no upravo za privredno sla-
bijega je životno osiguranje od zamašite vrijednosti i
važnost, jer od česa da živi udovica i siročad, kad je
uzdržavanje obitelji i za života hranioca bilo skop-
čano s mukom.

Zato pozdravljamo sa simpatijom poduzetnost i
moderno shvaćanje današnjih životnih potreba sa strane
naše ,Nade“ i možemo svakome toplo preporučiti ovaj
naš skroz domaći zavod tim više, jer je opće poznato
i iz današnjeg ,Nadinog“ oglasa vidljivo, na kako
solidnom i jakom temelju stoji ovo društvo, koje je
utemeljeno od prvih zavoda svoje struke u našoj dr-
žavi i to od Prve hrvatske štedionice i ,Croatiae“
osiguravajuće zadruge.

Kako je ,Nada“ ove godine, što sa zadovoljstvom
ističemo, otpočela agilnije raditi i u Hrvajskoj, Slavo-
niji te Dalmaciji, mi se nadamo, da će se ona uslijed
takovog proširenja svoga radnog područja doskora još
više ojačati i razviti, što će biit samo na korist naše
domaće privrede. |

Preporučujemo ,Nadu“, jer je ona uz našu ,Cro-
atiu“ pravo naše domaće hrvaisko društvo.

Privatne sobe za iznajmljivanje.
Kod Uprave našeg lista, već do sada se je začla-
nilo preko 80 soba sa 125 kreveta. Tko želi da
unajmi sobu, nek se obrati na Upravu našeg lista,
gdje može da izabere sobu prama svome ukusu i
uz povoljne uvjete, počam od Din. 20 za noć.

»NARAVNI MALINOV SOK U KANTAMA NU-
DI: BALKAN“ tvornica likera i veletrgovina vina
i rakije Miličević i drug k. d. Alipašinmost po Din.
20.— kilogram.

»ITO“ pasta za zube je najbolja,

nemi se "“ ma



Strana 3.

Primamo od ,Lovačkog Udruženja“.
Fazani u Lapadu,
Naše Lovačko Udruženje početkom prošle godine

onabavilo je i puštilo u Lapadu 30 komada živih fa-

zana za rasplod, od kojih 6 mužjaka ostalo ženske.
Naše Udruženje pobrinulo se je prema dobivenim
uputama, da ih oskrbi hranom i vodom, da se priuče
njihovom novom zavičaju. Uspjeh nije izostao. Opa-
Zzilo se je, da je rasplod već u prvoj godini zadovo- .
ljavajući, te se je moglo procijeniti, da je porastao
do oko 100 komada,

Računalo se je, da od tih 100 komada od kojih
bi trebalo da bude barem 50 ženki, moglo bi se ove
godine imati oko 350 komada, dakle samo 5 komada
od svake ženke. Po provedenim opažanjima, u zadnje
dane, može se u istinu računati da ih ima u Lapadu
sveukupno toliko. .

Mladi fazani još nijesu razdijeljeni od kvočke
svi se drže skupa po guštarama, te ih nije lako vidjeti.
Fazani su plašljive ptice, ali kad dobro u jesen za-
hladi, i kada se mladi rastave od kvočke, biti će lakše
vidjeti ih u većem broju, na svakom mjestu onog
predjela u Lapadu sa zapadne strane Babin Kuka.
Neki su se fazani već preselili u bližnju ,Petku“, gdje
se jutrom već može čuti pjevanje mužjaka,

Fazan živi u mnogoženstvu uprav kao i naš
domaći pjetao, te nepodnosi suparnika, od tud i štetne
njihove megjusobne očajne bitke, za vrijeme parenja,
te zato treba držati broj mužjaka jedan prema deset
ženki. Naše lovačko udruženje pobrinuti će se u doj-
dućim mjesecima ove godine, za strijeljanje jednog
stanovitog broja mužjaka, te tako prirediti svojim čla-
novima taj prvi lovački užitak u Lapadu.
Zapljena lovačkih pušaka.

Naše žanda:merijske vlasti zaplijenile su nekoliko
lovačkih pušaka u bližoj okolici, jer posjednici nijesu
imali propisane dozvole. Poznato je, da još ima mnogo
lovaca bez dozvole u našoj okolici, te da se lovi da-
pače u zabranjeno doba t to osobito u Konavlima,
Obodu, Šumetu, Osojniku, Zatonu, Orašcu, Brseči-
nama i Majkovi.

Ptice pjevice.

Nastaje sezona prolaza pjevica i već su dječaci
počeli sa svojim ljepilima, da na dočeku hvataju te
ptičice. Pošto je to zakonom zabranjeno molimo nad-
ležne vlasti, da to tamanjenje spriječi i kazne prekr-
šilelje. Ovo tamanjenje dječaci obično vrše ranim jut-
rom, na Gorici Sv. Vlaha, na trećem Konalu više kuće
Bona, kod vodovoda više kuće Zueck i na Nuncijati.

Razne vijesti.

Lične vijesti.

— U našem gradu boravi Prinz vod Sachsen-
Meiningen, sa dvije kćerke i zetom. Odsio je u ho-
telu »Lapad«.

— U Dubrovniku boravi njemački admiral von
Lange. Odsio je u »Hotel Imperialu«.

—- Doputovala je supruga predsjednika vlade
g. Velje Vukićevića. Odsjela je u hotel »Lapad».



. Novoprimljeni pitomci Kr. Pomorske

Vojne Akademije u Gružu.

Riješenjem g. Ministra Vojske i mornarice prim-
ljeni su u Kr. Pomorsku Vojnu Akademiju ovi kandidati :

Tihoslav F. Odić, Nihita P. Paranovshi, Mateo
Š. Paloveršić, Josip J. Stojanović, Frane F, Valentinčić,
Damijan M. Bratić, Božidar P, Maglić, Josip S. Supi-
čić, Uroš V. Mardešić, Milan J. Šone, Ivan J. Rebula,
Oskar K. Bizjak, Vladimir B. Rozanov, Vasilije O. |
Tomović, Aleksander A. Bjelavin, Viktor J. Tominšek
Milan A Benedih, Branislav Ž. Protić, Bruno P. Šezvić,
Rudolf R. Šhovreh, Vladimir M. Cukar, Jovan K. Dra-
ginčić, Zvonimir 1. Grbić, Velimir J. Kruz, Božo I.
Vrančić, Frane F. Dolinšeh, Frane F. Misjak, Mihajlo
K. Ilić, Ivan N. Marinović, Rafael Lj. Arneri, Frane
F. Prelog, Vojislav Ž. Vujić. Nikola N. Ucović, Emil
K. Rojer, Albin A. Semen, Alojz A. Mohorić, Ernest
A. Kopriva. Petar S, Piruzović. Aleksandar J. Gvoz-
denović, Senoh Matej.

T Ivo Vidoevič. ž
U srijedu je naglo preminuo od kapi, a u čeivr-
tak poslije podne uz veliko učešće prijatelja i gragjana
pokopan je čestiti dubrovački obrtnik, otac našega sa-
radnika i bivšeg glavnog urednika g. Dr, Matije Vidoevića.

Predavanja.

Profesor universiteta Dr. Vladimir Dvorniković,
koji je držao toliko uspjelih predavanja u svim većim
gradovima naše države, dolazi u Dubrovnik na poziv
Narodne Ženske Zadruge.

Dr. Dvorniković je poznati konferencijer, pa se
veselimo, da ćemo čuti nlegovu riječ iu našem gradu,