g POSTARINA PLAĆENA. DUBROVAČKI LI SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK Broj 37. puleni mtana“ Pojedini broj Din 1:50 ST God. 4. Viasnik - izdavač - urednik: za odbor »Dubrovačkog Lista“ Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. 31. oktobra 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara, — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi, Izvorne telefonske vijesti ,Dubrovačkog Lista“ Fašistička provokacija u Skoplju. Diktatorska poza konzula Kraljevine Italije. — Dok nas Italija izazivlje u Markovom Skoplju, Dr. Marinković se objašnjava sa svojim biračima u Požarevcu... q Zašto su odložene sjednice Naroii. Skuuštine ? Beograd, 31. X. Ministar inostranih djela, Dr. Ma- rinković nije jučer bio u Beograđu. On je otputovao u Požarevac da se sastane sa prijateljima. Upućeni tvrde, da je put g. Marinkovića u vezi sa neraspolo- ženjem njegovih birača, koji su se već izjasnili protiv njegove politike. Odlaganje skupštinskih sjednica smatra se u po- lit. krugovima kao davanje vremena, da se u vladi urede neka lična pitanja, koja su posljednih dana is- krsla ostavkom ministra finansija i pismom ministra pošta g. Vlajka Kecića. Tvrdi se, da je g. Kocić htio da sa svojim pismom pročisti izvjesne verzije koje su u poslednje vrijeme o njemu kružile u radikal, klubu. Zbog toga se je megju radikalima jučer tvrdilo, da je g. Kocić bio spravan dati ostavku na poslaničkom položaju. . Predsjednik vlađe g. Vukičević imat će vremena, da do sastanka skupštine uredi odnose u vladi, i da izagje pred klub sa jasnom situacijom. Iz najbližih krugova vlade demantuje se pismo g. Kocića koje da uopće nepostoji. Atentat na presjednika Grčke Republike. Atena, 30. X. Danas, okolo podne, kad je pre- sjednik Republike _ g. Konduriotis izlazio iz općinske zgrade gdje se je održavao kongres presjednika op- ćina, jedan mladić ispalio je hitac iz revolvera na pre- sjednikov sutomobil i lakše ranio g. Konduriotisa, Policija je spasila atentatora od napadaja svjetine, : koja je bila okupljena okolo zgrade. Presjednik Republike produžio je u automobilu do klinike, gdje mu je rana povezena. Atentator je iz- javio na preslušanju da je komunista i da nema saučesnika. Požar fabrike šećera u Starom Sivcu. Beograd 31. X, Javljaju iz _ Staroga Sivca, da je tamo namjerno podpaljena nova fabrika šećera, koja je tek ovoga ljeta podignuta od samih proizvagjača šećerne repe, a koštala je 15,000.000 Dinara. Požar je lokalizovan jer je blagovremeno zapažen, ali je šteta ipak velika jer je izgorio glavni generator. Zbog toga se predvigjaju veliki gubitci jer je izloženo propasti preko 100 vagona šećerne repe, Uhapšeni su .inžiniri koji su montirali ovu fa- briku pod sumnjom da su auktori ovoga požara. Kako doznajemo fabrika je pred nekoliko dana bila osigurana za sumu od 12,000:000 Dinara. Katastrofa italijanskog parobroda »Principessa Mafalda“, Zagreb 31. X. Prema obavještenju ovamošnje agencije društva ,Navigazione Generale Italiana“ od 38 putnika naše narodnosti, koji su putovali na ,Prin- cipessi Mafaldi“, spašena su 32. Još se nezna za sudbinu Petra Bebića iz Dal- macije, Vase Rokovića i Jovana Manu iz Banata, Boža Krstića, Stojana Josipovića i Stevana Naumovića iz Stare Srbije. Prestavništvo ,Navigazione Generale Italiana“ u Dubrovniku poslalo nam je ovo saopćenje : »Prema vijestima koje je dobila ovdašnja agencija N.G.I, pri ovome brodolomu nastradalo je u svemu osam osoba, i to većinom personal broda. Od ovdašnje agencije opremljena su sa ovim parobrodom dva putnika i to gg. Niko Ljubić i Antun Kraljević obojica iz Majkova, te je jučer njihova svojta primila od njih brzojav, da su se sretno spasili“. Sve vijesti italijanskog izvora kontradiktorne su iz razumljivih razloga. Iz saopćenja mjesnog“ predstavništva N. G. I. vodi se jedna neodrživa konstatacija, da je nastradalo svega osam osoba, večinom personal broda. Naprotiv, nestalo je 6 osoba od 38 putnika naše narodnosti. Inače je poznato da je posada broda prva napustila brod i da nema osam izgubljenih. 4 G. Mussolini slavi komediju poznatog marša... Rim, 30.X. Agencija Stefani javlja da je g. Mus- solini vrlo svečano, proslavio 5-godišnjicu poznate komedije bezkrvnog marša na Rim. Pred vilom ,Gloria“, u predgragju Rima, održan je revi odreda vojske, mornarice ; vazdvhoplovstva na- rodne milice, avantgardista i balila. G. Mussolini došao je na ovaj rai u uniformi glavnog komandanta faši- stičke milice, ješući ma konju. Poslje nego je g. Mus- osolini obašao sve odrede vojske izvršen je mimchod. G. Mussolini odižao je govor u kojemu je na- glasio da fašisti zahtjevoju pobjedu (eli jeftinu kao što je marš na Rim bio: jeftin. Op. Ur.) Vojnici koji su se zakleli na nepokolebivu vjernost Kralju, najve- ćim naporima stvoriti će veliku otačbinu (Avanti Savoja!) Kouzuli g. Mussolinija igraju se demarša... Beograd, 31.X. Jučer je u Skoplju, prilikom pre: davanja g. Blondela, profesora političke škole u Parizu, došlo do jednog nevjerojatnog incidenta, koji jasno pokazuje kako Italija atentira na našu ustrpljivost. Kada je g. Blondel iznio jedan cpširan pregled političkih prilika u Evropi poslije rata i dotaknuo se Polit. prilika u Italiji — ustao je italijanski konzul u Skoplju i brzim korakom prišao g. Blondelu. G. konzul Kraljevine Italije. podigao je svoj fašistički kažiprst i uzdignutim glasom počeo da komanduje g. Blcndelu: »Ja tražim od Vas da do 6 časova dogjete u itali. janski konzulat i da se izvinete za ono što ste rekli, Nedozvoljavam (taman kao da je u Pulji Op. Ur), da se u ovakovom krugu govori na ovakav način o prilikama u Italiji i o mojem šefu: Ako se ne izui- nete bit ču usilovan da učinim predstavku na posla- nika Kraljevine Italije u Beogradu.“ Ovaj je postupak zaprepastio sve prisutne, a oso- bito g. Blondela, jer je bilo jasno, da g. Blondel nije prekoračio dopuštenu granicu kritike i da je bio obje- ktivan u prikazivanju inače poznatih sivari iz današnje fašističke diktature. (I bez toga svak se pita: Zna li g. konzul Kra- ljevine Italije gdje je i što je njegovo pravo i dužnost ako nalazi da je uvrijegjen on ili zemlja koju rapre- zentuje u Skoplju? Op. Ur.) U Rumuniji vri... Bukarešt 30. X. Kako se 1. novembra u Alba (Juliji ima odižati konferencija seljačke stranke, ru- munjska vleda očekuje nemire. Svim garnizonima u Rumuniji naregjeno je da budu u pripremi. Utvrgjena su dva iakta: da je hapšenjem Majo- lesca i mjerama Braćana ometen prvi pokušaj Karolu za povratak na prestolje i. da princ Karol ima zaista pristalica u vojsci. Zadnje šporiske vijesti. Dubrovnik 80. X. Prvenstvena utakmica Jug. Slaven nije se održala jer je Slaven saopćio da ne- može doći. Odigrana je prijateljska Gošk - Jug 4:0. Zagreb 30. X. Sparta - Rapid 6:2. Beograd 30. 10. Jedinstvo - B. S. K. 3:0, Sokol- Slavija 2:0. , Zagreb 30. X, Concordia - Hašk 3: 2. Ljubljana 30. X, Concordia - Ilirija (Hazena) 12 : 8. E EJ) E " FT“ = “ iHulturno- historijska izložba. Diskusija o opsegu izložbe i kriterijima, koji se imaju primijeniti. Kulturno - historijska izložba, koja bi se nastajne godine imala cdižati u Dubrovniku, već je danas pred- met pažnje i diskusije naše javnosti. Inicitatori akcije za organizovanje ove velike kulturne manifestacije već su podvzeli prethodne korake da se riješi pitanje mjesta, gdje će se izložba postavili, pa čim se to ri- ješi imalo bi se pristupiti konačnom pretresanju svih Pitanja, koja su u vezi sa ovom priredbom. Tih je pitanja naravno mnogo, a po sebi su i teška i delikatna, jer je zamišljeno da se izložbi dade širi karakter, kako bi se donekle prikazala slika vje- kovnog života i razvoja ove sredine i to na svim po- ljima kultunog stvaranja. Trebat će dakle utanačiti i što sve ulazi u opseg ove izložbe i do kojeg vremena a ujednoi kriterij pri uregjenju izloženih objekata kao i megjusobnu proporciju izmegju pojedinih dijelova iziožbe. Pri tome je od velike važnosti kako će se istaknuti oni momenti koji su pokretali kulturno stva- ranje i kako će se prikazati duševno proživljivanje kulturnog progresa u opće i posebno kao odraz naše necijomalne individualnosti, jer.je baš u tome ona pra- va unutrašnja vrijednost toga primanja i razvijanja općih kulturnih tekovina. Pojedini predmeti sami za se mogu da budu inieresantni dokumenii stepena ci- vilizacije u pojedinim perijodama, pa po tome mogu da budu idragocjeni prilozi ove izložbe, sli sve skupa treba da nam pruži sliku vlastitog uživljavanja i osje- ćanja kulture, jerto je ono bitno što seima da vidi iistakne. Uspjeh je ovakove izložbe potpun tek onda, ako nam ona prikaže i deđe osjetili unutrašnji život u vezi sa njegovim vanjskim manijestacijama, t. j. ako nam pruži onaj ključ, kako se to bio izrazio pk. Cvijić na jednoj konferenciji održanoj pred par godina ovdje u Dubrovniku, kojim ćemo otvoriti vrata duševnog izgra- gjivanja i stvaranja onog posebnog i karakterističnog što hoćemo da ukažemo. To je ujedno dakako i naj- teže u cijelom ovom poslu, jer za to treba i mnogo znanja i osobitog smisla. Tu nam ne mcgu mnogo pomoći ni strani stručnjaci, jer će nam oni dati ili umjenički sud o pojedinom predmetu, ili će nas uputiti u ukupni aranžman ovakove izložbe, a/i dušu toj iz. ložbi treba da dademo mi sami. Bit će zato potreba neke unutrašnje ankete svih mjerodavnih faktora, pa da se na temelju ovog ukupnog suda izradi osnova i stvori jedno djelo, koje će biti ne samo prigodne nego trajne vrijednosti. Iz ove izložbe lako bi mogao da nastane i jedan muzej, a ako to i ne bi išlo baš tako lako, svakako treba pomišljat da to nije samo neka prigodna priredba, nego da je to temelj, početak jednog lijepog kulturnog djela, koje će se razvijati i koje može da pruži široke mogućnosti za daljnje izgragjivanje. Sve ove misli nabecujemo u javnosti preko jav- nosti baš zato da se na vrijeme svrati potrebita pažnja i na važnost ove izložbe i na sve što može doprini- jeti njezinom pravom uspjehu. U ovoj diskusiji i u ovom radu naravno ne može se nijedan pojedinac oti- mati o prvenstvo pojedine zamisli, jer je jasno“ da ukupan uspjeh zavisi i o skupnoj diskusiji i o skup- noj saradnji, pa stoga gledišta treba primati i posma- trati svaki predlog, svako mišljenje i svaku djelatnost.. Ovo, napominjemo uzgred da se ne bi s bilo koje strane još u početku ukazala neosnovana osjet- ljivost, jer bi to oslabilo i ukupni uspjeh ove akcije. Zeto i smatram, da ireba što prije pristupiti sastavu odbora, u kojemu će se naći svi oni, koji imaju i smisla i volje za ovaj posao. A prigode će biti dosta da svaki pojedini pokaže i svoju agilnost i svoju spo- sobnost u ovakovom lijepom radu, i Dr. M. Vidoević. Glavobolju, nervozu živaca i navala krvi u glavu, koje su u vezi sa neurednom stolicem /iječi s uspje- hom prokušani ljekoviti specijalittt FIGOL. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci Din. 35. s »ITO“ pasta za zube je najbolja.