| POSTARINA PLAĆENA.

DU

Broj 35.



Pojedini broj Din 1:50

ROVAČKI LIST

SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK

God. 4.



Vlasnik = izdavač - urednik: za edber »Dubrovačkog Lista“

Stijepo M. Bielovučić, Dubrovnik.

17. oktobra 1927.





Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara,
— Plativo i utuživo u Dubrovniku.

— Oglasi po tarifi.



Izvorne telefonske vijesti »Dubrovačkog Lista“
=a ora RA a — E DENE.

U atmosferi atentata i demarša

Cenabeg žrtva albanske ohrane. — G. Bodrero kao cenzor naše štampe.
Sin prosjednika Vlade koregira svoju krštenicu.

Stav pašićevaca i izbor presj. Nar. Skupštine.
Beograd, 17.X. Za danas prije podne zakazana je
sjednica radikalnog kluba. Za ovu sjednicu u polit.
krugovima vtada veliko interesovanje pošto se u kru-
govima pašićevaca tvrdi, da g. Vukičević nema ona-
kovcg povjerenja kluba kakvog prestavljaju prijatelji
g. Vukičevića. Megjulim iz redova vladinih radikala
tvrdi se da će se danas samo izvršiti izbor kandidata
za skupštinsko časništvo i uzeti stav prema izvješta-
jima većine i manjine u verifikacijonom odboru. Druga
se pitanja neće dodirnuti.

U opozicionim krugovima misli se, da će paši-
ćevci zauzeti oštar stav i da će to uticati na izbor pre-
sjednišiva skupštine. Vladini radikati naprotiv izjavljuju
da je već utvrgjen sporazum po kojemu će stalnim
presjednikom Nar. Skupši?ne bili izabran g. Ninko Perić.

Znak dla se sporazum izvršuje.

Beograd, 17.X. U vladinim krugovima ukazuje
se na prve znakove početka izvršavanja sporazuma
izmegju radikala i demokrata. Utvrgjeno je, da je već
do sada otpušteno preko 40 policij. pisara radikala,
koji da nijesu imali potrebne kvalifikacije za drž. službu.
U čemu je nezadovoljstvo N. Petrović i dr.?

Beograd, 17.X. O akciji, koju su poduzeli neza-
dovoljnici u radik. klubu na čelu sa Nastasom Petro-
vićem, jedan od članova radik. kluba izjavio je: Pre-
sjednik Vlade g. Vukičević u kontaktu je sa svim tim
nezadovoljnicima, koji su bili njegovi prijatelji. To ne-
.zadovoljstvo dolazi zbog toga što ti nezadovoljnici ni-
jesu uzeti u obzir u nekim političkim kombinacijama.
Sva ta pojedinačna nezadovoljstva lične su prirode i
ne prestavljaju nikakvu pogibelj za klub.

Inostranstvo o ubijstvu Cenakegya.

Berlin, 16.X. Sinoćnji berlinski listovi pišu o
ubijsivu Cenabega i podvlače značajne momente, koji
ukazuju na prste Italije.

»Vossische Zeitung« piše da ie Censbeg žrtva
albanske ohrane, koja od g. 1925. ima na duši 30 po-
litičkih ubijsiva, Nema sumnje, tvrdi lisi, da je ovaj
zločin posljedica  jugoslavensko-albanskih razmirica
provociranih iz Rima,

Sin presjelinika Vlade o svom mandatu.

Beograd, 17.X. Jučer je sin presjednika Vlade
g. Miloš Vukičević uputio jedno pismo redakcijama
beogradskih listova u kojemu se žali na odluku veri-
fikacijonog odbora kojim mu je poništen manđat u
Kosovskom okrugu. On kao slobođan čovjek, mezavi-
san prema ocu, ima pravo da se kandiduje za narodn.
poslanika. Nadalje g. Miloš Vukičević tvrđi da ima 30
godina. Njegov slučaj nije jasan zbog toga što su akta
šabačke crkve uništena za vrijeme rata. G. Miloš Vu-
kičević traži, da se to popravi i da mu se mandat
verificira,

Pred odrom Cenabeya.

Prag, 16: X, Večeras je stigao najmlagji brat
umorenog Cenabega, g. Seide, sa albanskim otprav-
nikom poslova u Beogradu g. Dr, Stilla. Oni su od-
mah posjetili sudsko-medicinski institut gdje je izlo-
ženo mrtvo tijelo Cenabega. Pred odrom zastali su
Dr, Stilla i g, Selide, tronuto promatrajući žrtvu tu-
glinskog najamnika. Brat žrtve gušio se-je u suzama,
Praška policija već je u tragu nizu atentata koji su
S imali izvršiti megju ostalim i u Ženevi,

&. Bodrero nije zadovoljan sa pisanjem
naše štampe. 2
Beograd, 17. X. Jučer je g. Marinković u Mini-
Starstvu Inostranih Dela primio generala Bodrera, koji
le došao da se po drugi put žali na pisanje naše
štampe, ovaj put povodom ateniata na Cenabega. G.
Odrero svratio je naročitu pažnju g. Marinkoviću na
akovo pisanje štampe, koje je kadro izazvali neže:
ljene posljedice. Razgovor se je vodio u prijateljskom
Onu, ma da je g. Bodrero pred par dana posjetio £.

arinkovića u istoj stvari.

G. Marinković uvjeravao je g. Bodrera da on
nema načina da utiče na štampu (g. Bodrero morao
bi nam predhodno posuditi fašističke dekrete proti
štampe. Op. Ured.), ali da će učiniti sve što zavisi o
njemu. G. Dr. Marinković upozorio je g. Bodrera, da
ni talijanska štampa ne piše u prijateljskom tonu o
Jugoslaviji, a osobito prigodom atentata na gene-
rala Kovačevića,

- Upravne promjene na granici prema
Bugarskoj.

Beograd, 17. X. Nj. Vel. Kralj potpisao je ukaz
sa kojim se za zastupnika velikog župana bregalničke
oblasti postavlja pješadijski pukovnik Mihailo Mihaj-
lović pomoćnik komandanta puka u Kumanovu.

Ovo postavljanje u Štipu smatra se kao prva
mjera na granici Bugarske, da bi se onemogućila ak-
cija razbojničkih banda i teroristička akcija Make-
donsivujućih.

g. Burov i Ljapčev namiguju...

Sofija, 16. X. U sobranju održana je sjednica
vladine većine na kojoj su govorili g. Ljapčev i Bu-
rov o posljednjim dogogiaiima. G. Ljapčev rekao je,
da su žalosni incidenti (!?) u susjednoj državi dostojni
da budu neodobreni (čudne li bugarske terminologije
(op. Ur.) ,Blagodareći poduzetim mjerama i velikom
kreditu, koji bugarski narod i bugarska vlada uživaju
u inostranstvu kao elemenat mira, otklonjene su kom-
plikacije radi bacanja odgovornosti na nas. Vlada je
učinila ono što joj se nalaže. Inače Bugarska ima
i volje i snage da sama upravlja bugarskom politikom
(a Protogorev bugarskim vojnim magazinima. Op. Ur.)

Poslije g. Ljapčeva govorio je g. Burov ističući
da su mjere koje je preduzela Vlada primljene svuda
velikim zadovoljstvom.

Tim je mjerama bugar. vlada dobila priznanje
da nije umješana u nasilna djela koja se vrše preko
granice i da ima najbolje namjere prema susjedima,

Pripremani atentati i u Ženevi.

Ženeva 16. X. Policija je otkrila više pripremanih
atentata u velikom stilu, pak će se već poduzeti mjere
za izgon sumjivih lica.

Protest kućevlasnika.

Beograd 17. X. Kućevlasnici su održali protestni
Zbor protiv novog projekta zakona o stanovima.

Primljena je resolucija sa kojom se osugjuje na-
mjera vlade da produži dosadanji stanbeni zakon.

Zadnje šnoriske vijesti.

Jučer su se odigrale slijedeće utakmice :
»Gragjanski“ - ,Jug“ 2:0; »,Gošk“ - ,Jug“ 1:0;
,»Gragjanski - Gošk 1:0 — Vrijeme je bilo skraćeno,
tako da je svaka utakmica trajala pola sata.

Beograd, 16.X. ,Jedinstvo“ - ,Slavija“ 3:1

Zagreb, 16.X. ,Hašk“ - Gragjanski 5: 1

al.

Aljehin tuče Kapablanku (3:2). Turnir koji se
održaje u Buenos - Airesu za svijetski šampionat, svr-
šie je u korist Aljehina, koji je od 12 partija dobio
je tri, dvije izgubio i sedam remis:

po
d









Tristogod. ,,Dubravke“ — svečanost

naše kulturne i slobodarskih tradicija.
Prestava ,Dubravke“. — Gostovanje zagrebačke
opere. — Kulturno-historijska izložba. — Organi-
zacija proslave. — Prve pripreme već su u toku.

Potaknuta je misao, da se svečano proslavi tri-
stogodišnjica Gundulićeve ,Dubravke“ kao velika ma-
nifestacija našeg kulturnog stvaranja, slobodarske misli,
i nacijonalne svijesti. To će biti velika svečanost naj-
ljepših tradicija, koje je ovaj stari grad unio u život
našeg naroda.

Proslava je zamišljena u širokom opsegu. Uz
javno prestavljanje ,Dubravke“, koju bi imali izvesti
članovi zagrebačke opere i drame, bit će prikazano još
par dubrovačkih komada, a s tim će biti skopčano i
nekoliko opernih prestava. Pozorište će biti podignuto
ili u prirodi (Lapad) ili pod vedrim nebom u gradu,
kako to stručnjaci nagju da je najpodesnije i da je u
duhu proslave. Zbog ovog pozorišnog dijela proslave
već je ovdje boravio intendant zagr, teaira g. D. Vla-
dimir Treščec Branjski.

Inicijatori ove svečanosti htjeli bi da se ovom
prigodom održi i velika-kulturno-historijska izložba.
Tim bi bila ostvarena stara zamisao, koja se je ovdje
više puta poticala i o kojoj je još prošle godine bilo
govora i u ovom listu. Ostvarenje ove zamisli pre-
stavljalo bi kulturni dogogjaj od najviše važnosti, koji
bi svratio pažnju cijelog našeg naroda, ai pred očima
stranog svijeta podigli bi naš ugled izloženi spome-
nici. Razumljivo je da se za ovaj posao hoće mnogo
spreme i mnogo rada. Inicijativa je za sada u dobrim
rukama gg. Dr. F. pl. Bizzazra i Dr. M. Katića, ali
netom oni u najširira crtama konkretizuju samu osnovu
trebat će da se za izvedbu sastavi posebni odbor, koji
će podijeliti svoj rad na sekcije, jer je inače nemoguće
da cijeli ovaj posao bude uspješno proveden. Te bi
sekcije morale da odmah počnu sa pripremnim radom
prema svom zadatku, a trebalo bi da ih bude neko-
liko prama podjeli posla (upravna, financijska, umjet-
nička, historijska, propagandističko-publicistička itd.)
Ova izložba bit će i prvorazredna turistička atrakcija,
pa će i s toga gledišta trebati da se provedu posebne
pripreme, jer će bez dvojbe za vrijeme izložbe biti
znatno povećana posjeta Dubrovnika i domaćei strane
publike. (Kamo sreće da bi ovom prigodom tolike naše
goste mogli dočekati novim velikim hotelom !)

Potanje o svim ovim osnovama bit će govora u
našem listu kad sve ovo dobije konkretnije forme.
Svakako već danas možemo da javimo, da se prosla-
vom starog Dubrovnika spremaju svijetli i svečani
dani novog| Dubrovnika,

Sa našeg tržišta.
Žito i brašno.

Cijele prošle sedmice nije na žitnom tržištu bilo
znatnijih promjena. Dne 15. tek zabilježeni su na No-
vosadskoj burzi slijedeće cijene: Pšenica 295, kukuruz
stari 205, novi za mart-april 215, brašno 0/430. Brašno
burzovne tipe 0/430, 2/410, 5/390, 6/335, 6!/a - 325



«eksportni mlinvvi su za ca. 30 dinara po 100 Kg.

skuplji. — Cijene iranko vojvogjanska utovarna stanica,
originalna mjera, isplata uz duplikate teretnih listova.

Cijene u Dubrovniku: kukuruz stari žuti 245,
umjetno sušeni 240, bijeli 265, zob 255, brašno br.
0/485, 2/465, 5/435, 6/4, 61/2/335, 7/310, 8/255, meki-
nje sitne 215, krupne 230, franko obala Dubrovnik,
žito mjera kod utovara.

Kcloenijalna roha.

Kava Rio od 34.50 do 36, Santos 36.50.

Riža talijanska od 5.80 do 7. Cijene franko Du-
brovnik izmjerno.

Domači produkti.

Buhač. Nema potražnje. Plaća se za otvoreni
Din. 13.50 - 14; poluzatvoreni Din. 16-17; zatvoreni
Din. 22 - 23.

Maslinovo ulje. Srednja potražnja. Plaća se za
uije dobrog ukusa Din. 15.50 - 16.

Arpagjik (luk za sagjenje). Ima potražnje. Plaća
se Din. 4.75 +5.

Srgjele slane. Ima potražnje. Plaća se Din, 12 -13 kg,

(Slijedi na 5 stranicu).