Br. 10. Dubrovnik 3 decembra die mn vt aca. a Na Roo P= . Ši sa" m Izlazi Petkom u večer. Pretplata : za Dubrovnik i cijelu državu od 8. broja do kraja ove < godine K 5'—- Za stare pretplat- nike od početka ove god. K 10. *“ Pojedini broj 80 para. — > Plativo i utuživo u Dubrovniku — # Cijena oglasa po 1 cm? 50 para. Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja i smrti, računaju se dvostruko (K 1:>) Priposlano i oglasi u tekstu za svaki cm trostruko (K 1:50). Taksa se plaća unaprijed. — Za oglase koji se više puta uvrste, daje se popust. (List za politiku, privredu i knj iževnost, Uredništvo i Kade Ulica Lučarica 360. Vlasnik i izdavatelj : ODBOR »NARODA“. . Odgovorni urednik: GJORGJE VULETIĆ. Duifovačka Hrvatska Tiskara. koa Povodom prve godišnjice ujedinjenja i slobode. Iza slavnog porogjenja Hristova, koje je imalo da vasionome svijetu navijesti nastup kraljestva pra- vice, ljubavi i milosrgja, nasta progonstvo, izdaja i mučeništvo, koje se završi uzvišenom tragedijom na križu. Ali i ako razbojnici proliše onu nevinu krv na strašnom Kalvariju, nadogje Uskrsnuće i slava Bogo- čovjeka, te ono drvo, namijenjeno sramotnoj kazni, postade znamenjem uhvanja i spasa, pred kojim, stari, razvratni i zvjerski Rim propade, i njegova se moć pretvori u prah i pepeo. Evo se vrši godina dana, od kad se, uz odu- ševljenje i radost cijelog našeg naroda, porodi novi Hristos, za kojim kroz vjekove dizaše svoj vapaj pro- ročanska narodna pjesma, za kojim igjaše čeznuće srdaca naših, radi kojega snosismo mučeničkom strp- ljivošću i vjerom sva progonstva, koja se od Kosova svališe na našu krv; porodi se ono sveto čedo, naša nada i dika, porodi se željena Jugoslavija, u čijem krilu nadasmo se naći utjehe, zadovoljstva i pokoja. Ali, kao da povjesna sudbina zahtijeva, da i ovi novi Hristos, ovo utočište patnika i korablja spasa, ovo skrovište pravice i milosrgja, ova sjajna djevica našega roda, pred kojom se klanja u vrućoj ljubavi pet vjekova naše narodne ' povijesti, mora da bude pribita na križ i izložena poruzi cijeloga svijeta, radi opačina grabežljivih naroda, a još većma radi pakosti i bezumnosti nas. samih. Svi se narodi složiše, kako da nam poštogod otkinu od krvave baštine naših djedova, te, gazeći svaku pravicu, svaki stid, svaki ljudski — uzvišeniji osjećaj, stadoše da razdiru ovu našu Jugoslaviju, žrtvu svih divljačkih pohota, Evropejski narodi, oni koji farizejskim zanosom najviše klicahu za oslobogjenjem ljudstva od njemač- kog jarma; — kad postigoše svoju namjeru, oni nas sami izdadoše na pravici Boga, na vječnu sramotu svoju i na užas i ogavnost budućih pokoljenja. Rat za oslobogjenje naroda biće u cijeloj povi- jesti ljudskoj najsramotnija stranica civilizovanih naroda. Neg nadajmo se, ako ima pravednosti božije i povijesne, da će doći dan odmazde i za lakrdijašku pantominu one Italije, koja se ne srami, da ucka jed- nog smiješnog Čifučića, tobožnjeg pjesnika Gabrijela, da u ime svojega kralja napada, kao pravi briganat, <. ovu našu Dalmaciju, koja je sad bez obrane. Doći će dan odmazde; iza raspeća nadoćiće Uskrsnuće i sla- va; — ova naša mučenica, čiju sad odjeću dijele, kockajući se na njezinom križu, i izvrgavaju ruglu, postaće ipak sveto znamenje za poznija pokoljenja. . Prigodom ove prve obljetnice porogjenja Jugo- Slavije, pošteno srce i bistri um ne mogu, a da se ne sjete svega onoga, što se zla dogagja kod nas, i što je doprinijelo i doprinaša ovom nevoljnom stanju, u kome se nahodi naša država, Pošten je maš narod, ali razvratnost, koja se po- javlja kod svih ovećih prevrata, zarazila je, na žalost, i nas. Zarazila ne samo nekolicinu od prostog i ne- ukog pučanstva, već, na našu sramotu, i mnogog od: vigjenijih i uplivnijih slojeva, koji, zbog sebičnosti, proširiše tu zarazu, mješte da joj stanu odmah na put. Pohlepa za novcem i uživanjem ugasiše u nji- hovom srcu svaki uzvišeniji ošjećaj i iskvariše neuke i bezazlene, da še 'povedu za njima. Što se učinilo u godište dana na korišt države ?1| — Ništa. Beograd. ska vlada, beogradski parlamenat nijesu na visini kri- tičnog današnjeg vremena. Neće biti da je sve u nas trulo, sve kužno ; . sakem nije dobro, jer niti ima b dovoljno poštenih ljudi, koji bi mogli i znali sa svo- jim patriotizmom da postave reda, niti ima volje za korisan rad, Ne optužujemo nikoga napose, ali žali- mo, da je onako kako jest sada u istinu. Stranačke borbe nijesu kod nas u svrhu dobra države, već je- dino u korist pojedinih osoba, a da se one domognu ugleda, vlasti, i — novca. U godinu dana moglo se postići mnogo dobra, a ovako je učinjeno mnogo zla, šlo će se teško popraviti. Navedimo samo pogla- vita: Valuta, taj glavnf živac države, nc samo da ne bi uregjena, već se uvede taki metež i taki nered, da smo na pragu bankrotstva. Novac, krunski, koji kola u državi, nema nikakove vrijednosti. a u zadnje dane tako je nepovjerenje prema istome i od strane samih državnih i javnih zavoda, da čovjek mne zna, niti što prima, niti što ima. Trgovina poštena je s toga raz- loga prestala, zakrkao svaki ozbiljni i solidni promet. Evo i ova zadnja naredba o novom biljegovanju kru- na, sa 20% odbitka, na kome je temelju pravice i shodnosti izdana? Ne bi dostajala čitava knjiga, da se navedu sve katastrofalne posljedice ovakove na- redbe. U toliko su trgovci već povisili cijene za ono 20%, što će država odbiti od našeg novca, tako da je kupac na šteti dandanas za 40—50%, a i za to- liko će naravno pasti i cijena_krune. Regulacija baš prema pojmovima o novcu i o državnoj ekonomiji. U vojsku, gdje treba željezna stega, da se očuvaju temelji države, prikupilo se svakojakih rastrovnih ele- menata. Gnjile jabuke valja izbaciti iz koša zdravih, da ih ne pokvare, a ne kupiti ih i smještati sa do- brim, samo da bude količine, jer ćemo na koncu naći samo trulež. Koja nam je onda korist od vojske? — zašto toliko troška i muke, ako nam vojska ne bi mogla da bude na obranu?! Agrarna reforma, to kržljavo čedo nezrelih otaca, ostala neriješena, jer mučno rješiva i za genijalniju čeljad. Uzvitlala nemir u narodu, koji će trudno prestati. Pravosugje u nazađovanju, činovništvo nezado- voljno, prometna srestva propala, svaki obrt plodo- nosni uništen, radništvo obijesno, težaštvo se oblije- nilo i postalo grabežljivo, pomorstvo uništeno, rudo- kopi i šumarstvo presahli: to nam je ukupno stanje stvari i prilika. A kakove su nam vlade u pokrajinama ? | — Plus, minus, onakove kao i u Beogradu, Niti se zna tko pije, ni tko plaća, reklo bi se po narodnu ; ali, na žalost, mi vidimo i ko pije i ko plaća. Istina, da se je, u ovoj godini slobode, pojavilo na stotine novih milijunaša, ali zato je palo na stotine tisuća na prosjački:štap. I mi se čudimo svim onim poja- vima separatizma, ovom golemom nezađovoljstvu i razočaranju, koji su preoteli mah ! Nijesmo pripadnici nikakove strarike, niti ovo pišemo iz mržnje na koju od njih; mi hoćemo do- bro naroda, pak ne možemo a da ne žigošemo zlo, ma gdje se ono pojavilo, i ma od koga se prouzro- kovalo. Kako stvari danas teku, ima kod nas gnjileža i kala na pretek. Ovo su žalosna razmatranja, na koja nas siluje = bilanac jedne godine slobode i bojazan gorih zala u budućnosti, ako ovako potraje. Kako bi se naše srce radovalo, da smo mogli, po sreći, spjevati himnu: radu, energiji i patriotizmu pozvanijih ; da smo mogli, barem u nečemu nazrijeti korak napretka i dobra! Kakav će sud dati o nama strani svijet, kakav li naša djeca?! Da narod posve ne propada, treba učiniti tabula rasa sa svom onom čeljadi, koja se pokažu nesposobna, sa svim ovim uredbama, koje su štetne. Nek se u prvom redu izabere i“sazove ustavo- tvorna skupština.i nek pristupi svom ozbiljnom radu, jer ne odgovaraju potrebama naroda ; ni današnje vlade š ni današnji parlamenat, koji ne mogu ni da stvaraju zakona, koji bi bili obavezni za cijelu državu, To kruna mora da učini čim prije. Svako otezanje je na golemu štetu naroda. Izbori se moraju da obave nezavisno od diktature ma koje stranke. Ako je nužna diktatura, nek ona bude samo Regentova, kao one vrhovne vlasti, koja je najpozvanija, da vidi potrebu, i da ćuti dužnost, da priskoči u pomoć narodu, koji joj je povjerio svoju obranu i svoju budućnost. Ako ičiji, kraljevski plašt neće da krije ogavae rane na narodnom tijelu. Nek se nastoji, da budu izabrani trijezni i po- šteni rodoljubi, i onda će bili trijeznog i poštenog rada. Sami početak takovog rada znaće nam pribaviti i poštovanje svijeta, pak i obuzdati paljaćate alla D' Annunzio. - : Ova godina, što proteče, puna je prijetnje, puna boli; ali ako ima još lijeka, taj treba tražiti u pre- porodu nas samih, ier jedino, ako duša ne bude izu- mrla, može biti u buduće Uskrsnuća i slave. Nek svak traži bezodvlačno saziv ustavotvorne skupštine ! 27/X1. 1919. Prof. A. B. Za znanje i vladanje. Pod ovom rubrikom donosićemo razne dokumente, koji sami sobom najbolje govore, i bez ikakva našeg komentara mogu da posluže za spomen i vladanje .svakome, ko ovu našu teško izmučenu zemlju, kao pravi njezin sin, ljubi i za nju osjeća. Obraćamo se s toga onijem od braće i prijatelja, koji imaju takvih dokumenata, u kojima se ogleda osjećaj i djelovanje nekih naših talijanaša i njihovih jarana i prijatelja, kao i pakost i kleveta bivših austrijskih špijuna i raz- nih agenata, a naših ljutih zlotvora, da nam ih pošlju u originalu, štampi ili rukopisu, i tim će nam učiniti osobitu ljubav, a domovini veliku uslugu, * Ovaj put donosimo člančić iz talijanskog lista »La Tribuna« od 16. novembra 1918, koji u originalu glasi : ll Re ai Dalmati. II Comitato permanente dei dalmati della Asso- ciazione politica italiani irredenti (sezione adriatica) aveva spedito a S. M. il Re il seguente telegramma : »I dalmati dopo il lungo martirio, esultanti nel- | | ora sacra della redenzione, rendono omaggio alla Maesta Vostra, Capo Supremo dell' esercito e della marina, che fissarono il sacro segno d'Italia a Zara e Sebenico e nell' Arcipelago, augurando di veđerlo portato su quel confine, che le memorie del passato, la sicurezza đell' avvenire dei fratelli non ancora: re- denti reclamano.« Per i dalmati residenli in Italia: Prof. G. B. Cardona di Arbe; Natale Mestrovich di Zara ; dott. Giovanni de Diinico, doit. Arrigo Mazzo- leni, avv, Angelo Fatica e Ferruccio Ferruzzi di Se-.| Antonio de Diinico di Dernis; conte; Nino - benico ; Fanfogna di Tra; dott. Alessando Dudan, ing. Vin- cenzo Fasolo e Martino Martinelli di Spalato, dott. Simeone Bianchi di Sign; Ruggero Tommaseo dell'i- sola di Brazza ; avv. Luigi de Serragli, dott. Antonio Zuanich di Ragusa; prof. Giovanni Costa di Castel- nuovo di Cattaro. Oggi giunse loro questa risposta, diretta al pri- < mo firmatario : »Sua Maesta il Re m' incarica di fare pervenire a Lei, e a tutti coloro, che a Lei si associarono, l' es- pressione dei suoi augusti ringraziamenti per il gen- | tile telegramma, inviatogli in quest' ora solenne della vita nazionale, e per la rinnovata prova di vibrante God. 14.