EE šo oks a a i NS I useli Pretplata: 48 vw. na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino-_ zemstvo 108 D. na god, Plativo i utuživo u Dubrovniku. IZLAZI SVAKE SUBOTE. NAPODNE PAS neee VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE Oglasi: 1 cm, visine u širini stupea 4 Din; za stalne sri 2 sivače po dogovoru. Priposlana i zahvale 4 Din. redak Godina II. a RI i Dubrovnik, 1. febrNiša 1923. den i diaini oi iden 38. e U GRADU SI Proglas iestanjula. DUBROVČANI! Veliki je dan Svetoga Vlaha, da» slave i radosti našeg naroda što se svetkuje. već, po prilici, hiljadu go- dina u spomen dana kad se Sv. Vla- ho, sam lično pojavio kao zaštitnik Dubrovnika, te vrhunaravnom pomo- ći nebeske andioske čete obrani grad od noćne navale neprijatelja s mora. Od tada, kroz vjekove zajednički osjećaj nježne odanosti prama Svecu Čudotvorcu, Zaštitniku i Stjegonoši Dubrovnika, spaja vas narod pitomog duhrašač bai zavičaja nadasve na dan Sv. Vlaha kao braću jedne kuće, pa i Dubrovčane rastrkane daleko po svijetu, Veselju starih Dubrovčana. prošlih covjekova pridruživahu se nekada i narodni knezovi susjednih -slovinskih država, Kada Dubrovnik nabasa sam slo- bodan'i svoj, a sve Sloyinstvo pade robljem tuđih gospodara naši su pje- snici a na čelu svih Đivo Gundulić, počeli da pjesmama svojim bude na- rod na oslobođenje i ujedinjenje. “AH-eto danas i znamenitijeg- tazlo: j ga da slavimo više: to 9 ikada veliki dan: Sv. Vlaha. > Božjim propuštenjem i voljom sta- rodavnih zakona Republike Dubro- vačke, Đivo Gundulić bi izabran dne 3, februara 1623 — dakle uprav pred 300 godina, da vrši službu Časnika Čuvara Moći Sv. Vlaha, dok su ove stale pred knezom, senatom i naro- dom u Katedrali svečano izložene za vrijeme službe Božje. Pred tim svetim moćima Veliki je naš pjesnik dozivao u pomoć Sv. Vla- ha da izvrši svoju božansku zamisao eda spjeva narodu svome Himnu Slobode i proročkog Objavljenja sud- bonosnih budućih dana kad će Slo- vinstvo da prelomi lance tuđinskog zuluma i jarma, Ono što je Đivo_ Gundulić uprav pred 300 god. ovog istog dana molio pred svetim Moćima Čudotvorca, iz- molio je on za života svoga darujući narodu našemu dva neumrla djela: Dubravku i Osmana, a doživjesmo to i mi, jer njegov san postade istina u oslobođenju i ujedinjenju čitavoga naroda našega. DUBROVČANI! Sjećajući se tristogodišnjice otkad je i Naš Veliki Pjesnik na osobiti na- čin proslavio ovaj istorijski dan, sla- vimo ga imi, sa svim zanosom dostoj- nim olabskota i Hradinjaveg Velikog Naroda. Na dan Sv, Vlaha sjetimo se da pred Svetim Moćima_koje je u ovaj dan Đivo Gundulić častio i molio, mo- limo i mi Sv. Vlaha da kao što je pred tisuću godina“ odbranio Dubrovnik, tako, da i sada brani i odbrani našu. veliku i zajedničku oslođenu i ujedi- njenu Otadžbinu. “Dubrovnik, 28. januara 1923. Feštanjuli Sv. Vlaha: _ Miše Bona _ Jerko Spaventi. | = PROGRAM SVEČANOSTI. 2. Februara. > Na 1%4 ure poslije podne izlaze gradska bratstva sa svojim barjacima, te s muzikom idu put općine, da prihvate barjak Sv. Vlaha, a odatle na Pile, da prihvate onaj Sv. Andrije, i se svi skupa vraćaju do crkve Sv. Vlah:š isto doba grmljava topova i i glas zvona na+ vještaju početak svečanosti. Na 3 ure dijeljenje kruha siromasima. Zatim se pjeva svečana večernja u crkvi Sv. Vlaha, a na 41/2 ure _u stonoj crkvi, gdje se izlažu svečeve moći. Topovi ale 21 hitac. Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatro6- meta, dok muzika udara pred crkvom Sv. Vlaha.. Ophod muzike oko grada dil prvi “dan svečanosti. .Na 7 ura pjeva se. svečana jutrnja u sveča- revoj crkvi. 3 Februara. Na 514. pjevana sv. Misa (parotsjetne u “crkvi sv. Vlaha. - oak a. ra ge gerkje podee < Kzaglava: oričeja a »hvalit svojim . 2 ' Na 2 ura muzika obilazi gradom ,na ura- uak“ uz gruvanje topova. Na 71/2.ura kreću gradski barjaci s muzi- kom na Ploče u susret barjacima iz Šire pa se zajedno vraćaju na Pile, da pričekaju ba- rjake sa zapadnih sela. Pri susretaju pozdra- vljaju se lumbarđanjem trombuna uz udaranje muzike, dok topovi pale 21 hitac. Poslije toga svi barjaci ulaze svečano u grad. Ispred crkve Sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjake te ih ra- zvijaju pred erkvom. a šl/a ura svečana misa u crkvi Sv. Vlaha. Na. 10 ura pontifikalna_misa u stonoj crkvi. Poslije. mise procesija sa moćima svetaca, ba- rjacima i muzikom. Kad stignu sa Sv. Peleni- com pred Spas, topovi pale 11 hitaca, a iza procesije yojiiei pale 3 puta ispred stone erkve. & 21/2 ure poslije podne javna tombula. Na. đi/2 ure barjaci pozdravljaju Parčev hram, Općinu i biskupa, te idu s muzikom na Pile, gdje bariaktari izvijaju barjake uz lumbar- . danje ME slana, dok topovi pale 21 hitac. Za- tim se seoski barjaci upute svojim kućama, a sredi se vraćaju s muzikom u grad. a 5 ura u crkvi Sv. Vlaha svečana večer- nja i blagoslov. . Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatro-- meta, a muzika koncertira pred crkvom Sv. Vlaha. Obilaženjem muzike oko grada Kanadi se svečanost. 4, Februara (Nedjelja u osmini sv. Vlaha). Na 7/2 ura u jutro gradski barjaci idu s muzikom na Goricu Sv. Vlaha, gdje se služi S%. misa te se vraćaju oko 10 ura u grad uz. aki: irembuna. a 51/2 ura poslije podne rasvjeta ala uz daeanit vatrometa, dok muzika udara pred crkvom Sv. Vlaha. Iza progrema muzika obi- | lazi. gradom: ak Februara (Osmina še Vlaha). Na 6 ura. prije podne Prva sv. Misa, a na Misa. KI La ura. svečana. Sv. a > e * a | Neke. uspomene. | »Ako .se ohola Grečija diči svojim »Omerom, Lacijo Virđilijom a Malija »Tasom,.... razložito Dubrovnik, a »i vas ad slovinski ima se dičit i .. Đivom Frana »Gundulića«. Te ponosite riječi onaših starijih literarnih historičara iz god, 1826. možemo i mi Dubrovčani, Hrvati i Srbi, da ponovimo pred sla- .venskim i neslavenskim narodima i ove godne, kada nas jedna znamenita 300 godišnjica dijeli od Gundu- lićeva doba. God. 1623, na 1. febru- . VLAH; ara bio je on u "Malom Vijeću izabrat za jednoga od četvorice vlastele ču- nu. Nešto kasnije god. vara Svetih Moći u crkvi Gospe Ve- like na blagdan sv. Vlaha za vrijeme izloženja ovih naših svetinja pređ narodom, koji će smjerno da se kla- nja i moli. | Nije veliki naš pjesnik one mo- žda još ni mislio na svoju dramu, na onu u dramskom obliku divnu bi mnu Dubrovniku i slobodi: »Dubrav- | ku«, prikazanu, sva je pilika, prviput na dan sv. Vlaha godišta ed Gosp. 1628. Za tu najveću i pra- staru svetkovinu svih Dubrovčana i“ sadržaj je »Dubravke« od početka , pa do kraja kao stvoren, već od onih prvih riječi pastira Radmila: Ovo danj je, ki dohodi i jednom nami na godište, | u ki slatkoj; imi slobodi činimo ovdi svetilište. | aiikagoaiću, sed 1UGB debpovsika : je omladina izdala svoj proglasuprav- —— ljen sugrađanima, a i čitavom Jugo- | . slovenstvu, :da se kupe doprinosi, kojima bi se u Dubrovniku god. 1888. | od de pere spomenik: neumrlom pjesmi S že jena: »Dubravke«, »Suza si dea na razmetnoga«, njemu za blagođar- ao nost, naroda na dugotrajnu. uspome- 1893. na 26. juna, u bijelom Dubrovniku, nakiće- | nom lovorom, cvijećem i zastavama, žarko je naše sunce obasjalo novi li- .jepi spomenik ovom prvom sinu Du- brovnika, slavi Slavenstva, dici ljud- stva, sjajnoj zvijezdi predhodnici na-. | šeg jugoslovenskog naroda, Toga je. « slavnog dana prvom i prikazana u: Bundićevu pozorištu »Molitva za slo- gu roda našega«: »Gundulićev san«, . lijepa dramska scena auktora »DĐu- brovačke Trilogije«, »Smrti Majke, e odio Si zkongtjerag : st Mj e iz historije umjetnosti u Duhrovniku u srednjemu vijeku. U nekidašnjem br. 5291. beograd- ske »Politike« izašao je članak prof. Stanoja Stanojevića pod nasl. »Iz hi- storije umetnosti kod nas u srednjem veku«. Iz toga veoma zanimljivog članka donosim ovdje kratak jedan izvadak, koji nas Dubrovčane može da interesuje, popunivši ga prema jednako zanimljivom članku O. fra Antonina Zaminovića, koji je pod nasl, »O pjevanju i glazbi u starom Dubrovniku prigodom svečariosti sv. Vlaha« izašao u 2, br, »Lista dubro- vačke biskupije« god. 1916. Kulturna i prosvjetna historija na- šega naroda u srednjem vijeku nije dovoljno poznata, da bismo mogli do- oobifi jasnu sliku o toj grani našeg na- rodnog života u prošlosti. Pa ipak: Se iza našu historiju umjetnosti u Srednjemu vijeku može i u našim i u stranim izvorima naći nešto podata- ka, koji nam daju neku predstavu o Početcima umjetničkog života našeg naroda, Od kraja XIV. vijeka pominju se u svima našim oblastima, osobito na vladalačkim i deke pslta dvorovi- ma, veoma često svirači .i. pjevači, ilautiste, svirci na gitaru, irubači, do- bošari (bubnjari), zatim mađioničari, lakrdijaši, igrači i glumci. Oni su bili iz raznih zemalja, a bilo je među nji- ma dakako i naših (Srba i Hrvata). Oni su često dolazili k nama u Du: brovnik, osobito _ u februaru svake godine na dan proslave Sv. Vlaha (Blaža), zaštitnika grada i države dubrovačke, »da počaste svetkovinu preslavnog toga mučenika«, Tom. prilikom oni su svirali, pjevali i izvo- dili razne svoje produkcije u Du- brovniku i, osim zarade, dobivali su dobre napojnice, u novcu i-stvarima, i od dubrovačkog Vijeća, Zna se, da je. dubrovačka vlada koji put u ime nagrade njima znala razdijelit: 180 do 200 perpera, što je za ono doba bila znatna svota, pa je sigurno bilo mno-. go tih osoba, koje su za:tu svrhu si- lazile u Dubrovnik, Dubrovački su opet vještaci, oso-. bito.svirači i pjevači, pri raznim sve- . vali čanostima odlazili u Srbiju, Zetu, Bo- snu i Hercegovinu na dvorove, da se tamo proveđu, pa i da štogod zarade, U latinski vođenim zapisnicima du- brovačkih Vijeća nazivlju se svi ti svirači: »pifferi, gnacharini, tubettae, tubacines, lautarii, cimbas, tympani- stae« Ovi su svirači kao i pjevači k nama dolazili većinom iz Francuske i Njemačke, N se | a vladalačkim i vlasteoskim dvo. upravitelju. Rk ELE rovima u srednjem vijeku u našim se. zemljama eto provodilo vrijeme ve- selo, uz svirku, zabave, Nu karakteristično je i to, da se od sredine XV, vijeka pominju i Turc € kao razni vještaci u nas. Tako u sep- tembru god, 1452, pominje se u Du- brovniku jedan Turčin mađioničar, a pjesmu i druge poturčenjak Isabeg Isaković slao je 1461, god, svoje dobošare u Dubrov-. nik, koji su tu sa mađioničarima. bo- sanskoga kralja Stevana Vukčića i vojvode Petra Pavlovića prisustvo: proslavi sv, Vlaha, God. 1466. pominje se da je došlo u Dubrovnik. 5 svirača Ahmedbegovog ćehaje, Malije, S onoj družini kod nas fk.0 njenom Sa Turčina a poturčenjacita. suu . Vezi i prvi pomeni | (0) pozorišta kođ nas u srednjem vijeku, U januaru 1494, god, zaključilosji je. “ dubrovačko Vijeće do obdari Turke, koji su davali: predstave i izvodili igre na. »placi« u Dubrovniku, . SRAME < Iz istoga je doba i jedan. dokuse: | nat, u kome je prvi pomen o pozoriš- _— * “ Sačuvano j je i au pismo. a čenjaka Ali-bega: Pavlovića Dubrov-. čanima, koje u cjelini u originalu gla- si: »Od vojvode Ali.bega Pavlovića, »zemlji gospodara, mudrom'i pleme- | »nitom svake časti bogom darova-. »nom gospodstvu dubrovačkom, kne- »zu i vlastelem i vsoj općini gospod- »stva dubrovačkoga, Vlastele! Ja »k vam pravo, a vi ka mne, kako vam »je ugodno gospodstvu,. Da ovo: po- »slah: moje glumce Radoja Vukosali- »ća s družbom na sveci, neka steći »nam veseli, : bogu preporučeni i vse- »mu slavnomu gospodstvu«, | m dig arenom