POSTARINA PLAĆENA. Pojedini broj Din 1:50 DUBROVAČKI LIST Broj 38. SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK God. 4. Vlasnik - izdavač = urednik: za odbor ,Dubrovačkog Lista“ Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. 7. novembra 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara, — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Izvorne telefonske vijesti ,Dubrovačkog Lista“ Panče Mihailov sprema nove zločine... Pred kongresom Demokratske Stranke. — Za politiku g. Davidovića ili demokratskih ministara? — Teška optužba Nastasa Petrovića. — Kandidature po najvišoj želji. Saziv kongresa Demokratske Stranke. Beograd, 7. XI. Jučer je u gragjanskom klubu održao sjednicu uži glavni odbor _Demokrat. Stranke. Najvažnija odluka ove sjednice bila je saziv kongresa stranke koji bi se imao održati 15 ili 16 januara. Iza- bran je i priregjivački odbor i odborza brigu okolo partijskog lista »Odjeka«, . Za delegate na kongresu demokratske omladine, koji će se održati u Požarevcu, odregjeni su gg. Slavko Dukanac i Ivan Nikolić. Zatim su izvršena neka is- ključenja iz stranke. Beograd, 7. XI. Jučerašnja odluka glavnog od- bora Demokratske Stranke o sazivu kongresa, mnogo < se komentariše u polit. krugovima. Kongresu se pri- pisuje velika. važnost, jer se vjeruje da će sena njemu osjetiti koja je struja jača u narodu: Davidovićeva ili Marinkovićeva, Prevladava uvjerenje da će kongres naći pravu liniju u Demokrat, Stranci i uspostaviti di- sciplinu u njoj. Prijatelji g. Davidovića vjeruju, da će na kongresu pobjediti njihova linija,“ dok se prijatelji g. Marinkovića megjutim nadaju, da će kongres odo- briti politiku demokrat. ministara i da će poslije kon- gresa sve ostati po staromu. : .G. Ljuba Davidović produžiti će razgovore sa opozicijom i sondirati teren za stvaranje demokrat. bloka i sa tim izaći pred kongres. Pred potpisom ugovera sa Franeuskom. ., Beograd 7. XI. Prema zvaničnom saopćenju iz ministarstva inostranih djela, došlo je do poipunog sporazuma i saglasnosti izmegju naše i irancuske vlade pak će se u najkrećem vremenu potpisati ugovor o prijateljstvu i arbitraži. Potpisivanje ugovora izvršit će se u Parizu. Zbog toga g. Dr. Voja Marinković putuje sutra popodne u Pariz. N. Petrović protivw--g. Vukiševića. Beograd 7. XI. Jučer je g. Nastas Pelrović od- govorio presjediku Vlade g. Vukičeviću na njegovo tvrgjenje, da nije upućivao nikakve povjerljive depeše u stvari kandidature. .G. Nasias Petrović odgovarajući na ovo tvrgjenje g. Vukičevića kaže, da su takove depeše zaista poslane, Tako je upućena šifrirana depeša poglavaru sreza Gračaničkog u kojoj je traženo da se po najvišoj želji kandiduje za narod. poslanika g. Toma Popović. G. Petrović nadalje tvrdi, da je g. Vukičević počeo da ubija dostojanstvo Narodre Skupštine:i da je pri- bjegnuo novoj metodi, da narodnim poslanicima, kada je na dnevnem redu njegova optužba, neodgovara u Skupštini nego putem .javnosti. G. Petrović traži od g. Vukičevića, neka preda ostavku i neka oslobodi polit. činovništvo, da bi ono Spor općine i uprave tramvaja. Gosp. MIHO Dr. SKVRCE Dubrovnik. U koliko bi moglo biti sumnje, da naše pismo upravljeno Vam u »Dubrovačkom Listu« broj 37. od 31. oktobra t. g. ne sadržaje već odgovor na Vaš čla- nak ,Spor Općine i Tramvaja“ u »Dubrovačkom Listu« od 28. oktobra t. g., moramo da popunimo naše pi- smo iz razloga, što navagjate neke novosti. Naše su tvrdnje tačne, a netačan je Veš gornji članak, kao i ispravak sadržan u broju 36. »Dubrovačkog Lista«. Nije istina, da vi ne dopuštate nikome, da u op- ćinskom vijeću upotrebljuje uvredljive i neparlamen- tarne izraze, jer ste ih u istom vijeću dana 9. oktobra t. g. Vi sami upotrebili, i jer je pao uvredljiv izraz nkačaci“ na našu adresu, a da tome nijeste prigovorili. Nije istinita Vaša tvrdnja, da od 1. juna 1926. nije sadašnja općinska uprava utjerala od tramvaja ni jedne pare, već je istina da ste od juna do konca de- cembra 1926. utjerali od tramvaja paušalni namet na Putne karte u iznosu od Din. 21.000 i još neke druge manje takse. ća Nije istina, da općina gubi na cijeni struje uta- čene izmegju tramvaja i Elina, što se je već dokazalo i što se putem stručnjaka može uvijek dokazati, i što dje u sporu općine sa Elinom sama općina tvrdila, da gubitka nema. Istina je naprotiv da .su potrošaci pod Elinom plaćali za struju Din. 7 po Kws, a sađa pod općinom plaćajn Din. 10 po Kws. o : Smatramo najmanje neukusnim, da gospodinu Mi- nistru Financija pripisujete mišljenje prema svome mi- moglo slobodno progovoriti, pak će se tek onda viditi što se je sve činilo, da bi se fabrikovali narod. poslanici. Pauče Mihajlov sprema krvavu osvetu... Carevo Selo 6. XI. Prema podatcima sa kojim raspolažu naše Vlasti, u toku ove nedjelje imala bi početi nova krvava akcija bugarskih trojka. Panče Mi- kajlov, čigovog su oca i brata ubili njegovi macedon- ski protivnici, uputio je u Štip više prijetećih pisama, u kojima navješta da će se izvršiti masa atentata radi umorstva njegovog oca i brata. Panče Mihajlov doputovao je jučer iz Sofije u Čustendil, da lično rukovodi sa prebacivanjem na našu teritoriju. Po jedna trojka imala bi se ove nedjelje ubeciti u Carevo Selo i u maleški srez, Proces Maiolesen. Bukurešt, 6. XI. Sugjenje Maiolescu počimlje u Kišenjevu u četvrtak 10. 0. mj. > Maioloscu se je pozvao na mnoge ugledne po- litičke ličnosti. Njega će braniti okolo 60 advokata od kojih 15 vrlo ugledni političari, Megju njima je i ge- neral Avarescu i nekoliko bivših ministara. Optužnicu je potpisao general Pclescu, koji optužuje Maiolesca za pokušaj atentata na Krelja Mihaila (I?) i za diza- nje revolucije. Općinski izkori u Vojvolini. Beograd 7. XI. Jučer su u Vojvodini izvršeni op- ćinski izbori. Radikali su u glavnom porasli. Taj po- rast došao je do izražaja najviše u okruzima Sombora, Subotice, Pančeva i Bele Crkve. . U novosadskom okrugu radikali su opali. Demokrate i samostalni demokrate, porasli su u Novom Sadu. Interesantno je, da su Magjari podbacili u Subotici. ži a U beogradskoj oblasti imaju većinu: radikali u 42 općine, demokrati u 17, nijemci u 12, magjari u 13, zemljoradnici i gragjanski blok u 3. Samostalni demokrate, te udruženi radikali i đe- mokrate imaju većinu u po 1 općini. U Novom Sadu zvanični radikali imaju 17 od- bornika, magjarska. stranka 15, samostalni demokrate 15, radikali g. Miletića 8, jevreji 5, Davidovićevi de- mokrate 4, radikal. disidenti Rad. Ilića 4, Njemci 4, gragjanska lista i Veliković po 2, socijalisti i komu- nisti po 1, ; sao Zadnje šporiske vijesti. Beogrgd 6. XI. Jugoslavija : Sokol 5 : 0; Jedinstvo : Slavija 4:3 B.S.K: B.U.S.K.: 5:0. g Zagreb 6. XI. Victoria: Hašk 3:0.; Gragjanski: Željezničar 5: 3; Croatia: Derby 3:0. Dubrovnik 6. XI. Prvenstveno Gošk: Jug 2:0. jenju, dočim odnosni akt gospodina Ministra Financija upozoruje Vas, da ste izgubili iz vida opšte privredne i ekonomske interese gragjanstva, i kako ste bez do- voljne pažnje precjenili ekonomsku snagu gragjanstva. Nadelje opština hcće, da preoptereti prirezima i dru- gim taksama u tolikoj mjeri gragjane, da dogju u ne- mogućnost plaćanja i da za jednu ili dvije godine budu iscrpljeni toliko, da postanu uopšte nesposobni za podnašanje ma kakovih tereta. Glede sporazuma o dodatnom ugovoru već smo dosta raspravljali i svakome može biti jasno, da ste Vi i gosp. Koprivica poništili taj sporazum time, što ste ga svojevoljno osakatili. Sporazum. je postojao i na zapisniku je potpisan od g. Koprivice, ali ste Vi dvojica poništili vrijednost ovog potpisa g. Koprivice. Nije istina, da se izjava g. Minčeka na zapisniku skupštine od 20. septembra t. g. odnosi na nacrt do- datnog ugovora od Vas i gosp. Koprivice priopćenog gg. Minčeku i Boni, već njegova riječ »Ssporazum“ od- nosi se jedino na složni i jednoglasni zaključak skup- štine o promjeni pravila i gradnji pruge u Lapad, jer inače nebi imao smisla dodatak g. Minčeka, da ste dali poštenu riječ, da ćete pitanje taksa provesti u in- teresu tramvaja, pošto se je u sporazumu, kojeg ste Vi poništili, općina odrekla svih taksa. Zaključujemo pitanjem : jeli općina povratila ne- pravilno uplaćene takse i namete prije 10 maja 1927 ? Sami izjavljujete, da ih prije toga općina nije smjela naplaćivati, premda ste u odluci općinske uprave od 15. oktobra 1927 broj 9595 protegnuli namete na naše putne karte od početka godine 1927, i zahvaljujemo Vam na gornjoj za nas veoma skupocjenoj izjavi. Dubrovnik, 6. novembra 1927. Upravno Vijeće Dubrovačke Električne Željeznice, Dubrovnik generalu Kovačeviću Protestni miting. Jučer je Dubrovnik snažno i dostojanstveno po- digao svoj glas proti štipskog zločina i ukazao dužno poštovanje sjeni poginulog generala Kovačevića i uputio odlučan memento gramzivom susjedu i agen- tima imperialističkog i ururpatorskog fašizma na našim državnim granicama. ž Na otvorenom, pred Kraljevim Dvorom bio je podignut katafalk, gdje je održan parastos. Činodej- stvovao je protopresviter_ g. S. Barbić uz asistenciju dvojice sveštenika. Na jektenija odgovarao je hor srp- skog pjevačkog društva ,Sloga“. Poslije ovog para- stosa. održan je pred crkvom Sv. Vlaha protestni miting, kojega je otvorio načelnik Dr. Skvrce, sa jed- nim toplim govorom. Megju ostalim rekao je g. Dr. Skvrce: ,U ovom času najtežeg iskušenja u koje smo bačeni bez svoje volje mi smo svjesni težine djela tugjinskih najamnika i dužnosti koje imamo i kao gragjani i kao patriote. Mi tugje ne ćemo, ali svoje ne damo. To treba da upamti gramzljivo susjedstvo i svi oni koji svijesno ili nesvijesno služe njegovim cilje- vima. U obrani časti i dostojanstva naša zajedničke Otadžbine ništa nas ne može djeliti. Varaju se uzur- patori, ako misle da će nas političke i plemenske razlike u času nužne obrane razjediniti. Na ovim oba- lama čeka uzurpatore jedan jedinstveni front, jedan narod i jedna volja. Slava generalu Kovačeviću Don Niko Gjivanović u ime Narodne Obrane u jednom konciznom govoru, prikazao je ličnost generala Kovačevića i stav kojega je naša država uzela, da zaštiti čast i interese zemlje. Posljedni je govorio u ime Sokola g. prof. Novak Bukvić. Njegov je govor bio od vrlo velikog efekta. Megju ostalim g. Bukvić rekao je: ,Već je i smrti postalo teško otvarati vrata onoga svijeta. Toliko ima žrtava zločinačkih najamnika, da je to već i vragu počelo da smeta“. ,»Razbojničkim metkom pogogjeno srce Mihailovo, rasprslo se u milione parčadi, koja se usadiše kraj srca svakog sokola, i u svakom sokolu za jedno veliko i plemenilo srce Mihailovo, dva junačka srca snažno ko čekići biju“. »Neka je proklet ko'hoće rata lakomog i pustog i koji voli krv. Ali neka je proklet i onaj koji neće rata kada ga gaze i ponizuju“. »Ja odajem dužno priznanje italijanskom narodu, koji je dao Mazzini-a i Garibaldi-a i narodu bugar- skom, koji je dao Stamboliskog. Ali ako narod itali- janski, Mazzini-a i Garibaldi-a, ne može da nagje na- čina da se otrese bandita, koji su mu sjeli na grbaču i koji pljuju na njegovu svjetlu prošlost; ako narod bugarski ne može da nagje načina, da uguši drumske razbojnike Protogerova ; ako napokon Europa ogrezla u egoizmu, neće da čuje glas Velikoga Boga Ljubavi i Pravde — može da se i prelije čaša strpljenja na- šega, i uzavri krv u troglavom gorostasu jugoslaven- skom, visoku kao planina, jaku kao div i mrku kao oluja, te prekorači Rubikon i Maricu, bježati će ljudi kao Judi, bacati oružje i po običaju urlikati: Aiuto | Aiuto! Tada će diva jugoslavenskog proći ljutnja... Napustiti će vječni grad i Sotiju... ostati će Po- bjednik.... A vi braćo i sestre, zavjetujte se pred sjenom brata Mihaila, da ćete uvjek budno stajati na mrtvoj straži slobode i otadžbine, toga svetoga Hrama, koji nam je Bog odredio da u njemu radimo za sreću čovječanstva. Zavjetujte se da ćete slijediti stope brata sokola-junaka, Ako hoćete, recite glasno ,hoćemo“. Cio je zbor jednodušno kliknuo ,hoćemo“. Zatim je g. Bukvić mastavio: ,Ti si čuo, brate Mihailo. Odmaraj se bezbrižno, najdostojniji brate naš, jer djelo tvoje izginuti neće. Generalu Mihailu Kovačeviću neka je vječna hvala i slava! Bratu Mihailu Kovačeviću tri put sokolski : Zdravo! Slava Kralju Petru Velikom Oslobodiocu ! Živio Čuvar Slobode Nj. Vel. Kralj Aleksandar ! Živjela Uzdanica Jadrana Nj. Kraljevsko Viso- čanstvo Prestolonasljednik Petar ! Sokoli Zdravo! Miting je zaključen poklicima proti Italije i Bugarske. #