a ono oja DEVI Koo ooo pi o a neam. JET O a VT O O A zu arirtirivri ren ki MO aabfake Srijede i Sub: “e : Pretplata: za Dubrovnik i cijelu državu: Za jedan mjesec K. 5.— DO kraja ove godine K. 27.— = Pojedini broj GO para. S= | Molist se računaju: po posebnom cijeniku a ako se vi- e I še puta uvrste, po pogodbi. Priposlana, osmrtnice, io zahvalnice, objave, i t.d. 3 K po retku; u tekstu K 6. o Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik. i izdavač Ah PETRU 1. "KAR Cijela naša velika, ujedinjena do- movina, država. Srba, Hrvata i Slove- naca, danas je u golemoj i neobičnoj radosti i veselju. Prvi, sretni naraštaj mučeničkog naroda, od prije rastavlje- na, ne svojom voljom, ni kakvim ple- menskim razlikama, no silom i neprav- dom svjetskom; nakon mnogo vjekova teškog robovanja tugjim, mrskim. gos- podarima, slavi za prvi put rogjendan kralja svoje krvi i jezika, slavnog u- nuka besmrtnog Kara-Qjorgja. Slava je ova daleko odvojila od o- slalih, kao što je i naš uzvišeni kralj, junak i oslobodilac, Petar: 1. Karagjor- sjević, odvojio od drugih vladara, u prošlosti i sadašnjosti, rijetkim vrlinama uma i srca. | Šesnaest se je godina tek navršilo na 15. prošloga mjeseca, od kada je, na veliku sreću i spas cjelokupnog na- vana dedisath MA VIHUVILU lje Srbije, Kralj Petar [., a ipak, i za io, relativno kratko vrijeme, on je ste- kao tolike neumrle zasluge za naš cje- iokupni, troimeni narod, da mu punim pravom pripada ime oca Jugoslavije, | | lošću, velike i jedinstvene vrline dušev- i o.e svoga naroda, i bujni, nesavladljivi | duh viteštva i slobode, da su ih u toj slozi | d ujprav bi ZRELI: | kao što dostojno pripada velikom djedu | njegovu, Kara-Gjorgju, ime oca Srbije; dok su se legendarni junaci kosovske osvete i: velikog svjetskog rata, sinovi našeg Pijemonta, divne Srbije, toliko proslavili u cijelom svijetu i za sva vre- imena pod njegovom upravom, da se na njih vrlo zgodno mogu da primi- jene stihovi velikog pjesnika, Petra Pe-| Petrovića Njegoša : | »Pokoljenje za pjesmu stvoreno ! Vile će se grabit u vjekove, Da vam v'jenče dostojne sapletu!“ Mi, do juče najnesretniji robovi, sa- peti duhom i tijelom u okove grozne tiranije, i ako krv od krvi braće naše iz Srbije, nijesmo mogli, sami po sebi, pa da bili i dosta više složni i orga- nizovani, izvojevati slobodu i ujedinje- nje, kod onolike silne moći i uredbe već za uvijek propale Austrije i njezi- nih saveznika. Tom našem najvećem idealu i životnoj potrebi utrla_ su put braća iz stare kraljevine, stekavši i za nas simpatije moćnih saveznika, u pr- vom redu velike i moćne Amerike, s pre- sjednikom Wilsonom, tim pravim Bo- žijim izbranikom na čelu, — svojim bez- - primjernim junaštvom i požrtvovanjem, a nadasve pak slavnom propašću i smrću političkom, iz koje je sinulo najslavnije uskrsnuće sveg naroda triju imena, no > Hrvata i Slovenaca. - Sada nam sveta dužnost nalaze. da : ose u zlatnoj slobodi narodnoj, tom naj- većem blagu i glavnom uvjetu svake nom. je, baš kao vladar, po svom uzvišenom > sreće. i napretka, a nadasve pak u ovom > Svečanom momentu, sa pravom i duž“. | zahvalnošću sjetimo onoga, koji Odgovorni uredni E položaju, bio dala provodić svega | menlu lit što slavna i velika doživljesmo, jer je Lk od znao i umio, da dovede u sklad sa svo- jom dubokom umnom i političkom zre- i jedinstvu, i dovoljno spremne, zate- kli veliki i epohalni balkanski i veliki svjetski dogagjaji. S toga neka je: Slava našem velikom Vladaru, koji je, kao zaista najustavniji vladar, od kad je svijeta i vijeka, najidealniji za- točnik slobode i prava narodnih, bio i ostao najsilniji protest svima onim o- krunjenim glavama, koje javno, u sva- | one mogući odoljeti, i uzmičući sve više, na sve moguće načine na- bi“ a sramotu izagnan iz Srbije. Slava | onome, (čija je: vojska, malena brojem, koj za se zgodnoj prilici, ili potajno, sistematski, stoje, da skuče, okrnje narodna, usta- vom zajamčena prava, zamišljajući, da“, te dvije moći, 3 ua, ISKLJUČIJU jedna drugu, i da je u smrti i propasti jedne Spas i život dru- | ge. | za svog boravka u tugjini, gdje je proveo punih 45 godina, uvijek u nadi povratka u Srbiju, vladar, pripremao je sebi put i budući položaj, | gitacija, najbolje i najdostojnije zna- menitom knjigom čuvenog engleškog književnika Džona Stuarta Milja ,O Slobodi“, koju jesam na srpski preveo i mnogo u narod rasturao, dok su on- dašnji vlasnici tu istu knjigu strogo bili zabranili, i grdno uništavali. Njegovo je geslo bilo, da se samo stalnom ga- rancijom unutrašnjih sloboda, tijem gla- vnijem osnovom materijalnog i duhov- neg razvitka naroda, može pripremiti svoje podanike za političku zrelost. i riješenje nacionalnog zadatka, što je zbi- lja najbolje dokazala Rusija, koja je, u slijepoj čežnji za slobodom, u samom najkrvavijem svjetskom ratu upotrebila zgodu, da se otrese_ mrskog ćarizma, ali zbog nagle promjene unutrašnje i nekonsolidovanih prilika, koje su za tim nastale kao naravna posljedica, u tom | momentu zanemarila i zaboravila riješe- nje vjekovnih svojih tradicionalnih sve- tinja, te nije čuda, da je tada zabora- vila i napustila i nas, / ako .za vrije- me samo, svoju onda slabu i od sva- koga ostavljenu, balkansku braću. Slava onome, koji je pokazao svi- jetu na vidiku, koliko je i lično dosto- jan, da se zove vrhovnim komandan- tom onake herojske, najvećom slavom hrabrošču, još prije, u Francuskoj 1870 i 1871, u stranoj legiji i kao general- a nadasve pak a vrijeme prve austrij- ske invazije, kad je, e de je mo- Pe kao. zakoniti: | mjesto kojekakvih praznih a- onaštva, - NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA | "E majkrvavije borbe, iako om. "ika i velike duševne že dobar. primjer, i da ih okuraži, da ne bi počeli ke enje ljem, s pušku, i u ona lane Taj: primjer je dio nad- prirodnu snagu vojnicima, i oni jurnuše | 5 rijetkim prezirom smrti, da dušman, nakon. duže vremena, grdno proregjena kruna i narodna slobo- teškim Subitcima i Uupray na straša: 1 na- kiti“ diardtid pjevavlili WUUSVLIH 1 OSTANU boleštinama, klonula slavno tek udru- ske i Bugarske. Slava onome, koji je podigao duh u svojoj vojsci do najveće visine, i s njom izveo na bojnim poljima takva čuda ju- takve divne uspjehe postigao, da nijesu mogli čak ni sami oholi Ni- jemci, i njihov negda najsilniji car _Vi- lim, a da ne priznaju srpsku vojsku, i ako ne većom od svoje, bar njojzi rav- nom; — što nikad, nikakvoj drugoj na svijetu, nijesu priznali, niti će; baš kao što je i Napoleon I, taj silni osva- ojač svijeta, jedino radi nčebičnih vrlina .i nenadmašnog junaštva srpske vojske, nazvao bio vožda Kara-Gjorgja, topol- skog heroja, još čak i većijem od sebe, znajući vrlo dobro, da su ti divni pre- gaoci bili izvojevali slobodu, više golim rukama, kosama i trešnjevim topovima, nego li puškama, britkim sabljama i o- | stalom bojnom spremom. Slava onome, vojskom, kakvu je samo on imao, o- svetio tužno i krvavo naše Kosovo-po- lje, raskinuo ropske lance tužnoj braći u Staroj Srbiji i.Maćedoniji, i tijem os- tvario. san mnogih mučenih generacija, koje su imale uvijek živ pred očima taj veliki i silni narodni ideal, i u svetoj nadi slobode i uskrsnuća očuvali se, po- red svih jada i strahota, kroz vjekove očajne borbe, ne klonuvši nikad junač- kim duhom. Slava kralju vitezu i ju- naku, koji je, s kosovskim osvetnicima, ovjenčane vojske, boreći se zavidnom | oslobodio gordi Prizren, carsko Skop- “lje Dušanovo, i. mnogo i mriogo još | : gradova, varoši i sela_divne istorijske štabni oficir protiv Njemačke, pa u u- | upon naših slavnih careva i kra- ostanku bosanskom 1875 i 1876, kao | vojvoda, pod imenom Petra. Mrkonjića, &) tai oo dei Poea. onome. i ko je “baš oslobo- GJEVIĆU! še za drugu Kad se je maha satre i uništi: oliko kuraži i otpora, na toliko životne da tuzmiču pred mnogo | snage i duha, junaštva i požrtvovnosti, oja varvarstva srednjega ženi. silama Austrije, Njemačke, Tur- | odvlačenje i najčilijeg dijela. naroda, pa koji je s onakvom | ikat. žojnjem. Kosova izazvao. najljući otpor a i najkrvaviju mržnju i, osvetu tiranske Štampa Srpske Dubrovačke kammdohiaii 7 Austrije, te je u klonulosti Turske, svo- je najbolje druge u trulosti i preživlje- losti, predvigjala i svoju skoru propast, budući vezane sudbom i suviše jedna , iza ubijstva Franca Ferdinanda u Sarajevu, Austrija bila bacila na Srbiju kao gladna orlušina M “veže najsvetija daštost i na plijen, pohlepna da je od jednog kad: je, u: tom momentu, da im poka- naišla je na to- koliko nijedan narod do tada u čitavoj istoriji svjetskoj nikada pokazao nije, isto kao što relativno niko drugi, po ve- | ću i strašniju cijenu nije izveo i posti- gao divno i veličanstveno djelo uje- : dinjenja. Uz groznu razornu moć ratne najmodernije tehnike nazovi-civilizo- vanih država Evrope, koja je dobar | dio pregažene i poharane“ zemlje Pregii tvorila u pustoš i“ ruševine ; dB. euaf Ga JUIAČAKH DIDI ja QuUzIVI i QL dira ka E viti ifajsn mo vijeka, kao djece na desetine hiljada u Ausiriju, da se od njih stvore moderni . janičari; odvogjenje u grdnim masama srpskih djevojaka u turske hareme sa . strane Bugara, tjeranje u zatočenje i na prisilni rad nebrojenog mnoštva prvaka iči da ih se ta- ko sistematski stamani, otruje i upropasti, i sve druge grozote i nečovještva. Sve su to naša braća junački izdržala za nas, ne okaljavši nikad svoj junački obraz i ponos. I još iza svega, srpska vojska, koja je pretrpala kostima cijelu Srbiju, dio Bosne i Srijema, pa planine | i klance albanske, i nekoliko hiljada. vrlih junaka ostavila kao vječnu stražu | na dnu jadranskog, jonskog, egejskog | i sredozemnog mora; odgojena u eri kralja Petra, i spremljena za sveto dje- lo ujedinjena, i čak nakon sedam godina. ratovanja i nečuvenih muka svakoja- kih, ne samo da ne ropće umorena i | ozlojegjena, no još pita i želi, da po- | svršava i još štogod. ako bi to slučajno interes svete ideje zahtjevao. Slava vladaru onog naroda, koji je: trećinom svoga ukupnoga stanovni- štva, vojske i naroda, što u ratu pogi- | boše i pomriješe, iskupio braćuiz ropstva, i dokazao cijelom svijetu, da nije ninek samo rob, koji se bori za svoju slobodu, i : da se krvavi ratovi ne vode: samo za. ekonomske svrhe i ciljeve, jer su sinovi našeg Pijemonta, zagazivši u rat s Austri- | jom, pa poslije i ostalim njezinim sa- veznicima, znali veći u naprijed vrlo. dobro, ako bi im se i povratile ikad, kroz dugo vremena, onake ili slične | ekonomske prilike i blagostanje; kakvo stu uživali prije rata, da zaista nešto boje od onoga, nikad, i nikad. neće više doče . Slava a kdju našemu, | MP RGK oSŠe Ponos na sašao day trebalo je bik pase =