* poziva na oružani ustana POSTARINA PLAĆENA. | a ena + ja zA a zulu. o anmaanpomemansmrananaotgspanomore >> o Pojedini broj Din 1:50. DUBROVAČKI LIST Broj 41. SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK God. 4, Viasnik - izdavač - urednik: za odbor ,Dubrovačkog Lista“ Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. 28. novembra 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 129 Dinara, — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Izvorne telefonske vijesti ,Dubrovačkog Lista“ Alma Mater u krvi... Neodgojni primjeri za ,one koji dolaze...“ — Megjunarodni ugovori kao ,maslinove grančice“. — Albansko - italijanska ,kulturna misija na Balkanu. Krvavi izbori na zagrebačkom sveučilištu. Zagreb 28. XI. I ako je policija činila velike pri- preme za jučerašnje izbore ha sveučilištu, oni su ipak krvavo završeni. Izbori su očekivani sa velikim interesom. Glasalo je 80% upisanih studenata. Borba se je vodila izmegju Jugoslav. nacijonalnog bloka i Hrvatskog ekonomskog bloka. Samostalno su istupili jedino radikali. Izbor je trajao od 10 prije podne do 3 poslije podne, kad je proglašen rezultat. Pobjedio je Jugosl. nacijonalni blok, koji je do- bio 741 glas. Hrv. ekonomski blok dobio je 714 gla- sova, a radikali 51 glas. Prema tome u upravi pot- pornog drušiva imati će Jugoslav. nac. blok presjed- nika i šest odbornika, Hrv, «konom. blok isto šest odbornika, a radikali jednog odbornika. Za presjednika izabran je samost. demokrata g. Boža Blagojević stud- visoke trg. škole. Poslije objave rezultata nastale su manifestacije priregjene od Jvgoslav. nacijonalnog bloka. Odmah u u početku policija je rastjerala manifestante, ali su se već na drugoj strani razvile demonstracije Hrv. eko- nom. bloka. Policija je u prvi čas bila nemoćna, da spriječi sukob jer je u borbu ušlo preko hiljadu stu- đenata. Na Trgu Kralja Petra razvila se je žestoka iuča štapovima i kamenjem. Policiji je uspjelo da iz okolnih ulica privremeno rastjera studente. Jedni su bježali prema Zegrebačkom Zboru, a drugi prema Draškovićevci ulici, gdje je po drugi put došiv do-bole.“ Ovaj je SbkL Dio daleko teži od prvoga, pak je policija morela sa revolverima da rastjerava borce. Ranjeno je deset studenata od kojih dvojica teže. Treći put svkcb se je desio pred sveui lištem, gdje su pristaše jugoslav. ngcijonalnog bloka istakli državnu zastavu. Tu se je razvilo pravo bojište, Mla- tilo se je na sve strane štapovima, pesnicama i kame- njem. U ovoj borbi ranjena su dva stražara. Borba je dokončana jurišem stražara na konjima. Red je us- postavljen tek poslije 6 sati. $Pred prevratom u Litvi!? London 27. XI. Rajter jevlja iz Berlina, da još od prekosincć nijesu primljene nikakve vijesti iz Li- ivanije. Prema posljednjim vij izgleda da je u Kovnu objavljena proklam»e j se stanovništvo U toj vijesti kaže, se još, da pckret por U e"lavlja sa rezervom, da su stigle nepoivrgjere vijesti iz R'ge, u kojima se kaže da je u Kovru izbila vojnička revolucija. Wolder- marosova vlada natjerana je da podnese ostavku, Italijansko-albanski ugovor. Pariz 27. XI. Iz Tirane javljaju, da je albanski parlamenat jednodušno ralifikovao albansko-italijan- ski ugovor. > ' London 27. XI. Povodem_ itelijansko-albanskcg ugovora svi jači engl. fistovi donose izvještaje svojih posebnih dopisnika iz Rima i Tirane u kojima se pri- kazuje kako se ovaj ugovor tumači u tim centrima. Inače engleska štampa ne upušta se u naročite komentare Jedini ,Mancester Guardian“ opširno se bavi 0- vim ugovorom i megju ostalim kaže: ,Dok je g. Ma- rinković prošle. srijede pružao Italiji maslinovu gran- šicu, rimska zvanična agencija dostavila je italijanskoj štampi tekst ugovora sa kojim se prekida svaka druga neposredna nada za zbliženje Italije i Jugoslavije. Taj ugovor, ne samo da poivrgjuje raniji tiranski ugovor već dopunjuje vazalsivo Albanije. Već sama pretpo- stavka o dominaciji Italije mad Albanijom, trovala je cdnose izmegju jadranskih sila, a sadašnje potvrgji- vanje te dominacije čini još više opasnim i onako opasno stanje na Baikamu. , List na kraju veli: ,Brutalan je italijanski od- - govor na maslinovu grančicu Becgrada. Taj odgovor odlaže na neodregjeno vrijeme riješenje jadranskog pitanja, koje od svih evropskih pitanja prestavlja naj- veću opasnost. ' O iraneusko-jugoslavenskom ugovor. Rim, 27.XI. Povodom saopćenja Avale, da je fran- cusko-jugoslavenski ugovor jači od italijansko-alban- skog. ,Gicrnale d'Italia“ kaže: Rim se može na ovo samo nasmijati i razmisliti; da li bi bilo po- trebuo, da se u obranu skure kompaktne snage. Sto se tiče franc. predicga da se Jugoslavija obrati Ligi Naroda i da traži, da selaj ugovor registrira isto iako kao francusko-poljski, smatra se da će Italija odbiti diskusiju o tome. Zadnje šporiske vijesti. Beograd, 27.11. BSK - Soko 4:1 Zegreb, 27.11. Gragjanski - Croatia 3:3 Megjunarodni pregled. Pariski pakt. Namjeravsjući u nizu članaka iznijeti kratak pregled važnijih dogagjaja u današnjoj megiunarodnoj politici, započećemo s t. zv. Pariškim paktom, koji se nedavno potpisao izmegju Francuske i naše države. “Tekst ovog ugovora j€ u glavnom već dobro poznat, premda će biti potpuno cbjavljen tek poslije njegove ialifikacije. Zato nije toliko važno da ovdje ističemo njegov sadižaj, niti da pretražujemo po onome što se u ovom paktu izmegju redaka čita, nego je mnogo važnije, skoro i jedino važno, da tražimo koji je uzrok da je ovaj ugovor baš sada potpisan, Prošle godine, nekako uisto doba, Italija je pot- pisala ugovor s Arbanijom, i svojom snagom joj za- garantovala ne samo teritorijalni ,status quo“, nego i politički, i time jasno otkrila namjere svoje balkanske politike. Jugoslavija je Titanskim paktom bila najviše pogegjena, i ona je vrlo oštro ustala protiv tog ugo- vora, koji je jednoj stranoj velikoj sili davao stotinu mogućnosti da se miješa u interne prilike Balkanaca. Megjutim je Italija kliktala od veselja i zadovoljstva, Uspjelo joj je, tako je barem izgledalo, da zadade Ju- goslaviji vrlo jak udarac, i da je potpuno osami. Na našoj su strani bile simpatije naprednijih elemenata u svim državama, i mi smo se stali osvrtati za prijate- ljima i saveznicima. Tada se čak pomišljalo i na us- postavljanje odnošaja s Rusijom, a otada se, naravno intenzivnije radilo i na obnovi našeg saveza s Fran- cuskom. Ali promjene u Ministarstvu Spoljnih Poslova (Ninčić, Perić), nesigurrost Uzunovićevih vlada i po- java novih izbora odgagjali su s naše strane potpisi- vanje jednoga pakta s bilo kojom stranom državnom, Zato su neši političari našli najzgodniji momenat sada da s Francuskcm pectpišu vgovcr, koji ije već dvije godine bio gotov. Ali je ovo cdgagjanje ugovora ipak najviše ovisilo o raspeloženju i volji Francuske, kojoj je baš u ovom momentu bilo potrebno da na Sredo- zemnom Moru nagje jednog saveznika. Svršetkom ljeta 1926 sastali su se Chamberlen i Musolini u Livornu, i svak je bio uvjeren da su na tom sastanku Englezi dali slobodne ruke Talijanima u vogjenju politike ma Balkanu, i da je došlo do jednog prijateljskog sporazuma u svim sredozemnim pitanjima. Italija otada svuda nastupa žestoko, a kao posljedica: toga nastaje Tiranski pakt. Ali Englezi, koji neće ni- kada dozvoliti da Italija potpuno zavlada otrantskim vratima, obavijestili su Musolinija da je previše izrabio onaj Livornski razgovor, i engleska politika otada ne odobrava svaku njegovu akciju. Izmijenjene prilike u Kini, i prekinuti diplomatski odnošaji s Rusijom, o čemu ćemo drugom prilikom govoriti, učinili su da Engleskoj više nije potrebna moralna potpora Italije, i ona ju je počela još više napuštati. Dok je prošle godine Francuska bila momentano potisnuta u pozadinu na Sredozemnom Moru, i dok je izgledalo da je zastalno sklopljen neki tajni spora- zum izmegju Italije, Španije i Engleske uperen protiv nje, ona nije mogla da tome suprostavi ništa jednako jako, niti se mogla da upusti u borbu s Engleskom i Italijom skupa. Ali ove godine stvari stoje drukče. Ita- lija je na uzmaku, a Englesku se ne će izazvati jed- nim savezom s nekom sredozemnom državom, i zato | je Briand pristao da napokon udovolji Jugoslaviji i izvuće je iz osamljenosti. A izabrani su baš ovi dani da se to izvrši, jer je Musolini koji, kako ćemo vidjeti, nimalo ne vodi jednu konsekveninu spoljnu politiku, baš nedavno po- novno izazvao Francusku. Poslao je u slobodnu luku Tanger, vrio važnu radi prolaza kroz Gibraltarska vrata, jedno odjeljenje talijanske mornarice, te je jedan od savojskih prinčeva na jednoj svečanosti potpuno i ostentativno ignorisao francuskog predstavnika. Time je na Musolinijev način, nimalo diplomatski, izjavio zašto je došao u onu luku u čijoj upravi glavnu riječ vode Francuzi. Talijani naime hoće, da od Francuza dobiju povlastice u sjeveroafričkim francuskim posje- dima, da u Tunisu zaštite svoje brojne koloniste, da im osiguraju slobodan ekonomski razvitak, i da u upravi Tangera budu i oni zastupani. A jer se svemu tome opire najviše Francuska, to je bilo potrebno nju izazvati. Ali ovog puta nije ni Francuska ostala na miru, Lani je bilo teže na izazove Talijana odgovarali izazovima, jer je Italija imala Englesko zalegie, ali ove gođine radi spoljne, a naročito unutrašnje situacije, Engleska se polako povlači Iz prvih redova, i zato je bilo mnogo lakše na tangerski izazov odgovoriti Pa- riškim paktom. A da njegovo značenje bude svakome jasnije potpisan je na vrlo svečan način, onako kako to samo Musolini voli, ito baš na dan obljetnice primirja. Talijani su to razumjeli i sada bijesne. Po- kazali su mnogo manje mirnoće od nas kad smo lani, baš ovog isiog mjeseca, doznali za Tiranski pakt, Kroz godinu dana su se veoma iznijeli, a kad u nizu članaka iznesemo još nekoje momente iz saradnje megjunarodne politike, vidjećemo da Pariski pakt predstavlja jedan vrlo jak prekid na obruču kojega je Musolini namjeravao baciti preko naše glave. A ako znakovi ne varaju, ovo bi mogao da bude i prvi ozbiljniji pokušaj borbe izmegju magjunarodne demo- kracije i reakcije. Prilike u cijelom svijetu stoje pred velikim promjenama, i mi smo dužni da se s njima upoznamo, jer je i Jugoslavija u svojoj spoljnoj, a i unutrašnjoj politici, samo jedan dio ostaloga svijeta. Zato i započimljemo s ovim člancima. — r. i. Decembra. Sasvim je u redu i neizbježivo, da se dijelimo po strankama. Ali jao, ne budemo li najprije Ame- rikanci, a onda tek pripadnici pojedinih stranaka. Teodor Roosevelt. Na pregu desete godine od kada je adresom Narodnog Vijeća Srba-Hrvata-Slovenaca, upućenom Nj. Vel. Kralju Aleksandru, onda Nasljedniku Prestolja, proklamovano narodno ujedinjenje — možemo. prvi put, da sa više pouzdanja pogledamo u budućnost . Nacije, koju su nam osigurale ogromne žrive sedam godišnjeg rata. Ono što je nekad bila ,prazna utopija“, predmet ideologije ,usijanih glava“ i veleizdajnika — postalo je pred devet godina riječitom istinom; ono što se je doskora sa vrhova spriječavalo pod izgovorom ,naj- većih interesa zemlje“; ono što se je od partijskih vr- hovnih foruma prikazivalo sad kao izdaja srpstva, a sad.kao izdaja hrvatstva, osvjetljeno je postepeno: sa primjerima koji utvrgjuju jednu veliku istinu: da par- tije nijesu uvjek istinski prestavnici pravog narodnog raspoloženja. ... Mislimo na dvgagjaje posljednih dana, koji nam daju pravo, da vjerujemo, da nije daleko potpuna li- kvidacija plemenskih borba i besplodnih fraza koje — ne sreću — u zdravoj narodnoj duši nalaze pravi sud razli- kujući prosto partizanstvo od naših zajedničkih interesa. Radi toga pred desetom obljetnicom našega naro- dnog oslobogjenja i ujedinjenja, naša je dužnost da kao osnovni credo mašega rada uzmemo moral sa- držan u riječima velikog američkog patriote i drža- vnika, koje smo postavili na čelo ovoga. napisa. liki izbor svih vrsti šešira i kana, kao cilindara i nolucilindara. PRAVI ,BORSALINO“ (antica casa) i , HUCKEL“ nalaze se na prodaji kod DIMITRIJE BUBALO - Dubrovnik.