ostale zemlje na godinu ona godinu fior, 5, f ona četvrt godino Ak a) > . Pretplata i oglasi šalju:e administraciji ,Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave javne zahvale, računska izvješ- ća i slične objave plaća se 10 novč. od retka (sitnijeh slova). Ako se viče k puta štampaju, po pogodbi. \ Nefrankirana pisma ne pri. maju se. : < Izlazi svake Nedjelje. Godina VIL njih i većih ostrva, što kao prirodni most vezuju. Floridu sa sjevero-istočnijem uglom erike, uzrok je rata izmegju stare, iz- , male Španjolske i mladog, od jakosti breklog gorostasa sjevero-amerikanskoga. dana da je istekao rok ultimatum-u, e Mac Kinley, taj zakleti nosilac nače- a ,Amerika Amerikanima“ i današnji pred- sjednik saveznih država, potpisao i malo za predao poslaniku španjolskome Paolo de 8. Na taj bezobzirni i bezrazložni ulti- matum Spanjolska nije mogla odgovoriti nego opovskim zrnima, i njezini su ratni brodovi već krenuli da se ogledaju sa amerikanskim sačuvaju ugled svoje domovine. Naši će čitaoci naći u telegramima prve ti o ovome ratu,.a mi ćemo im ovdje ijeti u kratko nekoliko podataka o jednoj drugoj državi, kao i o predmetu njihove vave svagje. kalo Ustavna kraljevina Spanjolska ima 407,244. km* površine i 17,268.727 stanov- tika; ukupno sa raznim naseobinama u Azi- i, Africi, Americi i Australiji 1,633,644 km" sa 27,078,728 stanovnika. Megju na- geobinama najvažnije su: otok Kuba i Fili- pinski otoci. Zemljom upravlja u ime svoga sina _Alfonsa_XIII., dječaka od nepunih __12 godina, kraljica udova Marija Kristina. Spa- ijolska ima u mirno doba 80,144 ljudi i 9 topova, u ratno doba 680,000 ljudi sa 68 - topova; flota sastoji iz 124 broda 660 topova. Na vojsku i flotu troši go- išnje 78:5 mil for. Trgovina nije znatna kao što uvoz nadmašuje izvoz (367:8:322 . for.), tako i rashodi državni nadinašuju rihode (378:4:367:8 mil. for.). S nepresta- ratovanja narastao je državni dug na '5 mil. for., te su joj financije u vrlo avu stanju. Sjevero-Amerikanske sjedinjene države, unija 45 republika, 1 saveznog okruga i 5 ritorija, sa glavnim gradom Washington. nji je predsjednik Mac Kinley, čovjek ad, učen i energičan a u to pravi i čniji. predstavnik američkoga egoizma nilac Monroe-va načela. Površine imaju jjene Države 9,212,800 km" sa preko il. stanovnika. Trgovina je znatna (uvoz (6, izvoz 19997 mil. for.); prihoda ima , a rashoda 1091:0 mil. for.; državni znosi 2909:8 mil. for. Na vojsku troši 8 mil. for., a na flotu 73:6 mil. for. U nirno doba drži vojske 27,839 ljudi sa 240 pova, a u ratno ima 9,582,806 ljudi spo- obnih za ratovanje. Flota sastoji od 68 bro- osa 458 topova i 12,621 ljudi. KO co ostrvo; izmegju mehikanskoga Zalje- floridskog puta i Karibskoga mora. Du- 00 km., samo 40-160 km. široko; ovršini obuhvaća 112,191 km“. bez uvala i rtova ima 3190 lin. te je na mjestima niska i moč- . a drugdje opet nepristupna s niskih h ostrva u blizini. Kao vijenac pašu janja ostrva Isla d Pili Laberinto de doce, Leguas Havana, Matanzas i Santiago. : ik Punta de Maisi na Ju Cruz i San poda na du. Zemlja je nizak ravnjak sa 4 6 500 S lodin je poviše gor- Maestra na krajnjem jugo-istoku dugo) sa najvišim vrhuncem Pićo o (2560 m.). Geognozija dokazuje ostrvo nastavak “ gorskog lansa, južnog Mehika i zatona Honduras ide eko ostrva Cayman i što je dijelom pro go časa dii s Da uaik. Kuba je ono protegnuto, bogato i divno e Pinos, Los 00-, ima oko 40 dobrijeh luka, a najljep- palo u more. Ima mineralnijeh voda, ali se malo upotrebljavaju, jer nijesu nikako ure- Sjene. Najčuvenija je voda San Diego na sjevero-zapadu Havane. Od 150 rijeka na ostrvu jedino se može ploviti po Cauto. Klima je nezdrava. Od Maja do Novem- bra, a nada sve Oktobra mjeseca česte su kiše, inače rijetko kad daždi. Osrednja godi- šnja temperatura je u Havani 25:3"; najstu- deniji je mjesec Januar (12:2"), najvrući Av- gust 28."; osrednji godišnji ekstremi 37:8": 12.9" O. Dok je od Juna do Oktobra Havana jedan od najnezdravijih gradova na svijetu, zimi ima najugodniju i najblažu klimu. — Stanovnika je bilo 1887. god. 1,631,587 65" bijelijeh a 32% ernijeh. Indijski prastanovnici su podlegli odavna tvrdoj i oporoj upravi španjolskoj, te se da- našnji stanovnici sastoje od Hvropejaca, koji su se počeli naseljavati od god. 1511. i od crnaca god. 1524. Domaći kreoli mrze stra- šno Spanjolce, jer ih oni svukud votiskuju i otimlju sva ugodnija mjesta, a ne brinu se za dobro ostrva nego samo gledaju kako će više izvući koristi za sebe i za svoju otadžbi- nu. Sve do 1892. god. bijaše na otoku ro- bova. — Skola nema mnogo. Dakako ima u Havani više srednjih i stručnih škola, pa čak i universitat, koju su osnovali a i danas drže Domenikanci, ali nema mnogo osnovnih škola, tako da je i megju bijelijem mnogo analfa- beta. Poljodjelstvo je glavna zarada, ipak je samo 7%/;% zemlje uragjene. Najelavniji je rod sladorova trska, što je goje nadasve nau sjev.-zapadu u Vuelta_Arriba, gdje je čuvena duša crvena zemlja. Na jugu najviše sade duhan: u Vuelta Abajo. Najglavniji je proizvod — kako rekosmo — slador. Veliki sadovi sladorove trsti unajmljuju se u malim česticama zaku- pnicima, koji vas rod predaju jednoj eentral- noj tvornici. Ima ovakovih tvornica, koje mo- gu da preko godine prigotove preko 400,000 kvintala sladora. Na prostranim savanama (livadama) timari se velika stoka. Rudokop- nja nije razvijena. Obrtnost se ograničuje na pravljenje sladora, ruma, duhana, cigara i ci- gareta. — Trgovina se nakon trgov. ugovora sa Sjedinjenim Državama od god. 1891, u velike podigla. Izvozi se više no što se uvozi, a najviše za sjevernu Ameriku. Željeznica ima 1600 km., skoro sve na zapadnom di- jelu ostrva. Po ustavu 10: Maja 1825. namjesnik je imao mal da ne neograničenu vlast. Kad bi amirena buna od 1868-78. podijeliše sta- novnicima njeka veća prava u mjesnoj upra- vi, a god. 1884. bi uveden španjolski ustav. Ostrvo se dijeli na 6 pokrajina. Glavni je Grad La Havana. — Financije su u rgjavu stanju, jer su česte bune zadužile i upropa- stile to bogato ostrvo, te su s toga porezi 1 nameti upravo nesnosni. Ostrvo Kubu otkri Colombo 27. okto- bra 1492. g. i nadjene joj ime Juana u po- čast nasljednici španjskoj. Kašnje se prozove Ferdinanda, a osvoji je za Sanjolsku g. 1511. Diego Velazquez, koji je njom mudro i bla- go upravljao. Njegovi nasljednici ne pogjoše njegovijem tragom, te s toga ostrvo bude zanemareno, a mnogo štete trpljaše i od gu- sara. Tek kad je ovih nestalo stane se Kuba podizati. God. 1762. preoteše je Englezi ali je opet 1764. povratiše Spanjoleima u za- mjenu za Floridu. Za francuske revolucije mnogo bogatih ro- jalista posjednika preseli se sa otoka Haiti na Kubu, te tako se umnoži broj imućnih stano- vnika i procavti privreda i trgovina. Uporedo sa boljim stanjem podiže se i duh neodvisnosti na ostrvu. Mnogo puta ustajahu domaći si- novi da skinu sa sebe jaram španjolski, ali njima bijahu opet neprijatelji crnci, koji su takogjer htjeli da se riješe jarma svojih go- spodara. Prva velika buna crnaca od 1812. god. bila je do duše umirena, ali od tada pu uvijek nove pobune ne dadoše ostrvu mira. Uzalud je Engleska u više navrataka zahtje- Vai da prestane trgovanje s robovima 1 uza- lud je Španjolska izdavala često naredbć u tu svrhu, ipak to nije pomoglo, no se sve to više dovozilo crnaca iz Afrike. Tek stra- šna buna od 1848. god., koja je stala 10,000 črnaca životu, otvori oči gospodarima i uka- za im pogibao koja im prijeti od robova. Osim toga postajaše uvijek neizgladiva opri- jeka izmegju domaćih kreola i Spanjolaca, koja je nada sve od - onda provrela, otkad Amerikanci 1845. god. pokazaše da bi radi da za sebe zadobiju taj biser Antila. Najprvo htjedoše je kupiti u Španjolaca, te god. 1845. bi prihvaćeno riješenje u senatu da se za to stupi u pregovor sa Spanjolskom. God. 1846. osnuje se društvo, u .kome bijahu i mnogi Kubanci, i ponude Spanji 200 milijona do- lara. God. 1848. amerikanski poslanik u Ma- dridu povede o tom pregovore, ali ministar španjski Pindal odgovori: ,Ne mogu o tome ni raspravljali. Prije će Kuba utonuti u ocean nego li će je Spanjolska ustupiti kojoj drugoj državi“. God. 1854. Sjedinjene Države pono- vo pokušaše da kupe Kuhbu, te opremiše van- redna izaslanika, koji progje kao i njegov predšasnik. God. 1855. otkrije se u Kubi zavjera kreola, kojoj je bila na čelu Junta u New-York-u. Poglavice pohvataše, progla- siše opsadno stanje i pojačaše posadu špa- njolsku. Za namjesništva Lersundi-a, koji nije mario za pravedne zahtjeve Kubanaca, bukne £..1868, pogibeljna buna, koju. su. najviše pirile Sjedinjene: Države, i koju je Spanjol- ska, zapletena u domaćim ratovima sa Kar- listima, tek mogla savladati god. 1878. iz- gubivši 70,000 ljudi i potrošivši 70 milijuna dolara. Novi namjesnik maršal Martinez Uam- pos obeća velike popuste Kubancima, ali Cor- tes španjolska ih ne usvoji svijeh, tako da se nezadovoljstvo ne umiri. Ukinuće ropstva 1880. bez naknade gospodarima ošteti go- spodarstvo, te to poveća nezadovoljstvo, te i ustav podijeljen 1884. god. nije to mogao naknaditi. . Od četiri godine traje ustanak na Kubi, Četiri godine ima da ustaši vode nejednaku borbu sa Spanjolcima, i Spanjolska koja nije mogla da odoli šaci ustaša hoće sada da se uhvati u koštac sa gorostasom sjevero-ame- kanskim. Dosta je jedan pogled na geograf- sku kartu da se odmah uoči ogroman neraz- mjer izmegju obiju protivnika. Isti nerazmjer koji je u površini i u broju stanovništva, nalazi se u državnom dugu, u trgovini, u obrtnosti, u napretku. No i teritorijalne su prilike proti Španjolskoj, jer. dok su Sjedinje- ne Države ogromna cjelina sva u jednom komadu, španjolske su naseobine raspršane po svim krajevima svijeta, tako da treba da svoju veću pomorsku silu u velike oslabi dijeleći je svukud za obranu svojih na- geobina. Pa i predmet svagje — Kuba n neposrednoj je blizini Sjedinjenih Država — te bilo u ratu na kopnu, bilo u ratu na moru —- mogu vrlo lako stizati pomoć, hra- na i svaka druga pctreba, a u nesreći se mogu lako i brzo skloniti; dok Spanjolei trčba da prevale 8000" km. dugi put od Kadiksa do Havane i da se izvrgnu svakoj pogibli nevremena i neprijateljskih podhva- ta. Istina imaju Spanjolci u Kubi. naslon, s kojeg bi mogli za njeko vrijeme hraniti rat, ali je taj naslon slab otkada na otoku vlada bu- na. Jedino je u tome Spanjolska jača, što ima dobro uregjenu i izvježbanu vojsku i flotu, dok se tim Amerika ne može pohvali- ti. Unija ima vrlo dobrih, lijepih i modernih ratnih lagja, ali nema dobro izvježbane mr- narice i ovo će se možda pokazati u prvim okršajima; ali što rat dulje ustraje te će razlike sve više nestajati, jer unija ima ne- iserpno blago, s kojim će lako naknaditi pr- ove gubitke, dok je Spanjolska već iserpla skoro sve. onopd: mpumopan cam nyreM jaunocru raaeno Nije nikakav zanos za slobodu naveo Ameriku na ovaj rat, nego jedino pohlepna pie želju da se dočepa Kube, koja joj je na“ ne cu od preko 50. godina. Bogata i jedna od najplodovitijih zemalja na svijetu, Kuba, sa svojom produkcijom sladora i još njekijeh drugijeh proizvoda može pokriti gotovo“ svu : potrebu sjeverne Amerike, te je jedina svr- Bea ha Americi da dobije u svoje ruke bogato ostrvo, te se tako za korak dalje primakne načelu Monroe-vu. Amerikanci ne će da zna- ju za svoju maticu Evropu, te od. 100 go- dina neprestano svim silama rade da se sa svim oproste Evrope. Tu težnju predstavlja naravno Unija, kao no ti najveća i naj jača amerikanska država, a izrekao je i tačno obilježio god. 1824. peti predsjednik suveza James Monroe, i njegova nauka posta sveto načelo Amerikancima. , Amerika Američani- ma“ to je njihova deviza, koju oni trgovač- kom upornošću provagjaju, a tim ogromne štete nanose Evropi. God. 1803. kupiše od Francuza država Louisianu za 15 mil. dola- ra, a god. 1819. na pola oteše a na pola kupiše za 5 milijona_ dolara Floridu. God. 1867. kupiše od Rusa za T'amilijuna dolara Aljašku, a vidjeli smo kako htjedoše kupiti i Kubu. Radi toga oni odmah priznavahu neodvisnost svih naseobina koje su se odme- tle svojim materama i, što je najglavnije, to doprinese mnogo da se Amerika naglo i u brzo ojača. Ima 100 godina od kad oni vode ovaj rat sa Evropom i uvijek na svoju korist. Ovo se najbolje vidjelo i osjetilo kad je ono 1890. god. bio prihvaćen Mac Kinley-ev bill, koji je nametao jaki porez na uvoz iz Evrope, te koji je prouzrokovao za Evro- pu opasnu krizu. Radi toga je Engleska i Francuska pretrpjela i trpe ogromnu štetu koja danas iznosi preko miljardu franaka. Još je gore otkad se god. 1897. prihvatio Mac Dingley-ev bill, koji bi htio da se cije- .$ la Amerika ogradi zajedničkom carinom pro- 5 ti uvozu iz Evrope, što bi bilo pogibno po Evropu, jer ne bi više imala gdje izvoziti : svoj suvišak skupe obrtničke produkcije u zamjenu za cijeni prirodni proizvod. To je što kao mora davi Evropu, i što joj prijeti, M ako se tome kako god doskoči. Za dokaz M. nek posluže ovi brojevi: godine 1896/7 pro- x. dala je Amerika Evropi robe za 1525 milij. M forinti a kupila od Evrope samo 846 milij. ;R for., to hoće reći da je za godinu" dana od- nijela iz Evrope 679 milijona forinta. A ta- ko je bilo i drugijeh godina otkad je uveden Mac Kinlejev bill. Politički ekonom Stein, koji je već osamdesetih godina pred- vigjao takovu krizu u Evropi, u svojim spi- sima savjetuje, da se evropske države na vrijeme slože i stvore megjunarodni zaklju- čak, biva, da se jednaka protecionistička | carina udari na uvoz amerikanskih produka- ta u Evropu. _ i. JABHA BAXBAJA Ca 73 na gehuMa, na oner ne mano ocaaG;peH ,uueyjeuuoM“, og Koje cam ro- TOBO CBY NPOLLIY 3HMY CTpagao; Ne nala- zehnm ce y crawy, za 6ux Morao naja Rien NonaocoG esuga u egaxkomy eBojy xy6oRy, HCTHHHTY, CBCCPAHY H ZJ2KHY JAXBAJIHOCT HA ToguknjeM u rako yepuujem nogacruma, go- je ey Mu BeJe6JaronaKaono ykasane og erpane nojeguuand, uekux onliuud, uuraonunad, sa- APyrA mo JaBOgA — MHONMITROM TEZEFpaMA, | na onzga macama, nmjecaMA, nogacnujex zu- njomi u negnujex gaposa — o mpocgasu Mo- jera 50-roguuusera KisuxxeBnora paga, gojy mu je upocaaBy, ca eBum og enoje go6pe \ BOZE, Npupeguia Bpra cpneka omaazuna y Koropy, ćes momrege uxakBa Tpyga u na