, subota 26. jula 1919. KRETI zlazi svake Srijede i Subote. Pretplata: za Dubrovnik i ije državu: Za jedan: mjesec K. 5.— za Do kraja ove godine K. 27.— 2. — Pojedini broj GO para. 2 doii se računaju: po posebnom cijeniku, a ako se vi- : še puta uvrste, po pogodbi. Priposlana, osmrtnice, - € _ T t * zahvalnice, objave, i t.d. 3 K po retku; u tekstu K 6. i ži , is za politiku, privredu g kniiževnost. ..* == Plativo i utuživo u Dubrovniku. = Uredništvo i Administracija: Ulica Luč Vlasnik i izdavač: ODBOR ,NARODA“ Šta : I : arica 360. » : Čč đ Odgovorni urednik: GJORGJE VULETIĆ. Matpa Srpske Duhrivaske Zlu anje č NA DAN SMRTI OCA SRBIJE VELIKOG KARAGJORGJA Videant consules . čarobne Dalmacije, koja nas preklinjaše | sjaj : | e za ujedinjenjem i milosrđem prama izva- ue . E e i ia ranom i iznemoglom narodu. Tek u de- Od onog kobnog i čemernog dana, ka- | još 1809 da oslobodi braću i izvan uskih | Sloboda niti se kupuje, niti se dariva, ; : «= is ; da kdek i sida Eee ska 21000 bas pije: dB cembru, iza mnogo razmirica, uspije svi- | p icinu stare dr- | granica svoje domovine, koji iz početka — ona niče iz krvi na razbojištima; Ona, | iegnijim i bolii Ši dnim ljudi žave srpske, na Kosovu, polju jadovitom, dobro napredovaše sve do Sjenice i do | dok je nejaka," goji se zamijernim žrtvama. Ada: : 3 pe are dana ju Bi i u opće još od onog vremena, kad se bi- | blizu Sarajeva, a propade jedino usljed kata- Jedno jedino pleme našega naroda a ponude Aleksandru ujedinjenje svih jahu pogasile zvijezde slobode pojedinih | strofe a (Eu Pon od zena nam <a nd vljezd de pojedini | stroke u Kamenici, na Čegru kod Niša, — pa | znalo je da ispuni te uvjete, jedno jedino dorđevića. bal anski naroda, da u mračnoj i pakle- | još veća zamisao, koju je bio zasnovao sa pleme ima pravo, da ta božica razastere S Pao Ro noj, ropskoj noći, jače i silnije no ikad za- — prvacima grčkim, rumunjskim i bugarskim nad njim svoja bijela krila Uviđajući što nam prijeti sa sviju svijetli polumjesec bijesnog Islama; nije u Hotinu u Besarabiji, kamo se bijaše sklo- Srbija, ta čudna majka silnih junaka qs, s im u a ro bilo obrta tako znatna, silna i veličanstve- | nio iza propasti Srbii 181% da zake s eine E x. “što bezdušnici . već siju među nezrelim # took , m omio iza propasu srbije g. 18138, da zajedni- da održi i učvrsti svoju slobodu i prokrči | d kiekina ea page de na, kao što je nastao na osvitku 19. vijeka | čki dignu: ustanak na Turke na dijele | pot € e, LeuBfe jetrećinu svojega po mms om, \le san ar u prez, svojoj Sd ustankom topolskog heroja, besmrinog Ka | Balkanu i oslobode svoje narode mrskeći | čanstva; bila pretvorena u pustoš i ruše- momA i mail. s ni a o ra-Gjorgja i njegovih divnih pregalaca ,Za | nesnosne obijesti i tiranije divljeg azijskog | vine od njemačkih. madžarskih i bugarskih: | 225 narod, primi bez oklijevanja tu po- |; krst časni i slobodu zlatnu“. Posljedice M ko si kodek dok : nj je i be udi nudu, i ako je morao biti čvrsto uvjeren se * : u zeainu osljedice su . osvajača, što se sve omete i propade nje- — krvoloka; stradala u divovskim bojevima; 1 i dek ga o hale << s tog ustanka bile neizmjerne za cijeli jugo- | govom preranom i tragičnom smrću. Ne | počinila djela, koja nemaju premca u po- | map ujevajenje šam na slima riva, a sa slavenski narod, kao god i za sve ostale — možemo na ino, a da ne prokunemo uie- ijesti. — Njezina sloboda nije d save- opet: Srbija. REDI namećaše, moža sa ea de balkanskog poluost jimi | 2 | Mo jeza SPo9ta nje Car sav gd svih što do tada bijaše pretrpjela: ie š Mea: alkans <: po uostrva; njim je ZA- dno i gramzljivog i nezahvalnog vojvodu znika, već krvava tekovina njezinih orlo- I + a : L H 2 d > agea. poćela nova epoha u svim poslima naci- | njegova, Miloša Obrenović: sea dna rd gao . svojoj plemenitoj požrtvovanosti, a danas “«“ pe a DZ PO PET jee, 2 d, koji je, istina, va, plod ljubavi i žrtava njezinih divnih | spasi, Srbija so odreže 1 + — M X pon so 1 prosvjetnog Zi | kao vogja takovskog ustanka, iza neuspje- | sinova, koji su znali mrijeti kao nadčovje“ |. 3 . 5 deo g vota u opće. Kako_je taj pokret odjeknuo olih pokušaja vojvoda: Arsenija Lome i | čna bića. Slava slobodnoj Srbiji! da PEČMJUĆi se kap jednetnp m ad u svijetu, bilo neprijateljskom, ili nama _| Hadži-Prodana Grigorijevića, podigao palu i Hati gi Šiovsnci što ae ogarica uz bok Hrvatske i Slovenije. Za sklonom i čestitom, nek posluže riječi biv- “i klonulu zemlju, ali je ipak učinio najveći a a a e ljubav sloge i dobra cijeloga naroda, ona u Bo a ke učinili za našu slobodu ? — Jako, ma jako | bijaše spravna na sve x Za 20SnI, J : alaja, | grijeh, dostojan najstrašnije anateme, jer malo! — Buđimo iskreni! Krv našu lije- dk koji je kazao, da pojava tome ravna ne je došao glave prvom i najvećem osniva- wali o juna manegee ali za naše A u toliko što se je kod nas radilo Pa a De mi š a izg : : ; h € Da q C i p , f a kale nej $ «“ a može da pokaže istorija svijeta, kao i po- | ocu države srpske, ,biču tirana“, velikom gospodare, koji su nas pak vješali i pre- | što se još radi? Mene BR : | % nike ; gospodare, Koji 1 S: Jes =. : 3 : ' ž stupak predsjednika francuske republike vrhovnom voždu“ — Kara-Gjorgju. ozirali, a mi im skute ejelivali do zadnjega Neću da napominjem i otkrivam naše mii ša. pi Kids a goa u Pokos ž , z te ž “o 1 j . v s 3 fijera, koji je g. 1870., iza sedansi > pogi- Sjećajuć se danas, po zasluzi, čovjeka, časa! — Mržnja proti Austriji, proti Mad- Srdne rane i našu sramotu o svemu ono- | .. doka 2+ . . 45. So z sai ER: a : »Go poma Gti) £ K Lo: iMd4đu- Ž ž bije, primjerom Kara-Gjorgjevih vitezova | koji je doživio sa svojim narodom, baš | žarskoj, proti Njemačkoj plamsala jest u e što se je događalo po Hrvatskoj, Bo- š < . . sa . je . en | . X " ž i 4 bo dj d đu C isdic jo ka sokolio i krijepio klonuli duh svojih Zem- | kao i slavni njegov unuk sa vrlim potom- | sreu mnoštva naših boljih sinova, ali, na sni i-Sloveniji; neću da napominjem raZz- Ku i x « a1 fa 1 4 pa 1 1 6 | i u Bf I + PDA ljaka, nagovarajući ih, da rasi i prouča« | cima divnih boraca prvog ustanka, najviši | žalost, to ne bij 1 Ps bojničku grabežljivost što počiniše bezdu- 5 VejEe što je :meleni, psanslkones an saa Ji očale Zona šk ij A sik od € e. ijaše osjećaj cije oga naš ega koi rike daj m ki k mu š d ložalja. “ E < o "okt kiši dorik ai sd, zad ra rada ja vavisji iračvarij; mea ktzd Na 3 E E OVE. će tiaroda, neukog“ “naroda“ a skučenog daski rop- i sm f KOVE sva M Jaj Ng m za Ba DL 4 ki + kobila Po s ć nim kana. dali prožet a vladiim duhom slobode, kadar bio da izvojšti ispo- linskom borbom od devet dugih godina sa još onda presilnom turskom carevinom. Svoj toj slavi i pobjedi u ono doba, kao i svemu onom što i sad, u najnovije vrijeme, postigosmo i dočekasmo, i ako uz najgro- znije žrtve i nesreće, dao je prvi i glavni osnov najveći naš heroj devetnaestog vijeka, pred čijom slavom mrča i gubi se i ona najvećih naših kosovskih junaka, o- nako divno opjevanih u narodnim našim pjesmama, a to je bio lav, koji je izišao iz malena grmena, sin prostog seljačkog naroda, djed našeg uzvišenog sadašnjeg kralja i gospodara, Veliki Kara-Gjorgje. Za- ludu bi bio sav onaj sveti žar, koji se ni- kad nije gasio na oltaru Slobode, ali izbijao samo u iskrama manjih ili većih, slabo organizovanih ustanaka, da se nije našao u najzgodnijem- momentu čovjek, koji je znao da prikupi i organizira svu tu neobično veliku životnu snagu, te raspali do najveće žestine sveti oganj domoljublja i njim satre i uništi tursku silu i gospo- stvo: bez dobra oružja, bez saveznika, sa šakom pregalaca i boraca na smrt ili život — u slobodi. [ako mu ,sve prepone na put bjehu.... k cilju dospje velikome: diže narod, krsti zemlju, a varvarske lance sru- ši; iz mrtvijeh Srba dozva, dunu život srp- skoj duši“. (P. P. Njegoš), Danas se vrše 102. godine, od kad je u selu Radovanju, sreza jaseničkog, okruga smederevskog, mučki bio ubijen, na po- vratku iz Rusije, ovaj jedinstveni junak, u cijelom svijetu proslavljen mimo sve ostale pokretače ustanaka i vogje. narodne. Sad, na ovaj«dan tužne istorijske u- spomene, umom nam prelazi cio niz on- dašnjih. velikih dogagjaja; pokušaj njegov pinjali narodi, da utre put ujedinjenju cje- lokupnog naroda; mi odajemo dostojno poštovanje i onoj svetoj i uzvišenoj ideji Slobode, koja je stvorivši najintimnije veze između dinastije i naroda, ostavila u općoj istoriji svjetao i jedinstven primjer, dokle i malen narod može da dopre tim udruže- nim silama za opću sreću i spasenje, a našem narodu ujedno uplela najdivniji evi- .jet u vijencu silnih i golemih zasluga, o je od uvijek sticao. Neka je slava i vječan pomen pr vom i neumrlom začetniku velike zgrade naše moćne, ujedinjene, otačbine! Slava Kara- Gjorgju! — a Bog da živi unuka njegova i praunuka i cijelu dinastiju Karagjorgje- vića, za sreću, slavu i jačinu naše uzda- nice, države Srba, Hrvata i Slovenaca! Pi Hapakopte. »Koeky/e“, MH CMO Cpehe xye: Haruu TOpu —* uyuimaHcku o6opn, | Hale Ky.te Typcke Kapayue Haime rby6e — jauuuapW Jby6E Kujuuuja, Bupuasun Huauja, opeka Byue, O BeJbKO Xaj1yue, Jlomo6pane, Kypcyna JoBane, - CBu ycTajre, okoBe kuzajre! IIpuu Bopke ko osyja pote Kpos naxuje. Tlazajy naxuje . .. I ycTa TMHIA, OPKAH H Gyjuna BunuK ckpusa, Cp6ujy npekpuita ! H3 pujeka KPBABOFA TeKA : Huue caaBa, BaCKPCHY ZP>KAaBA!. . /ly6pognuk Muhyu M. fasnnekik. | | | j | | | | ud | | | | | narod uredi, stvu kroz toliko vjekova. Ipak ta mržnja urodi neočekivanim plodom, ali to ne bje naša specifična zasluga, već posljedak u- propašćene sile naših krvnika. Mi se nagjosmo slobodni iznenada, kao što se nagje slobodna Dalmacija kad propade Ve- necija, i ne sluteći da druge grabežljive zvijeri vrebaju na nas, kao na dobri plijen, koji ostade bez obrane. Prenagla promje- na, kojoj se ne bijasmo nadali, i za koju ne bijasmo spravni niti mi inteligencija, a još manje priprosti narod, udari nam u glavu kao prežestoko piće i omami nas. — Kao kad bi se zvjerad iz pustinje, koju o- krutni silnik .za vas život drži u željeznim izbam, da nad njom vlada bičem i usija- nim željezom, najedanput našla u slobodi, . tako se dogodi i s nama. Mješte dase svak dade na ozbiljni i požrtvovani rad, da se žrtvujući sebe i svoje osje- ćaje na uhar slobode sviju, mi, iza obma- me prvih dana, počesmo da se koljemo među sobom, režeći jedan na drugoga i Mastasijajući o stvarima, o kojima je mo- glo biti govora tekar u poznijim vreme- nima. Slični Ciganima, koji se posvadiše radi diobe pečenoga zeca, koji još bijaše u gori i živ, tako se i mi počesmo klati ne budući složni, da li ćemo republiku, ili monarhiju, da li centralizam ili decentra- lizam, da li ovo _ ili ono, a smetnusmo s uma, da je u prvom redu bila potrebita sloga, željezna sloga da uspostavimo pravu slobodu, koju još ne imadosmo, i koja nam još ne bijaše priznata od nikoga. I dok se mi tako klasmo, već prvih dana pro- . pade Trst, Rijeka, Istra, dobar dio Dalma- “pije, ovi najljepši djelovi sadanjega kra-- . ljestva SHS. Uzalud vapaj i opomene na- ik ših boljih sinova; uzalud pohvalno pona- šanje umnog i trijeznog pučanstva -naše grabeći i uništavajući imanje onog narodu, koji imađaše toliko potrebe od svakovrsne; neću da predočim jagmu i gadnu utrku što započe za unosna mjesta i zvučne naslove; ni podla rovarenja i proti ujedinjenju i proti svemu što je uz- višeno ; primučaću imena jednog Radića u Hrvatskoj, Jeftanovića u Bosni, jednog mi- nistra u Sloveniji, pak čak ikod nas u Dubro- vniku ona osumnjičenih sramotnog pljačka- nja, za koje se sad samovoljno traži u Beo- gradu milost mješte sudske presude ; — to su sramotne rane, koje valja prikrivati radi časti i samih poštenih ljudi, ali koje valja liječiti ognjem i mačem, jer nekažnjivost okužava i zdrave. Ali što ne možemo a da glasno svom moći svoje ojađene duše ne zahtjevamo jest, da ovakovoj raboti mora napokon da bude kraj, jer nova država ne može da bude plijenom bezobraznih i lukavih razbojnika, već mirni i pošteni dom poštenih građana. Dakle teror? — Dobro došao i teror, ako je to jedini lijek protiv ovakovih zala. Iznimne okolnosti iziskuju i iznimne mjere. Ukinuće vremenito ovake slobode, koja jako sliči na anarhiju, ima da krči put pra- voj demokratskoj slobodi budućih poko- ljenja. Kad bi u Rimu senat oglasio konzuli- ma svoj ,Videant consules ne respublica ete.“, oni bi u slijedećoj noći morali ime- novati diktatora, u čije bi ruke prešla ci- jela vlast države i vladao bi sa neograni-| čenom moći. I naša je država danas u o- pasnosti, u velikoj opasnosti, a da uzmo- gne da odoli nasrtajima vanjskih i još gorih nutarnjih neprijatelja. I mi imamo potrebu jednog diktatora, a da se država spasi. Nek preuzme sam regenat despotsku pomoći upravu, ako je za to sposoban i voljan, te NOMOPCKA BAHKA Y TPY)KY. La * * IIpuma HoBa1i Ha yraMahetwe. — Jaje cBe BPCTH 3zajmoBa. — Kynyje u nponaje BAJIJTE M HEKOBE. — CBE NOCIIOBE OGABIBA y3 najnoBoJenuje ysjere. — OcoGuTo 3Zanumawe 34 yBO3Hy | “H nimo TPFOBHHy. #L # € + Sr iša