Br. 12.

Dubrovnik 19. decembra 1919.

God: I.

Izlazi Petkom u večer.

] Pretplata : za Dubrovnik i cijelu
državu od 8. broja do kraja ove
godine K 5:— Za stare pretplat-
nike od početka ove god. K 10.
| Pojedini broj 80 para.

— Plativo i utuživo u Dubrovniku —

Cijena oglasa po 1 cim? 50 para.

Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja
i smrti, računaju se dvostruko (K 1:—)
Pilpošlano i oglasi u tekstu za svaki
cm trostruko (K 1:50). Taksa se plaća
| unaprijed. — Za oglase koji se više puta
uvrste, daje se popust.

s da s — ši

List za politiku, privredu i knji ževnost.

Oresiištvo i Administracija :. Ulica Lričnrica 360.

Vlasnik i izdavatelj : ODBOR NARODA“.
Odgovotni urednik: GJORGJE VULETIĆ.

Dubrovačka Hrvatska Tiskara.

D' pad i raskralj Nikola.

Grdna neodlučnost i odveć dugo trajanje konfe-
rencije mira u Parizu dali su povoda i kuraži dvama
pustolovima, da na očigled i uz prkos cijelom svijetu,
riečuvenom đrskošću izvode neke svoje pokušaje, koji
bi mogli da izazovu nove svjetske komplikacije i po-
mute unutrašnji mir u zemlji, kojoj treba i suviše
velike tišine i počinka, a da se vremenom sredi i opo-
tavi iza preteških jada i nesreća, zadobivenih u naj-
većem svjetskom ratu. Jedan bi htio, da prostim uđar-
ćem šake beskućnika, riješi vrlo važan problem svjet-
ske diplomacije, o kom mnogo zavisi politička situa-
čija u budućnosti, i da cio svijet dovede pred gotov
čin, računajući na upornost imperijalistično- vojnićke
stranke u svojoj zemlji, a ne obzirući se ni najmanje
na osjećaj i porijeklo naroda, koji bi htio, da tim
Svojim, i suviše smjelim činom, pridruži »majci do-
movini«. Drugi bi hotio, da iza sve izdaje, koju je
učinio zemlji i narodu, iza izjave velike narodne skup-
štine u Podgorici, iza misije grafa od Salisa, koji je
izdao svoj odlučni sud vladi Velike Britanije, silom
narogjene sadašnje Italije, — a protiv volje naroda,
zasjede na svoj despotski presto i otrgne Crnu
Goru od bratskog jedinstva i zajednice. Prvi od njih
radi iz velike taštine, a drugi iz očaja; — šta više»

kao da oba rade i u dogovoru i po naročitom nekom pla“

nu, a to su: D' Anuncio i crnogorski raskralj Nikola.

O potpunoj propasti njihovih gjavolskih planova
ne treba sumnjati ni za sami časak; i ime svoje oni
su ovakim činima za uvijek i potpuno upropastili.

D' Anuncio je stekao bio dosta glasa i kao pjes-
nik i kao vrlo smjeli aviatičar u vrijeme rata, ali pu-
stolovni njegov pokušaj, na početku odmah zaustav-
ljen, doprinio je Italiji grdne materijalne štete za sada,
a moralne i za daleku buđućnost. Nas je sve složio,
upravivši naše misli i poglede na opasnost za zajed-
ničku slobodnu i ujedinjenu našu domovinu, a 'en-
gleško ' javno mnijenje potaknuo, da otvoreno i javno
pozove svoju državu, da odmah, bez odlaganja, odr-
avanje reda u jadranskom moru povjeri svojoj. floti,
kako bi »morski pirat D' Anuncio prestao 'sa svojim
pogibeljnim eksperimentima«, — Raskralj Nikola, čo-
vjek gramzljiv i silno lakom na novce, kom su kruna
i dinastički interesi preko svake mjere na srcu i pred
očima, da je sve ostalo njima podregjivao i na žrtvu
prilagao ; nekom: osobitom srećom, uplivom prilika i
teatralnom svojom vještinom znao 'je od prije, da ob-
mane i zavede i čitave dvije naše generacije, koje su
ga u zvijezde kovale i u zanosu nazivale čak; i vi-
teškim. Ipak je došlo vrijeme i prije ove njegove de»
finitivne H najsramnije: propasti, kađ je, u' potonjem
svjetskom ratu i taj stari lisac onako kukavno dolijao,

Žrtvovavši vjekovnu slavu i ponos jumačkih i do, tad

od nikog nepokorenih. njegovih . gorštaka: svom due
bokom. uvjerenju, sve do potonjeg: časa, da će pobi-
jediti Njemačka, i da ć€ ođ nje'i'od Austro- -Ugarske
onovo dobiti krunu, kao zahvalu, što im. ie u ja:
uuaru, 1916 predao bio Cu svoju, vojsku, Koliko mu
jo kruna i kraljevska. moć, i iza srame: kapitulacije;
b. za srce prirasla, najbolje je poslije dokazao. |

ako u tugjini, sa šakom svojih dvorjana i pri:

vrženika, koji su ga, malo po. malo. gotovo. svi. napu:
stili; on je, u velikoj svojoj sili i taštini, još uvijek
držao: svoje ministre, smjenjivao ih, imenujući im
svagda zamjen.. a sad na svrhu, izgubivši“ i' nov:
čanu potporu of" Engleške i Francuske, videći da mu
sve optužbe i paklene. makinacije.. ne pomažu, da ne
dižu ustanka u pona se Goti njegovi plaćeni banditi,

koj. Fe rar ii

zemlja slobode«, no se predavaju i bježe, po primjeru
svojih učitelja i pobratima, italijanskih zloglasnih »ar-
dita«; dolazi na paklenu, očajnu misao, da se sam
iskrča u Baru S ostatkom svojih privrženika, zamišlja-
jući sebe novim Napoleonom, i đa će triumfalno kre-
nuti na Cetinje, obasipan cvijećem Sa sviju strana.
Već je, kako novine javljaju, stupio na italijansko
zemljište iz Kap Martena, gdje je dvorac bivšeg kra-
ljevića Danila. U Bar je još i od prije došao bio odio
italijanske vojske, pod izgovorom, da štiti željeznicu
do Vir Pazara, osnovanu italijanskim kapitalom, au
najnovije doba pridošla su i druga. dva bataljona, da
protežiraju iskrcgnje raskralja Nikole. Ne znamo još,
što će Italija, prije ili poslije, postići za ovake sramne
podvige; ali s pouzdanošću možemo kazati toliko,
kad se već Nikola Petrović hoće da igra Napoleona,
da će postići za sigurno i njegov konačni uspijeh,
ako ništa drugo, — kakav novi ostrv Sv. Jelene. |
Zar može da aspirira na ljubav naroda, na sim-
patije svijeta i na drugu sudbinu onaj, koji je i u
svim krvavim ratovima imao pred očima samo ličnu
korist, krunu i dinastiju, žrtvujućii jadne ustanike bo-
keške i hercegovačke i njihove vogje, izvodeći pre-
varno ove potonje na sramnu predaju na goričkom
polju kod Trebinja g. 1878 u doba okupacije, pošto
su se za dugo borili od prije pod njegovom zastavom;
onaj koji je uklonio najidealnijeg vogju herceg, ustanka,
Luku Vukalovića, radeći mu o glavi, da ne bi Herce-
govina dobila autonomiju na štetu njegove dinastije ;
kojije atentat izvršio na legendarnog crnogorskog junaka
Marka Miljanova i progonio ga do groba i preko
groba; koji je, da drugo ovdje ne spominjemo, pisao
Wilsonu, kukajući, da mu povrati krunu, i ove riječi:
»Zločin izvršen nad Erchercogom (Franjom Ferdinan-
dom), i njegovom ženom, bio je uzrok, da Svijet o-
plakuje 20 miliona žrtava. Užasna je pomisao, da ova
zemlja (Srbija) ostaje nesvijesna učinjenog zločina,
za koji je odgovorna pred čovječanstvom onoliko isto,
koliko i Viljem.«
Koliko je pak bio sebi dosljedan kao pjesnik,
nek posluže ovi stihovi Iz njegova »Pjesnika i Vile«:
Ja ne tražim, ljuđi, krunu,
Nit prvenstva u narodu ;
Ja mu želim cjelokupnost,
Sreću, pravdu i slobodu !
Vi mislite, što hoćete,
Siromasi, rgje lude —
Mjesto časnog gragjanina
Imao bih svug) megj ljuđe 1
A ja u mom domu nagjoh
Predanija, — zavještaje,
Koja svaki dobri Srbin
Sa harnošću pripoznaje.
| »Pred šator ću stražit Kralju,
— Stric mi Danil zar ne reče? —
»Spoji li se ikad Stpstvo
»I jedinstvo. svoje slače 1.
Ah | u dio nama pade
au rod vat spram krvnika ;
Ana čelo. mjesto krune, 8)
> Nosit v 'jenac mučenika le |
"Taj vijenač mučenika sad bi om natako na glavu
naroda, kad bi samo ovaj lud bio da se radi njegove
krune izkrvi megju, sobom . i, take, konačno upropasti
za najgoreg Mog krvnika. Adi samažiuca.

Raskuživanje naše moralne atmosfere.
Već je prošla godina, dana, od. upokojenja zlo-

sretne Austrije, a još viđimo, gdje: na izvjesnim mje-
ija, ta »klasičnastima narodnog povjerenja bezbrižno sjede neki crno-

žuti elementi, koji nose ma sebi množinu najernjih
zločinstva i grijeha proti narodu. Neki od takovih i in-
đividua, namjerom da se opravdaju i izvuku iz ne-
ugodnog klanca, sađa izjavljuju, a ako su se možda
prije, u kakvoj prigodi pobjede oružja, o nešto ista-
kli, da im se ipak ne smije to zamjeriti, buduć rađili,
ne iz uvjerenja, nego isključivo obzirom na teške pri-
like, da spasu sebi kožu. Drugi pako, držeći valjda
svakoga za lugjaka. besramno i drzovito pripovijedaju,
da su bili uvijek najbolji patriote i Jugoslaveni.
Spomenuti izrođi nastoje sličnim izmotavanjima, da
izbjegnu sudu, ili ublaže njegovu strogost, da bace

“veo zaborava nad njihova djela, nad njihovu prošlost,

tražeći na takav način udržat se na svojimi mjestima.
Ali to im ne pomaže, jer neka zlodjela nedaju se la-
sno zaboraviti, dok je još mezacijeljena rana,! zadata
otrovnim bodežom. — Uslijed pakosnih i podlih po-
tvora od strane takovih zlotvora, čije se objede bez
prethodnog utvrgjenja pravog stanja stvari, nalazile za
vrijeme rata najšireg odaziva, osobito kod vojničkih, a
i kod političkih vlasti, stradao je bezbroj nevinih

žrtava.
Takovi elementi dolaze svagđano u doticaj s pu-

kom, a još se uzđrže u jednakoj moći i jednakome
položaju, kao i prije. Posljedica je toga: razočaranje
puka i uvjerenje da je sve ostalo kako i za vrijeme

«Austrije.

I u nekim uredima u našemu gradu vidimo još
neke vrlo nepoćudne elemente, čija pojava nemilo
dira u srce svakog poštenog gragjanina, koji teškim
uzdahom sam sobom promišlja, kako je moguće, da
se takovi nitkovi još trpe u službi.

Žalosno i prežalosno je ovo; ovakovo stanje vrlo
je štetno, a može da bude sudbonosno za našu dr-
žavu, kojoj mora da je osnova u puku, u njegovoj
jakoj i nepokolebivoj svijesti.

Već u prvome početku, nakon oslobogjenja, pak
i unaprijed, u stupcima nepristranih novina čitali su
se članci, ispunjeni teškom boli radi počinjenih zlo+
činstava nad našim narodom, u kojim člancima bi-
aše istodobno postavljen energični i odrješiti zah-

tjev, da se Krivce izvede pred sud: pravde i moralne

svijesti naroda, da ih se progoni, da ih se kazni, da
se uklone sa viših mjesta, da ih se izopći iz čestiti
društava. Dok je u drugim pokrajinama naše nove
države bilo sprovedenc, i ako još nepotpuno, čišćenje

teško omraženih elemenata, naprotiv kod mas, sa po-

zvanih mjesta nije do sada bio poduzet nikakav korak,

A što rade političke istražne komisije u Spljetu
iu Dubrovniku ? | Svak se je veselio uspostavljenjit
rečenih komisija, nadajući se, da će iste djelovati pra+
ma zadaći, koja im je namijenjena, biva da otkrivaju
i stave pred sud naroda grješnike, koji su još: izme«
gju nas; ali do sada o djelovanju rečenih nemamo
nikakvog “glasa, te, po svoj prilici, spavaju: slatki sam.

Tražimo dakle u ime pravde 'i inorala, da po-
zvani faktori, bez odlaganja, bez ikakvih obzira, prionu
svom energijom uz rad i započmu tadikalnim čišće.
njem svih onih, koji se osramotiše i ogriješiše o na-
rod svakojakim nedjelima. To je zahtijev ogromne
mase našega naroda.

Naši. dopisi. ko
" Gruđa, 10,12; 1919. .

(Naša aprovizacija). Kod naše aptovizacije vla«
daju gore prilike, nego u doba Austrije i u doba na-
čelmikovanja Maguda. Mi koji spadamo: razdašalištu
Grude, u svemu smo zapostavljeni. Dok! u Cavtatu: i
Čilipima: davaju se životne namirnice: redovitoj u nag
ide sve obratno. Kako: nam je poznato, u Čilipima:st

Ša

47%