ostale zemlje na godinu

ona godinu fior, 5,

f

ona četvrt godino

Ak
a)

>

. Pretplata i oglasi

 šalju:e administraciji ,Dubrovnika

Dopisi se šalju uredništvu.

Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase, priposlano, izjave
javne zahvale, računska izvješ-
ća i slične objave plaća se 10 novč.
od retka (sitnijeh slova). Ako se viče k
puta štampaju, po pogodbi. \

Nefrankirana pisma ne pri.
maju se. : <

Izlazi svake Nedjelje.

Godina VIL

njih i većih ostrva, što kao prirodni most
vezuju. Floridu sa sjevero-istočnijem uglom
erike, uzrok je rata izmegju stare, iz-
, male Španjolske i mladog, od jakosti
breklog  gorostasa  sjevero-amerikanskoga.
dana da je istekao rok  ultimatum-u,
e Mac Kinley, taj zakleti nosilac nače-
a ,Amerika Amerikanima“ i današnji pred-
sjednik saveznih država, potpisao i malo za
predao poslaniku španjolskome Paolo de
8. Na taj bezobzirni i bezrazložni ulti-
matum Spanjolska nije mogla odgovoriti nego
opovskim zrnima, i njezini su ratni brodovi
već krenuli da se ogledaju sa amerikanskim
sačuvaju ugled svoje domovine.
Naši će čitaoci naći u telegramima prve
ti o ovome ratu,.a mi ćemo im ovdje
ijeti u kratko nekoliko podataka o jednoj
drugoj državi, kao i o predmetu njihove
vave svagje.
kalo
Ustavna kraljevina Spanjolska ima
407,244. km* površine i 17,268.727 stanov-
tika; ukupno sa raznim naseobinama u Azi-
i, Africi, Americi i Australiji 1,633,644
km" sa 27,078,728 stanovnika. Megju na-
geobinama najvažnije su: otok Kuba i Fili-
 pinski otoci. Zemljom upravlja u ime svoga
sina _Alfonsa_XIII., dječaka od nepunih __12
godina, kraljica udova Marija Kristina. Spa-
ijolska ima u mirno doba 80,144 ljudi i
9 topova, u ratno doba 680,000 ljudi sa
68 - topova; flota sastoji iz 124 broda
660 topova. Na vojsku i flotu troši go-
išnje 78:5 mil for. Trgovina nije znatna
kao što uvoz nadmašuje izvoz (367:8:322
. for.), tako i rashodi državni nadinašuju
rihode (378:4:367:8 mil. for.). S nepresta-
ratovanja narastao je državni dug na
'5 mil. for., te su joj financije u vrlo
avu stanju.
Sjevero-Amerikanske sjedinjene države,
unija 45 republika, 1 saveznog okruga i 5
ritorija, sa glavnim gradom Washington.
nji je predsjednik Mac Kinley, čovjek
ad, učen i energičan a u to pravi i
čniji. predstavnik američkoga egoizma
nilac Monroe-va načela. Površine imaju
jjene Države 9,212,800 km" sa preko
il. stanovnika. Trgovina je znatna (uvoz
(6, izvoz 19997 mil. for.); prihoda ima
, a rashoda 1091:0 mil. for.; državni
znosi 2909:8 mil. for. Na vojsku troši
8 mil. for., a na flotu 73:6 mil. for. U
nirno doba drži vojske 27,839 ljudi sa 240
pova, a u ratno ima 9,582,806 ljudi spo-
obnih za ratovanje. Flota sastoji od 68 bro-
osa 458 topova i 12,621 ljudi.

KO

co ostrvo; izmegju mehikanskoga Zalje-
floridskog puta i Karibskoga mora. Du-
00 km., samo 40-160 km. široko;
ovršini obuhvaća 112,191 km“.
bez uvala i rtova ima 3190 lin.
te je na mjestima niska i moč-
. a drugdje opet nepristupna s niskih
h ostrva u blizini. Kao vijenac pašu
janja ostrva Isla d
Pili Laberinto de doce, Leguas

Havana, Matanzas i Santiago.
: ik Punta de Maisi na Ju
Cruz i San poda na
du. Zemlja je nizak ravnjak sa
4 6 500 S lodin je poviše gor-
Maestra na krajnjem  jugo-istoku
dugo) sa najvišim vrhuncem Pićo
o (2560 m.). Geognozija dokazuje
ostrvo nastavak “ gorskog lansa,
južnog Mehika i zatona Honduras ide
eko ostrva Cayman i što je dijelom pro

go časa dii s Da uaik.
Kuba je ono protegnuto, bogato i divno

e Pinos, Los 00-,

ima oko 40 dobrijeh luka, a najljep-

palo u more. Ima mineralnijeh voda, ali se
malo upotrebljavaju, jer nijesu nikako ure-
Sjene. Najčuvenija je voda San Diego na
sjevero-zapadu Havane. Od 150 rijeka na
ostrvu jedino se može ploviti po Cauto.
Klima je nezdrava. Od Maja do Novem-
bra, a nada sve Oktobra mjeseca česte su
kiše, inače rijetko kad daždi. Osrednja godi-
šnja temperatura je u Havani 25:3"; najstu-
deniji je mjesec Januar (12:2"), najvrući Av-
gust 28."; osrednji godišnji ekstremi 37:8":
12.9" O. Dok je od Juna do Oktobra Havana
jedan od najnezdravijih gradova na svijetu,
zimi ima najugodniju i najblažu klimu. —
Stanovnika je bilo 1887. god. 1,631,587
65" bijelijeh a 32% ernijeh.
Indijski prastanovnici su podlegli odavna
tvrdoj i oporoj upravi španjolskoj, te se da-
našnji stanovnici sastoje od Hvropejaca, koji
su se počeli naseljavati od god. 1511. i od
crnaca god. 1524. Domaći kreoli mrze stra-
šno Spanjolce, jer ih oni svukud votiskuju i
otimlju sva ugodnija mjesta, a ne brinu se
za dobro ostrva nego samo gledaju kako će
više izvući koristi za sebe i za svoju otadžbi-
nu. Sve do 1892. god. bijaše na otoku ro-
bova. — Skola nema mnogo. Dakako ima u
Havani više srednjih i stručnih škola, pa čak
i universitat, koju su osnovali a i danas drže
Domenikanci, ali nema mnogo osnovnih škola,
tako da je i megju bijelijem mnogo  analfa-
beta. Poljodjelstvo je glavna zarada, ipak je
samo 7%/;% zemlje uragjene. Najelavniji je
rod sladorova trska, što je goje nadasve nau
sjev.-zapadu u Vuelta_Arriba, gdje je čuvena

duša

crvena zemlja. Na jugu najviše sade duhan:

u Vuelta Abajo. Najglavniji je proizvod — kako
rekosmo — slador. Veliki sadovi sladorove
trsti unajmljuju se u malim česticama zaku-
pnicima, koji vas rod predaju jednoj eentral-
noj tvornici. Ima ovakovih tvornica, koje mo-
gu da preko godine prigotove preko 400,000
kvintala sladora. Na prostranim savanama
(livadama) timari se velika stoka. Rudokop-
nja nije razvijena. Obrtnost se ograničuje na
pravljenje sladora, ruma, duhana, cigara i ci-
gareta. — Trgovina se nakon trgov. ugovora
sa Sjedinjenim Državama od god. 1891, u
velike podigla. Izvozi se više no što se uvozi,
a najviše za sjevernu Ameriku. Željeznica
ima 1600 km., skoro sve na zapadnom di-
jelu ostrva.

Po ustavu 10: Maja 1825. namjesnik
je imao mal da ne neograničenu vlast. Kad
bi amirena buna od 1868-78. podijeliše sta-
novnicima njeka veća prava u mjesnoj upra-
vi, a god. 1884. bi uveden španjolski ustav.

Ostrvo se dijeli na 6 pokrajina. Glavni je
Grad La Havana. — Financije su u rgjavu
stanju, jer su česte bune zadužile i upropa-
stile to bogato ostrvo, te su s toga porezi 1
nameti upravo nesnosni.

Ostrvo Kubu otkri Colombo 27. okto-
bra 1492. g. i nadjene joj ime Juana u po-
čast nasljednici španjskoj. Kašnje se prozove
Ferdinanda, a osvoji je za Sanjolsku g. 1511.
Diego Velazquez, koji je njom mudro i bla-
go upravljao. Njegovi nasljednici ne pogjoše
njegovijem tragom, te s toga ostrvo bude
zanemareno, a mnogo štete trpljaše i od gu-
sara. Tek kad je ovih nestalo stane se Kuba
podizati. God. 1762. preoteše je Englezi ali
je opet 1764. povratiše Spanjoleima u  za-
mjenu za Floridu.

Za francuske revolucije mnogo bogatih ro-
jalista posjednika preseli se sa otoka Haiti na
Kubu, te tako se umnoži broj imućnih stano-
vnika i procavti privreda i trgovina. Uporedo sa

boljim stanjem podiže se i duh neodvisnosti

na ostrvu. Mnogo puta ustajahu domaći si-
novi da skinu sa sebe jaram španjolski, ali
njima bijahu opet neprijatelji crnci, koji su
takogjer htjeli da se riješe jarma svojih go-
spodara. Prva velika buna crnaca od 1812.
god. bila je do duše umirena, ali od tada

pu

uvijek nove pobune ne dadoše ostrvu mira.
Uzalud je Engleska u više navrataka zahtje-
Vai da prestane trgovanje s robovima 1 uza-
lud je Španjolska izdavala često naredbć u
tu svrhu, ipak to nije pomoglo, no se sve
to više dovozilo crnaca iz Afrike. Tek  stra-
šna buna od 1848. god., koja je stala 10,000
črnaca životu, otvori oči gospodarima i uka-
za im pogibao koja im prijeti od robova.
Osim toga postajaše uvijek neizgladiva opri-
jeka izmegju domaćih kreola i Spanjolaca,
koja je nada sve od - onda provrela, otkad
Amerikanci 1845. god. pokazaše da bi radi
da za sebe zadobiju taj biser Antila. Najprvo
htjedoše je kupiti u Španjolaca, te god. 1845.
bi prihvaćeno riješenje u senatu da se za to
stupi u pregovor sa Spanjolskom. God. 1846.
osnuje se društvo, u .kome bijahu i mnogi
Kubanci, i ponude Spanji 200 milijona do-
lara. God. 1848. amerikanski poslanik u Ma-
dridu povede o tom pregovore, ali ministar
španjski Pindal odgovori: ,Ne mogu o tome
ni raspravljali. Prije će Kuba utonuti u ocean
nego li će je Spanjolska ustupiti kojoj drugoj
državi“. God. 1854. Sjedinjene Države pono-
vo pokušaše da kupe Kuhbu, te opremiše van-
redna izaslanika, koji progje kao i njegov
predšasnik. God. 1855. otkrije se u Kubi
zavjera kreola, kojoj je bila na čelu  Junta
u New-York-u. Poglavice pohvataše, progla-
siše opsadno stanje i pojačaše posadu  špa-
njolsku. Za namjesništva Lersundi-a, koji nije
mario za pravedne zahtjeve Kubanaca, bukne
£..1868, pogibeljna buna, koju. su. najviše
pirile Sjedinjene: Države, i koju je Spanjol-
ska, zapletena u domaćim ratovima sa Kar-
listima, tek mogla savladati god. 1878. iz-
gubivši 70,000 ljudi i potrošivši 70 milijuna
dolara. Novi namjesnik maršal Martinez Uam-
pos obeća velike popuste Kubancima, ali Cor-
tes španjolska ih ne usvoji svijeh, tako da
se nezadovoljstvo ne umiri. Ukinuće ropstva
1880. bez naknade gospodarima ošteti go-
spodarstvo, te to poveća nezadovoljstvo, te i
ustav podijeljen 1884. god. nije to mogao
naknaditi.

. Od četiri godine traje ustanak na Kubi,
Četiri godine ima da ustaši vode nejednaku
borbu sa Spanjolcima, i Spanjolska koja nije
mogla da odoli šaci ustaša hoće sada da se
uhvati u koštac sa gorostasom sjevero-ame-
kanskim. Dosta je jedan pogled na geograf-
sku kartu da se odmah uoči ogroman neraz-
mjer izmegju obiju protivnika. Isti nerazmjer
koji je u površini i u broju stanovništva,
nalazi se u državnom dugu, u trgovini, u
obrtnosti, u napretku. No i teritorijalne su
prilike proti Španjolskoj, jer. dok su Sjedinje-
ne Države ogromna cjelina sva u jednom
komadu, španjolske su naseobine  raspršane
po svim krajevima svijeta, tako da treba da
svoju veću pomorsku silu u velike oslabi
dijeleći je svukud za obranu svojih  na-
geobina. Pa i predmet svagje — Kuba
n neposrednoj je blizini Sjedinjenih Država
— te bilo u ratu na kopnu, bilo u ratu na
moru —- mogu vrlo lako stizati pomoć, hra-
na i svaka druga pctreba, a u nesreći se
mogu lako i brzo skloniti; dok Spanjolei
trčba da prevale 8000" km. dugi put od
Kadiksa do Havane i da se izvrgnu svakoj
pogibli nevremena i neprijateljskih podhva-
ta. Istina imaju Spanjolci u Kubi. naslon, s
kojeg bi mogli za njeko vrijeme hraniti rat, ali
je taj naslon slab otkada na otoku vlada bu-
na. Jedino je u tome Spanjolska jača, što
ima dobro uregjenu i izvježbanu vojsku i
flotu, dok se tim Amerika ne može pohvali-
ti. Unija ima vrlo dobrih, lijepih i modernih
ratnih lagja, ali nema dobro izvježbane  mr-
narice i ovo će se možda pokazati u prvim
okršajima; ali što rat dulje ustraje te će
razlike sve više nestajati, jer unija ima ne-
iserpno blago, s kojim će lako naknaditi pr-

ove gubitke, dok je Spanjolska već iserpla

skoro sve.

onopd: mpumopan cam nyreM jaunocru raaeno

Nije nikakav zanos za slobodu naveo

Ameriku na ovaj rat, nego jedino pohlepna pie
želju da se dočepa Kube, koja joj je na“ ne
cu od preko 50. godina. Bogata i jedna od
najplodovitijih zemalja na svijetu, Kuba, sa
svojom produkcijom sladora i još njekijeh
drugijeh proizvoda može pokriti gotovo“ svu :
potrebu sjeverne Amerike, te je jedina svr- Bea
ha Americi da dobije u svoje ruke bogato
ostrvo, te se tako za korak dalje primakne
načelu Monroe-vu. Amerikanci ne će da zna-
ju za svoju maticu Evropu, te od. 100  go-
dina neprestano svim silama rade da se sa
svim oproste Evrope. Tu težnju predstavlja
naravno Unija, kao no ti najveća i naj jača
amerikanska država, a izrekao je i tačno
obilježio god. 1824. peti predsjednik  suveza
James Monroe, i njegova nauka posta sveto
načelo Amerikancima. , Amerika Američani-
ma“ to je njihova deviza, koju oni trgovač-
kom upornošću provagjaju, a tim ogromne
štete nanose Evropi. God. 1803. kupiše od
Francuza država Louisianu za 15 mil. dola-
ra, a god. 1819. na pola oteše a na pola
kupiše za 5 milijona_ dolara Floridu. God.
1867. kupiše od Rusa za T'amilijuna dolara
Aljašku, a vidjeli smo kako htjedoše kupiti
i Kubu. Radi toga oni odmah  priznavahu
neodvisnost svih naseobina koje su se odme-
tle svojim materama i, što je najglavnije, to
doprinese mnogo da se Amerika naglo i u
brzo ojača. Ima 100 godina od kad oni
vode ovaj rat sa Evropom i uvijek na svoju
korist.

Ovo se najbolje vidjelo i osjetilo kad je
ono 1890. god. bio prihvaćen Mac Kinley-ev
bill, koji je nametao jaki porez na uvoz
iz Evrope, te koji je prouzrokovao za Evro-
pu opasnu krizu. Radi toga je Engleska i
Francuska pretrpjela i trpe ogromnu štetu
koja danas iznosi preko miljardu franaka.

Još je gore otkad se god. 1897. prihvatio
Mac Dingley-ev bill, koji bi htio da se cije-

.$

la Amerika ogradi zajedničkom carinom pro- 5
ti uvozu iz Evrope, što bi bilo pogibno po
Evropu, jer ne bi više imala gdje izvoziti :

svoj suvišak skupe obrtničke produkcije u
zamjenu za cijeni prirodni proizvod. To je
što kao mora davi Evropu, i što joj prijeti, M
ako se tome kako god doskoči. Za dokaz M.
nek posluže ovi brojevi: godine 1896/7 pro- x.
dala je Amerika Evropi robe za 1525 milij. M
forinti a kupila od Evrope samo 846 milij. ;R
for., to hoće reći da je za godinu" dana od-
nijela iz Evrope 679 milijona forinta. A ta-
ko je bilo i drugijeh godina otkad je
uveden Mac Kinlejev bill. Politički ekonom
Stein, koji je već osamdesetih godina pred-
vigjao takovu krizu u Evropi, u svojim spi-
sima savjetuje, da se evropske države na
vrijeme slože i stvore megjunarodni zaklju-
čak, biva, da se jednaka  protecionistička |
carina udari na uvoz amerikanskih produka-

ta u Evropu. _ i.

JABHA BAXBAJA

Ca 73 na gehuMa, na oner ne mano
ocaaG;peH ,uueyjeuuoM“, og Koje cam ro-
TOBO CBY NPOLLIY 3HMY CTpagao; Ne nala-
zehnm ce y crawy, za 6ux Morao naja Rien
NonaocoG esuga u egaxkomy  eBojy xy6oRy,
HCTHHHTY, CBCCPAHY H ZJ2KHY JAXBAJIHOCT HA
ToguknjeM u rako yepuujem nogacruma, go-
je ey Mu BeJe6JaronaKaono ykasane og erpane
nojeguuand, uekux onliuud, uuraonunad,  sa-
APyrA mo JaBOgA —  MHONMITROM  TEZEFpaMA, |
na onzga macama, nmjecaMA, nogacnujex  zu-
njomi u negnujex gaposa — o mpocgasu Mo-
jera 50-roguuusera KisuxxeBnora paga, gojy
mu je upocaaBy, ca eBum og enoje go6pe \
BOZE, Npupeguia Bpra cpneka  omaazuna y
Koropy, ćes momrege uxakBa Tpyga u na