; 8 & God. I. : List za politiku, privredu i kniiževnost. — - Izlazi svake Srijede i Subote. Pretplata: za Dubrovnik i cijelu državu: Za jedan mjesec K. 5.— Do kraja ove godine K. 27.— Pojedini broj GO para. == Oglasi se računaju: po posebnom cijeniku a, ako se vi- še puta uvrste, po pogodbi, Priposlana, osmrtnice, zahvalnice, objave, i t.d. 3 K po retku; u tekstu K 6. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360. E Vlasnik i izdavač ::ODBOR ,,NARODA«. Odgovorni urednik: GJORGJE VULETIĆ. Štampa Srpske Dubrovačke Štamparije. | Nikola Dinasta. Najmračniji tip, koji bilježi istorija sviju vjekova i sviju naroda, neosporno je gospodin Nikola Petrović, bivši knjaz i gospodar Crne Gore, Brda i Primorja. Ne smijte se! tako se je on, ,po milosti Bo- žijoj“, uvijek titulisao, i danas tituliše. Pro- mislite : knjaz i gospodar Crne Gore, Brda i Primorja, — tri nepregledna ,carstva, koja su brojila, ni manje, ni više, od 186.000 žitelja, sve do 1912 godine. *) Nikolin portret, iz javnog i privatnog života, mnogo je strašniji, gnusniji i odvra- tniji, od Neronova, Kaligulina, i Ivana Grožnog. Njegove javne i tajne radnje, kao vladaoca, državnika, stihotvorca, i oca je- dne perverzne porodice, plaču za perom jednoga Viktora lga, Dostojevskog, ili Tol- stoja. Markantnije osobe za jedan krimi- nalni roman nije nikada imao ni jedan narod. I pored toga, izvjesni spoljni i unu- tranji razlozi .zemlje, strogo su nalagali jednome dijelu dalekovidnijih Crnogoraca, da prolaze, bez huke i kafanske buke, preko raznih nedjela svoga suverena. Šta više, oni su svoga osionog gospodara, svo- jom pasivnošću, sve više bodrili, da se sve dublje kotrlja u bezdanu provaliju, gdje noslietku. Za tokxrnunii ge. na | skatrljan i b I ZALETA “443 VR aa ga hovo, i pametno i oportuno dodje nesvi- jesna gomila i danas se za njima baca kamenicama. ' Kada smo se, tečajem balkanske voj- ne, i geograf#ki spojili s kraljevinom Sr- bijom, i stupili, bez Nikoline sankcije, u najtješnje relacije s njenim prestavnicima; dojakošnji razlog ćutanja i pasivnog po- smatranja potpuno je otpao. Plan za uje- dinjenje Srbije i Crne _ Gore još tada je bio gotov. Njega su projektirali, ,reakci- onari“*, a kumovala su Braća sa Sjevera. Gospodin Nikola Petrović, naročito po- slije srpsko-bugarskog rata, svakim danom pipao je politički puls svima crnogorskim | državnicima. I fakat, bez obzira, što je na- kalamljena i napabirčena skupštinska ve- ćina, pod fuzionaškom, serdarsko-kluba- škom, jabučanskom vladom, u martu 1914 godine, odbila ostvarenje unije izmegju Srbije i Crne Gore; — on, gospodin Ni- kola, u istini ni tada nije imao ni jednoga uračunljivog državnika, sem Jabučana, — koji je odobravao njegovu bratoubilačku politiku. Pa ipak : on je, uz saradnju svo- jih ćerki i sinova, sve naše nazovi-umnike, političare i državnike, i dalje vukao za nos, kao Ciganin svoga megjeda. Tome, u gla- vnome, treba tražiti uzroka u plemenskim pretenzijama (svako pleme trebalo je biti zastupljeno sa po jednim ministrom), me- gjusobnim trzavicama, i do zla Boga ra- zvijenoj požudi i bolesnoj ambiciji za vlašću i gospostvom. Tu našu, specifično crno- gorsku bolijest, niko tako nije znao isko- ristiti, kao naš zloglasni gospodar. Ta rak- rana na tijelu naše inteligencije, i danas se krvavo sveti prezrenom i ogoljelom cr- nogorskom! seljaku. *) Za istinitost ovog broja jamči sam pisac članka, koji je, u to / vrijeme, bio šef državne statistike u Crnoj. Gori.“ pa Nikala staji ram ž AHola.:nnasta 36 obnoć stvamoc “gu o svojih perjanika i tjelohranitelja: — gene- rale; od sveštenika sa tri razreda osnovne škole — ministre rata; od konjušara — članove državnoga savjeta; od sudopera — serdare; od seoskih učitelja — Pilate i .advokate ; od carigradskih amala — mi- tropolite ; od baštovana — vojvode, i od narodnih guslara i običnih govedara — članove kasacije. I je li čuda, gospodo ju- goslavenska, ako se, još i danas, nagje po neki iz te kategorije, koji je svjestan, da . i ponovo mora uzeti ralo i prut u šake, da uzdahne negdje u mraku, na svom pe- peljaku : ,ah, naš dobri gospodar!“ — Nije! — Jer su ti ljudi za svagda potonuli sa horizonta, i stari, nemoćni i prezreni, spu- stili se na stare grane života ; a kod takvih individua, više je nego jasno, da lični egoizam potiskuje svaki nacionalni ponos, i briše i pojam o žrtvovanju lične sreće i udobnosti za dobro većine, i za bolju budućnost svoga podmlatka i svoga naroda, ua neznatni: izu- “smo CE HOgUEL See : : a g a i inteligen- tri: 2 čak i malo uglag jem arke iki uobra — osvetoljubivi, tjesnogrudi, sujeu.. Mani: pa, ako hoćete, i — samoživi. ius ek&nomski i socijalni položaj obdario nas je takvim ,odlikama“. | nije čuda, što je naš zajednički krvnik, — Nikola, uvijek znao i umio, te naše nezavidne osobine razgolicati i eksploatisati za svoje lično samoodržanje. Gospodin Nikola Dinasta, onakav, ka- kav je bio; onakav, kakav je danas, zetkor i .0- nakav, kakav će umrijeti, ne bi mogao biti, ni sedmicu dana, poglavica u kakvoj pu- stari, u zemlji Čerkeziji ; — dok je nama Crnogorcima, ne vladao, nego gazdovao, evo punih šezdeset godina. Narod ga je znad, i on mu je sve uz škrgut zuba, praštao, očekujući srećan mo- menat, kada će ga, bez potresa i megju- sobnog krvoprolića, baciti s krvavog pre- stola. Možda je taj metod bio i srećan i pametan. U ostalom, sve to pripada istoriji. Megjutim, oni Crnogorci, kolu Dinastu ma kojim putem pomagali, od njega plate primali, učvršćivali ga na izgubljenom prestolu, i pokušavali ga re- habilitirati i poslije 1. januara 1916. god; moraju, s njim zajedno, ispaštati svoje grjehove i zločine. Njima nema mjesta u zemlji Jugoslaviji. Mi ćemo se s njima bo- riti do istrage, jer su oni bili rame uz ra- me jednome krvniku i izdajniku, u danima, kada je ovaj imao mogućnosti, da lažno paradira pred svijetom, da je uz njega sva Crna Gora; u danima, kada su svi ostali u danima, kada je, protiv njega i njegovih bugarsko-njemačkih deklaracija, ustala bila sva naša nacija. Ničije sinekure i protek- cije, sitni partijski računi, i lične simpatije raznih šićardžija, njih neće sačuvati ispred bure narodnoga gnjeva. Zato, neka naši vlastodržci malo ozbiljnije promozgaju: ko- ga danas primaju iz kapitulacione Nikoline garde, da se baškari i gospodari nad onim elementima, koji su se protiv Nikole iz- dajnika borili, dok su se ovi na njegovom koritu žirili. Tri su glavna perioda E e eeisi »olitičkome životu Crne Gore: predustavni, «stavni i kapitulacioni. Prva su dva perio- ca pretresana, decenijama, na dugo i širo- ko, i preko njih bi se moglo prevući sun- gjerom. U njima su bili, u službi Crnoj Gori i Nikoli, prvi sinovi našega naroda. Nema ni jednoga istaknutijega Crnogorca, koji nije bio i lažno nagrađivan, i demon- ski kaštigovan, od strane Nikole Dinaste. Gvaj treći, kapitulacioni period, koji je bio alfa i omega svima crnogorskim štreberi- 1 i koji su Ni-. Crnogorci bili austro-madžarski robovi, i | na i palikućama; mi ćemo doživotno pre- tresati, i sve Nikoline saradnike, s njim zajedno, prikovati za stub srama i izdaje, jer je samo kaputulacioni period bez dvoj- be dokazao, da je Nikola Petrović-Vuk Eranković, zajedno sa svima potrpezniko- vićima, koji su se pod njegovo krvavo kri- lo svili, i pod njegovom separatističkom zastavom borili od 1. januara 1916 godine —-> do sada. I danas, kada se Nikola Dinasta uz pomoć povampirenog Džeka Trbosjeka, — Jovana Plamenca, i još migolji, koprca i nabreca; mi bi željeli, da pozvani faktori povedu malo ozbiljnijega računa : kako o Nikolinim agentima, koji još i sada unose —amoig 1 zabunu među naš narod u Crnoj ljodaG “mAgprina 1 Nalmaniit * todz x A 1% nje BAT H moe aii aje i aoizae > i ere cu Viza u IO NEEE lija LOTU ODO nuli dojučerašnjim ministrima i adjutan- tima, koji danas traže, da ih zemlja Jugo- \.«slavija hrani i oda zla brani, i da ih pri- ma za guvernere i generale. Zatvorite i zamandalite, gospodo jugoslavenska, i svoja vrata, i državne, odnosno narodne blagaj- ne, pred Nikolinim pacovima. Ne zabora- vite, da nema ni jednoga njegova ,veliko- dostojnika“, koji nije, za ovo vrijeme po- litičke hajdučije, agovanja i begovanja, o- bezbjedio suvim zlatom i svoga praprau- nuka. Štedite narodni novac za našu siro- tinju, za naše invalide! Nikolu Dinastu je zbacio sa leda svo- Jih, i svega jugoslavenskog plemena, naš seljak, a ne njegovi bivši ministri, serdari i generali, koji i danas, za njim, u potaji suze liju, i u grudi se biju! Dubrovnik, 12. julija 1919. Mićun M. Pavićević. Metimo i mi u našoj kući. U Sarajevu, Mostaru, Splitu, i drugov- de, davno su počeli da metu đubre Au- strijanštine. Ako je igdje bilo potrebe či- stiti od ovog đubreta, zaista je potreba u Dubrovniku, jer razmjerno nigdje Austrija nije posijala toliko otrova i smrada, koli- ko u našem gradu. To se najbolje poka- zalo na početku i za vrijeme ovoga rata; ovdje ih je bilo na stotine, plaćenih i ne- plaćenih špijona i konfidenata zloglasnoga Renkina i njegovih organa. A bilo ih jei prijatelja austrijskog režima, koji su se tajno, a u više prigoda i javno radovali uspjehu austrijskog oružja; bilo ih je, koji su htjeli ina dva stočića da sjede. Bilo ih je po svim uredima, a nadasve na pošti i divoni. Bilo ih je masa i u građanstvu. Svi ovi simpatični tipovi i danas se mirno. šetaju po gradu. Neki su od njih uspjeli, da se uvuku i u bolja društva, prikazu- jući se velikim prijateljima Srpstva i Ju- goslavenstva; neki se od njih čak mu- čenicima grade, i ako su za vrijeme rata pravili karijere gu zvanju, i punili svoje kuće svakovrsnom bogatom hranom, dok su pošteni građani od glada stradali. Kad nam sinu sunce slobode, svi še oni posakrivaše u svoje rupe, i nije ih za neko vrijeme bilo vidjeti na bijelu danu. Bojali su se pravednog narodnog gnjeva i osvete. No pošto vidješe, da im se s po- zvane strane ništa ne čini, šta više da ih se uspoređuje sa poštenim građanima, po- < češe po malo da izlaze iz svojih rupa, i da dižu glave u visoko. Mnogi od ovih o- stadoše na svojim mjestima, a mnogi, koji su se bili povukli, pozvani su da zau- zmu svoja mjesta; a mnogi se pak tako. okuražiše, da su predali molbe, da budu primljeni u vojnu službu. Do malo, pa će- mo čuti kako se ozbiljno radi na njiho- vom unapređenju, pa čak, i da dobiju de- koracije! A zašto ne?! Ima nekolika famozna činovnika na pošti, koji su zbog svoga ,poštenog“ i »patriotskog“ rada za vrijeme rata, mo- ali biti s mjesta otpušteni iz službe, me- dutim oni komotno sjede na svojim stoli- cama, trijaju ruke, i razmišljaju, na koji bi način mogli postići masniji položaj: ili maosnetrnjđae : _— Za vrijeme rata svi su oni svakom pri- godom svoje domove kitili crnožutim i a leatskim zastavama, a danas nigdje ne vi- diš na njihovim prozorima ni komadić krpe. Kad im se to s koje strane primjeti, oni odgovaraju, da nemaju s čim da kupe; a neki se usude čak i to kazati: ,Mi nijesmo Jugoslaveni, mi smo Talijani“. I ovo biva poslije njihove zakletve novoj državi i nje- nome Kralju Petru I.! Dokle će se ovo trpjeti ? Red bi bilo, da pozvani počmu jednom, da se i kod nas čisti. Mi ne tražimo ničiju propast, ali se barem može to učiniti, da se kompromi- tovani u ovome ratu premjeste u drugo mjesto, a zamijene, nekompromitovanim s ljudima. To zahtijeva ugled same slu- žbe; to zahtijeva javni moral. Dixi, Iz naše države. Engleski kraij kralju Petru. Engleski kralj Đuro uputio je ovaj telegram kralju Petru prilikom potpisivanja mira: »U ovom trenutku opće radosti upućujem Vama, a preko Vas narodima Vašega kra- ljevstva moja iskrena i topla čostitanja kao i tople simpatije britskog naroda prema srpsko-hrvatsko-slovenskom narodu, koji je tako divnom hrabrošću izdržao dugi period iskušenja i stradanja, kome je sada kraj. Zajedničke patnje, koje smo podnijeli za vrijeme rata, daju maha | nadama, “da ćemo moći svagda raditi još čvršće vezani za stvar mira i međunaro- dne kooperacije“. Đuro. : Uregjenje činovničkih doplataka. Po zaključku ministarskoga savjeta uređeni su svi t. zv. doplatci na plaće. Dosađašnji o doplatci bilo s kojeg naslova ukidaju se, a. POMORSKA BANKA u GRUŽU :. Prima novac na ukamaćenje. — Daje sve vrsti zajmova. — Kupuje i prodaje valute i čekove. — Sve poslove oba- ija uz najpovoljnije uvjete. — Osobito zanimanje za uvo- znu i izvoznu trgovinu. koa = o. . | | | o