a ono oja DEVI Koo

ooo pi o a

neam.

JET O a VT O O A zu

arirtirivri ren ki

MO

aabfake Srijede i Sub:

“e

: Pretplata: za Dubrovnik i cijelu državu:

Za jedan mjesec K. 5.—

DO kraja ove godine K. 27.—

= Pojedini broj GO para. S=

| Molist se računaju: po posebnom cijeniku a ako se vi- e I
še puta uvrste, po pogodbi. Priposlana, osmrtnice, io
zahvalnice, objave, i t.d. 3 K po retku; u tekstu K 6.

o Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik. i izdavač

Ah

PETRU 1. "KAR

Cijela naša velika, ujedinjena do-
movina, država. Srba, Hrvata i Slove-
naca, danas je u golemoj i neobičnoj
radosti i veselju. Prvi, sretni naraštaj
mučeničkog naroda, od prije rastavlje-
na, ne svojom voljom, ni kakvim ple-
menskim razlikama, no silom i neprav-
dom svjetskom; nakon mnogo vjekova
teškog robovanja tugjim, mrskim. gos-
podarima, slavi za prvi put rogjendan
kralja svoje krvi i jezika, slavnog  u-
nuka besmrtnog Kara-Qjorgja.

Slava je ova daleko odvojila od o-
slalih, kao što je i naš uzvišeni kralj,
junak i oslobodilac, Petar: 1. Karagjor-
sjević, odvojio od drugih vladara, u
prošlosti i sadašnjosti, rijetkim vrlinama
uma i srca. |

Šesnaest se je godina tek navršilo
na 15. prošloga mjeseca, od kada je,
na veliku sreću i spas cjelokupnog na-

vana dedisath MA VIHUVILU
lje Srbije, Kralj Petar [., a ipak, i za
io, relativno kratko vrijeme, on je ste-
kao tolike neumrle zasluge za naš cje-
iokupni, troimeni narod, da mu punim

pravom pripada ime oca Jugoslavije,

|
|

 lošću, velike i jedinstvene vrline dušev- i
o.e svoga naroda, i bujni, nesavladljivi |
duh viteštva i slobode, da su ih u toj slozi | d

ujprav bi ZRELI: |

kao što dostojno pripada velikom djedu |

njegovu, Kara-Gjorgju, ime oca Srbije;
dok su se legendarni junaci kosovske
osvete i: velikog svjetskog rata, sinovi
našeg Pijemonta, divne Srbije, toliko
proslavili u cijelom svijetu i za sva vre-
imena pod njegovom upravom, da se
na njih vrlo zgodno mogu da primi-

jene stihovi velikog pjesnika, Petra Pe-|

Petrovića Njegoša : |
»Pokoljenje za pjesmu stvoreno !
Vile će se grabit u vjekove,

Da vam v'jenče dostojne sapletu!“

Mi, do juče najnesretniji robovi, sa-
peti duhom i tijelom u okove grozne
tiranije, i ako krv od krvi braće naše
iz Srbije, nijesmo mogli, sami po sebi,
pa da bili i dosta više složni i orga-
nizovani, izvojevati slobodu i ujedinje-
nje, kod onolike silne moći i uredbe
već za uvijek propale Austrije i njezi-
nih saveznika. Tom našem najvećem
idealu i životnoj potrebi utrla_ su put
braća iz stare kraljevine, stekavši i za
nas simpatije moćnih saveznika, u pr-
vom redu velike i moćne Amerike, s pre-
sjednikom  Wilsonom, tim pravim Bo-
žijim izbranikom na čelu, — svojim bez-
- primjernim junaštvom i požrtvovanjem,

a nadasve pak slavnom propašću i smrću

političkom, iz koje je sinulo najslavnije
uskrsnuće sveg naroda triju imena, no
> Hrvata i Slovenaca. -

Sada nam sveta dužnost nalaze. da :

ose u zlatnoj slobodi narodnoj, tom naj-
većem blagu i glavnom uvjetu svake

nom.
je, baš kao vladar, po svom uzvišenom

> sreće. i napretka, a nadasve pak u ovom
> Svečanom momentu, sa pravom i duž“.
| zahvalnošću sjetimo onoga, koji

Odgovorni uredni

E

položaju, bio dala provodić svega | menlu lit
što slavna i velika doživljesmo, jer je Lk od

znao i umio, da dovede u sklad sa svo-
jom dubokom umnom i političkom zre-

i jedinstvu, i dovoljno spremne, zate-
kli veliki i epohalni balkanski i veliki
svjetski dogagjaji. S toga neka je:
Slava našem velikom Vladaru, koji
je, kao zaista najustavniji vladar, od
kad je svijeta i vijeka, najidealniji za-
točnik slobode i prava narodnih, bio i
ostao najsilniji protest svima onim o-

krunjenim glavama, koje javno, u sva- |
one mogući odoljeti, i uzmičući sve više,

na sve moguće načine na- bi“ a sramotu izagnan iz Srbije. Slava

| onome, (čija je: vojska, malena brojem,

koj za se zgodnoj prilici, ili potajno,
sistematski,
stoje, da skuče, okrnje narodna, usta-

vom zajamčena prava, zamišljajući, da“,
te dvije moći,

3

ua, ISKLJUČIJU jedna drugu, i da je u

smrti i propasti jedne Spas i život dru- |

ge. | za svog boravka u tugjini, gdje
je proveo punih 45 godina, uvijek u
nadi povratka u Srbiju,
vladar, pripremao je sebi put i budući
položaj, |
gitacija, najbolje i najdostojnije  zna-
menitom knjigom čuvenog engleškog

književnika Džona Stuarta Milja ,O

Slobodi“, koju jesam na srpski preveo
i mnogo u narod rasturao, dok su on-

dašnji vlasnici tu istu knjigu strogo bili

zabranili, i grdno uništavali. Njegovo
je geslo bilo, da se samo stalnom ga-
rancijom unutrašnjih sloboda, tijem gla-
vnijem osnovom materijalnog i duhov-
neg razvitka naroda, može pripremiti
svoje podanike za političku zrelost. i
riješenje nacionalnog zadatka, što je zbi-
lja najbolje dokazala Rusija, koja je, u
slijepoj čežnji za slobodom, u samom
najkrvavijem svjetskom ratu upotrebila
zgodu, da se otrese_ mrskog  ćarizma,
ali zbog nagle promjene unutrašnje i
nekonsolidovanih prilika, koje su za tim

nastale kao naravna posljedica, u tom |
momentu zanemarila i zaboravila riješe-

nje vjekovnih svojih tradicionalnih sve-

tinja, te nije čuda, da je tada zabora-

vila i napustila i nas, / ako .za vrije-
me samo, svoju onda slabu i od sva-
koga ostavljenu, balkansku braću.

Slava onome, koji je pokazao svi-

jetu na vidiku, koliko je i lično dosto-
jan, da se zove vrhovnim komandan-
tom onake herojske, najvećom slavom

hrabrošču, još prije, u Francuskoj 1870
i 1871, u stranoj legiji i kao general-

a nadasve pak a vrijeme prve austrij-

ske invazije, kad je, e de je mo-

Pe

kao. zakoniti: |

mjesto kojekakvih praznih a-
onaštva,

-

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA |

"E majkrvavije borbe, iako
om. "ika i velike duševne

že dobar. primjer, i da ih okuraži, da
ne bi počeli
ke enje ljem, s pušku, i u

ona lane Taj: primjer je dio nad-
prirodnu snagu vojnicima, i oni jurnuše |

5 rijetkim prezirom smrti, da dušman,

nakon. duže vremena, grdno proregjena

kruna i narodna slobo- teškim Subitcima i Uupray na straša: 1 na-

kiti“ diardtid pjevavlili WUUSVLIH 1 OSTANU
boleštinama, klonula slavno tek udru-

ske i Bugarske.

Slava onome, koji je podigao duh u
svojoj vojsci do najveće visine, i s njom
izveo na bojnim poljima takva čuda ju-
takve divne uspjehe postigao,
da nijesu mogli čak ni sami oholi Ni-
jemci, i njihov negda najsilniji car _Vi-
lim, a da ne priznaju srpsku vojsku, i
ako ne većom od svoje, bar njojzi rav-
nom; — što nikad, nikakvoj drugoj
na svijetu, nijesu priznali, niti će; baš
kao što je i Napoleon I, taj silni osva-

ojač svijeta, jedino radi nčebičnih vrlina
.i nenadmašnog junaštva srpske vojske,
nazvao bio vožda Kara-Gjorgja, topol-

skog heroja, još čak i većijem od sebe,
znajući vrlo dobro, da su ti divni pre-

gaoci bili izvojevali slobodu, više golim
rukama, kosama i trešnjevim topovima,
nego li puškama, britkim sabljama i o- |

stalom bojnom spremom.

Slava onome,
vojskom, kakvu je samo on imao, o-
svetio tužno i krvavo naše Kosovo-po-
lje, raskinuo ropske lance tužnoj braći

u Staroj Srbiji i.Maćedoniji, i tijem os-

tvario. san mnogih mučenih generacija,
koje su imale uvijek živ pred očima taj
veliki i silni narodni ideal, i u svetoj

nadi slobode i uskrsnuća očuvali se, po-

red svih jada i strahota, kroz vjekove
očajne borbe, ne klonuvši nikad junač-

kim duhom. Slava kralju vitezu i ju-
naku, koji je, s kosovskim osvetnicima,
ovjenčane vojske, boreći se zavidnom | oslobodio gordi Prizren, carsko Skop-
“lje Dušanovo, i. mnogo i mriogo još |
: gradova, varoši i sela_divne istorijske

štabni oficir protiv Njemačke, pa u u- | upon naših slavnih careva i kra-

ostanku bosanskom 1875 i 1876, kao |
vojvoda, pod imenom Petra. Mrkonjića, &)

tai oo dei
Poea. onome. i ko je “baš oslobo-

GJEVIĆU!

še za drugu Kad se je

maha satre i uništi:
oliko kuraži i otpora, na toliko životne

da tuzmiču pred mnogo | snage i duha, junaštva i požrtvovnosti,

oja varvarstva srednjega

ženi. silama Austrije, Njemačke, Tur- | odvlačenje

i najčilijeg dijela. naroda,

pa

koji je s onakvom |

ikat.
žojnjem. Kosova izazvao. najljući otpor a
i najkrvaviju mržnju i, osvetu tiranske

Štampa Srpske Dubrovačke kammdohiaii

7

Austrije, te je u klonulosti Turske, svo-
je najbolje druge u trulosti i preživlje-
losti, predvigjala i svoju skoru propast,
budući vezane sudbom i suviše jedna
, iza ubijstva Franca
Ferdinanda u Sarajevu, Austrija bila
bacila na Srbiju kao gladna orlušina

M “veže najsvetija daštost i na plijen, pohlepna da je od jednog

kad: je, u: tom momentu, da im poka-

naišla je na to-

koliko nijedan narod do tada u čitavoj
istoriji svjetskoj nikada pokazao nije,
isto kao što relativno niko drugi, po ve- |
ću i strašniju cijenu nije izveo i posti-
gao divno i veličanstveno djelo uje- :
dinjenja. Uz groznu razornu moć ratne
najmodernije tehnike  nazovi-civilizo-
vanih država Evrope, koja je dobar |
dio pregažene i poharane“ zemlje Pregii
tvorila u pustoš i“ ruševine ;

dB. euaf
Ga JUIAČAKH DIDI ja QuUzIVI i

QL dira ka E
viti ifajsn mo

vijeka, kao
djece na desetine hiljada u
Ausiriju, da se od njih stvore moderni .
janičari; odvogjenje u grdnim masama
srpskih djevojaka u turske hareme sa .
strane Bugara, tjeranje u zatočenje i na
prisilni rad nebrojenog mnoštva prvaka

iči da ih se ta-
ko sistematski stamani, otruje i upropasti,
i sve druge grozote i nečovještva. Sve
su to naša braća junački izdržala za
nas, ne okaljavši nikad svoj junački
obraz i ponos. I još iza svega, srpska
vojska, koja je pretrpala kostima cijelu
Srbiju, dio Bosne i Srijema, pa planine |
i klance albanske, i nekoliko hiljada.
vrlih junaka ostavila kao vječnu stražu |
na dnu jadranskog, jonskog, egejskog |
i sredozemnog mora; odgojena u eri

kralja Petra, i spremljena za sveto dje-

lo ujedinjena, i čak nakon sedam godina.
ratovanja i nečuvenih muka  svakoja-
kih, ne samo da ne ropće umorena i |
ozlojegjena, no još pita i želi, da po- |

svršava i još štogod. ako bi to slučajno

interes svete ideje zahtjevao.
Slava vladaru onog naroda, koji
je: trećinom svoga ukupnoga stanovni-
štva, vojske i naroda, što u ratu pogi- |
boše i pomriješe, iskupio braćuiz ropstva,
i dokazao cijelom svijetu, da nije ninek
samo rob, koji se bori za svoju slobodu, i :
da se krvavi ratovi ne vode: samo za.
ekonomske svrhe i ciljeve, jer su sinovi
našeg Pijemonta, zagazivši u rat s Austri- |

jom, pa poslije i ostalim njezinim sa-

veznicima, znali veći u naprijed vrlo.
dobro, ako bi im se i povratile ikad,
kroz dugo vremena, onake ili slične |

ekonomske prilike i blagostanje; kakvo stu

uživali prije rata, da zaista nešto boje
od onoga, nikad, i nikad. neće više doče

. Slava a kdju našemu, |

MP RGK oSŠe
Ponos
na sašao day

trebalo je bik

pase =