) POSTARINA PLAĆENA, B Broj 43 OVA SEDMIČNI INFORM KI ATIVNI I PRIVREDNI GEASNIK Pojedini broj Din 1:50 LIST God. 4. Vlasnik - izdavač - urednik: za odbor ,Dubrovačkog Lista“ Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. 12. Decembra 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku, — Oglasi po tarifi. Izvorne telefonske vijesti ,Dubrovačkog Lista“ Protiv tuđinske eksploatacije. Skupština naših i bugarskih studensta zemljoradnika. — Megalomanija diplomatskog 'S saradnika ,Corriere della Sera“, S Statistika lova. Beograd 12. XII. Jučerašnji dan nije imao naro- čitih političkih momenata, G. Vukićević, kao obično, bio je u lovu, u Vin- kovcima, gdje mu je od tamošnjih lovaca priregjen doček. Lov je završen pred samu noć. Ubijeno je 35 fazana, 17 šljuka, 42 zeca, 2 lisice i 1 srndać. Novi sakon o ilržavllanstvu. Beograd 12. XII. Na jučerašnjoj sjednici Minis- Savjeta usvojen je novi zakon o državljanstvu, io no- šenju oružja. Francusko - italijanski odnosi. Rim 11. XII. Diplomatski saradnik Corriere del- la Sera“ u jednom napisu ispituje francusko - italijan- ske odnose pak zaključuje da bi predhodni uslovi za sastanak g. Mussolinia i Brianda. b 1. Francuska mora uzeti nov i 0+ D pravac. 2.) Ona mora da odbaci čitavi pro utalijaniski aparat, kojega izdržava u srednjoj Evropi i na Balkanu, dati polit. organima. nove instrukcije i povući đevizu koja je glasila: činiti Italiji teškoće na svakom mjestu. 3. Francuska mora takogjer da promjeni cijeli svoj način izražavanja prema Italiji; Diplomatski saradnik mišljenja je da-“neće doći do sastanka g. Mussolinia i Brianda. Savez Naroda o poljsko - litvanskom sporu, Ženeva 11. XII. Savez Društva Naroda sastao se je danas i jednoglasno usvojio resoluciju u kojoj se kaže: da Savez Društva Naroda smatra, stanje izmegju dva člana Društva, neslaže sa slovom i duhom pakta kojim su vezane Litva i Poljska. Savez _ bilježi svečane izjave Voldemarsa, da se Litva ne smatra u ratnom stanju sa Poljskom. Prema tome konstatuje, da izmegju ove dvije zemlje postoji mir. Savez takogjer bilježi i svečanu izjavu g. Zalev- skog, da će Poljska poštovati nezavisnost cjelokupnog teritorija Litve. Prema tome, da bi se postigao spora- zum izmegju susjednih država, odlučeno je, da se obrazuje jedna anketa sastavljena od članova Društva Naroda, koja će ispitati slučajeve pograničnih incidenata. Voldemers i Zelevski izjavili su da primaju re- soluciju. Prema teme bi spor izmegju Litve i Poljske bio na taj način regulisan. Pokušan atentat na maršala Pilsndskog. Beč, 11.12. »Tagespost« objavljuje telegram iz Ženeve, da je tamo uwapšen jedan Lilvanec u času kad je htio da izvrši atentat na presjednika poljske vlade .maršela g. Pilsudskog. Atentator je ispalio jedan re- volverski hitec, koji je promašio. Tvrđi se da je aten- tator bio u službi sovjetske špijunaže. - Nobelova nagrala. Oslo 12XII. Jučer poslije podne predanea je ovogodišnja Nobelova nagrada njemačkom preiesoru Kvidu i franc. profesoru Ferdinendu Biisonu. : - Skupština jugoslovenskih i bugarskih studenata. ' Beogred 12.XII. Jučer prije podne, u seli »Pe- trograda“, održana je skupština studenskog 'zemljo« radničkog kluba našeg universiteta i članova bugerskog zemljoradničkog kluba ,Aleksandar Stamboliski“, Skup- štinu je otvorio Miodrsg Milovanović ističući mišljenje, da se materijal referata, na nedavnom kongresu bu- garskih. zemljoradnika bio izložen sa: strane g. D. Rakića ima u diskusiji interpretirati s gledišta .izv- da se ratno lačenja praktičnih pouka za rad zemljoradničkog po- kreta kod nas. G. Rakić je u svom referata učinio dvije značajne konstatacije: 1) Da je zemljoradn. pokret u Bugarskoj danas jači nego ikada prije i da se ideološka istovjet- nost opaža kod svih jugoslov. plemena koji se žele istrgnuti od intriga eksploatacije tugjinaca, Ovoj su skupštini prisustvovali u ime vodstva Saveza zemljoradnika g. Joca Jovanović i Dr. Dragoljub Jovanović. Zadnje športske vijesti. Beograd 11. XII. Danas je po snijegu i vjetru održana utakmica izmegju F.T. CG. (Budapest) i B. S. K. Rezultat 4:2. č Zagreb 11. XII. Florisdort — Gragjanski 5:3. Sa strane bečana vogjena jedna gruba igra. U drugom poluvremenu vratar bečana isključen. Sudac Palas, > ad Megjunarodni pregled. lil. Mussolinijeva politika. Danas postoje dva problema u svijetu, koja stva- raju neugodnosti i predstavljaju raine opasnosti, a to su: pitanje prevlasti na Sredozemnom Moru i na Ti- hom Oceanu. I dok na rješavanje pacifičkog problema utiče nekoliko jednako važnih faktora, koji svi na isti način mogu da dovedu do rata, dotle na Sredozemnom Moru samo jedna država pokreće sva ona pitanja .koja mogu da izazovu rat, a to je Italiia. Ali opet, ne kao država ili kao zajednica ljudi, koja svijesno i sve- jevoljno ili iz životne potrebe nešto traži, nego kao zemlja koja se bez otpora stavlja u vlast jednoga čo- vjeka, čija je domena, ili-balkanski rečeno, pašaluk postala. Jer pri prosugjivanju spoljne politike današnje Italije treba da smo svijesni uvjerenja, koje zastupaju vilo ugledni i nekada uplivni političari Italije, po kome nikako ne odgovara njenim životnim potrebama sve ono što današnji vogja Talijana zastupa i zahtijeva. A onda, ireba da se sjetimo i nedavne prošlosti, kada Italija, premda je bila skoro jednako naseljena, i u mnogo gorim ekonomskim prilikama nego danas, nije ovako žestoko nastupala protiv svojih susjeda tražeći tugje teritorije. Zato ni današnju politiku službene Italije nikako ne smijemo da miješamo s politikom i životnim interesima talijanskoga naroda, nego da i to, kao i sve ono što se danas dogagja u Italiji, dove- demo u vezu s imenom onoga čovjeka, koji danas faktično gospodari onom 'zemljom. - Pri boljem posmatranju politike koju već pet godina vedi Benito Mussolini, padaju u oči dvije osnovne i vrlo važne karakteristike, koje njegovoj vanjskoj politici daju naročiti ton. To je njegova bor- bencst i dosljednost. Svi su diplomati, po svojoj prirodi, hladni i razboriti ljudi, koji na vješt i prikriven način nastoje da stiču prijatelje i postizavaju uspjehe. Ova karakte- ristika je bila osobito poznata megju talijanskim poli- tičarima, jer to mnogo više odgovara karakteru. njiho- vog naroda, keo i ekonomskoj snazi i političkoj vežno- sti Italije. Dok je prije rata car Vilim mogeo da se stavi u pozu diktatora Evrope, jer je konačno njegova dižava bila jedna od najjačih u svijetu, re samo po svojoj vojnoj snazi, nego i ekoncmskoj strukturi i bla- gostanju, dotle nikađa nijedan ni političar ni vladar Italije ne može, a i ne smije da zauzme sličan stav. Jer može talijanska vojska da bude prva u svijetu, ali Italija: ipak nikad ne može i neće vođiti jedan veći rat bez privole, na primjer, Engleske; Italija nema žita nego da prehrani samo jedan manji dio svoga sta- novništva. Nema ugljena nego da podmiri samo 4%o svih svojih potreba, Nema stoke, nema drva, nema psmuka, vune, svile, nema Željezne rudače, nema ni- kakve sirovine u dovoljnoj: mjeri da podmiri sve veće potrebe svoje vrlo dobro razvijene indusirije. Italija je, prema tome, zemlja koja potpuno ovisi o uvozu-izvana, i nije moguće zamisliti njezino gospodarstvo bez na- klonosti Engleske, najveće kolonijalne, pomorske i za ugljen najbogatije izvozne države u svijetu. Zato je Italija i prisiljena da živi u sporazumu s Engleskom, a radi toga i postoji uska veza izmegju političkih pro- mjena u Engleskoj, i onoga što namjerava i radi Ita- lija. Pa kad je neka država teliko ovisna o vanjskom svijetu, onda, naravno, njezini vogje, nikako ne mogu da se isprsavaju i cijelom svijetu, prijete. A kad već i to rade, kao što je slučaj s Benitom Mussolini, onda se dogagja ono, što on već nekoliko godina doživljuje, da ga ostale velike države puštaju da paradira, prijeti i traži da se dijeli svijet, a oni rade kao što su i do sad radili, i svaki drži svoje. Jer konačno, danas već svi vidimo da Mussolini sa svojom agresivnošću u spoljnoj politici, sa svojim triumfalnim pohodima u Afriku, sa svojim prijetnjama svima i svakome nije postigao upravo ništa. Ili za pravo, uspio je da mu se oni Talijani, koji jasno vide kako i koliko njihova zemlja ovisi o drugome, sada dive i da ga iz dubine srca poštuju. I on je doista za njih heroj, a za ostali svijet, osobito za one koji odlučuju, jedan običan juž- njak koji voli da govori i paradira, jedno novo izdanje Vilima, ali bez neke sivarne snage, ikome ne trebaju da udovoljavaju. I oni mu nikaka..i ne udovoljavaju, On već nekoliko godina traži kolonije, traži da se rije Italije u svjetskoj politici mora da sluša, a os Arbaniji nije nigdje našao odaziva, i nije niti jednu koncesiju dobio u kakvoj koloniji, a kamo li da mu još što i dadu. Uspio je, istina, da definitivno dobije Rijeku, i tako smo, na žalost, dva jedina uspjeha nje- gove politike, Rimski i Tiranski Pakt, mi platili svojim . porazima. Inače kad se rezultate njegove politike pro- maira s općeg stanovišta, sva njegova vanjska politika sa. svom svojom agresivnošću ne predstavlja neg jedan — blef. di S druge strane njegove neuspjehe olakšava nje- gova nestalnost u postavljanju i izvršivanju onoga što hoće. Danas već valjda, ni om sam ne zna ni što hoće ni kako bi to postigao, pa se već jasno vidi da veliki dio onoga što radi u vanjskoj politici radi zbog svojih zemljaka, koji hoće da vide neke uspjehe i stvarne rezultate njegovih govora i zahtjeva. A da bi vje- što prikrio svoje neuspjehe, on prelazi s jednog pitanja na drugo, a da nije ni započeo riješavati ono prvo, Tako je u svojim napadajima zaokružio sve obale Sre- dozemnoga Mora, osim Španije, i u svakoj je zemlji ponešto tražio za Italiju. Tražio je Nicu, Tunis i Tan- ger od Francuske, podupirao je egipatski pokret pro- tiv Engleske, zahtijevao je mandai nad Palestinom, a kad su mu to Englezi odlučno odbili, zadevoljio bi se bio s francuskom Sirijom, pripremao se da na- padne Tursku, koja se čak i oružala protiv Italije, bio je zaposjeo Krf, neprestano radi protiv nas, a uspio je da sklopi dva pakta s Arbanijom. Dakle, nijedan mu dio sredozemnih obala nije ostao na miru, a na koncu nije postigao ništa. Svojom nedosljednošću olakšao je borbu: stranih država s njegovom politikom, i mjesto da upornim napađajima ipak jednom dogje do uspjeha poslije prvih poraza prelazio je ma drugi kraj da tako svojim podanicima prikrije svoj neuspjeh. Prije nego završimo potrebno je kazati još nešto, Mussolinijeva politika nije ni dosad mogla da posti zava veće uspjehe, a odsad će još i manje. Slijedeće godine završava, po svoj prilici, period konservativne vladavine u Engleskoj, a s njima i period isprsavanja konservativnih elemenata u svijetu. To znači da i Ita- lija unapred neće moći da računa na potporu zemlje od koje vrlo mnogo ovisi, i da će se ponovno povra- titi stanje, koje je Macdonal bio zaveo za kratkotrajne vlade svoje stranke. Ako se to dogodi oslabit će na- padaji Mussolinija i protiv nas, pa zato treba da s ve- likom pažnjom posmatramo dogagjaj u zapadnoj Ev- ropi. A slijedeće godine ne stoji samo Engleska, nego i“sve ostale velevlasti na svojim političkim raskrsni- cima. jer se i kod drugih provode izbori, a o njihovu ispadu ovisit će i držanje Mussolinija. oliki izbor swih vrsti šešira i kana, kao cilindara i nolucilindara. > PRAVI ,BORSALINO«“ (antica casa) i , HUCKEL“ > galaze se na prodaji kod DIMITRIJE BUBALO - Dubrovnik. |