EE šo oks a a i NS I useli

Pretplata: 48 vw. na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino-_
zemstvo 108 D. na god, Plativo i utuživo u Dubrovniku.

IZLAZI SVAKE SUBOTE. NAPODNE

PAS
neee

VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE

Oglasi: 1 cm, visine u širini stupea 4 Din; za stalne sri 2
sivače po dogovoru. Priposlana i zahvale 4 Din. redak

Godina II.

a

RI i

Dubrovnik, 1.  febrNiša 1923.

den i diaini oi iden 38. e

U GRADU SI

Proglas iestanjula.

DUBROVČANI!
Veliki je dan Svetoga Vlaha, da»

slave i radosti našeg naroda što se

svetkuje. već, po prilici, hiljadu go-
dina u spomen dana kad se Sv. Vla-
ho, sam lično pojavio kao zaštitnik
Dubrovnika, te vrhunaravnom pomo-
ći nebeske andioske čete obrani grad
od noćne navale neprijatelja s mora.

Od tada, kroz vjekove zajednički
osjećaj nježne odanosti prama Svecu
Čudotvorcu, Zaštitniku i Stjegonoši

Dubrovnika, spaja vas narod pitomog
duhrašač bai zavičaja nadasve na
dan Sv. Vlaha kao braću jedne kuće,
pa i Dubrovčane  rastrkane daleko
po svijetu,

Veselju starih Dubrovčana. prošlih

covjekova pridruživahu se nekada i
narodni knezovi susjednih -slovinskih
država,

Kada Dubrovnik nabasa sam slo-
bodan'i svoj, a sve Sloyinstvo pade
robljem tuđih gospodara naši su pje-
snici a na čelu svih Đivo Gundulić,
počeli da pjesmama svojim bude na-
rod na oslobođenje i ujedinjenje.

“AH-eto danas i znamenitijeg- tazlo:

j ga da slavimo više: to 9 ikada veliki dan:

Sv. Vlaha. >

Božjim propuštenjem i voljom sta-
rodavnih zakona Republike Dubro-
vačke, Đivo Gundulić bi izabran dne
3, februara 1623 — dakle uprav pred
300 godina, da vrši službu Časnika
Čuvara Moći Sv. Vlaha, dok su ove
stale pred knezom, senatom i naro-
dom u Katedrali svečano izložene za
vrijeme službe Božje.

Pred tim svetim moćima Veliki je
naš pjesnik dozivao u pomoć Sv. Vla-
ha da izvrši svoju božansku zamisao
eda spjeva narodu svome Himnu
Slobode i proročkog Objavljenja sud-
bonosnih budućih dana kad će Slo-

vinstvo da prelomi lance tuđinskog
zuluma i jarma,

Ono što je Đivo_ Gundulić uprav
pred 300 god. ovog istog dana molio
pred svetim Moćima Čudotvorca, iz-
molio je on za života svoga darujući
narodu našemu dva neumrla djela:
Dubravku i Osmana, a doživjesmo to
i mi, jer njegov san postade istina u
oslobođenju i ujedinjenju čitavoga
naroda našega.

DUBROVČANI!

Sjećajući se tristogodišnjice otkad
je i Naš Veliki Pjesnik na osobiti na-
čin proslavio ovaj istorijski dan, sla-
vimo ga imi, sa svim zanosom dostoj-
nim olabskota i Hradinjaveg Velikog
Naroda.

Na dan Sv, Vlaha sjetimo se da
pred Svetim Moćima_koje je u ovaj
dan Đivo Gundulić častio i molio, mo-
limo i mi Sv. Vlaha da kao što je pred
tisuću godina“ odbranio Dubrovnik,

tako, da i sada brani i odbrani našu.
veliku i zajedničku oslođenu i ujedi-

njenu Otadžbinu.
“Dubrovnik, 28. januara 1923.
Feštanjuli Sv. Vlaha:
_ Miše Bona _ Jerko Spaventi. |

=

PROGRAM SVEČANOSTI.

2. Februara. >

Na 1%4 ure poslije podne izlaze gradska
bratstva sa svojim barjacima, te s muzikom idu
put općine, da prihvate barjak Sv. Vlaha, a
odatle na Pile, da prihvate onaj Sv. Andrije,

i se svi skupa vraćaju do crkve Sv. Vlah:š

isto doba grmljava topova i i glas zvona na+
vještaju početak svečanosti.

Na 3 ure dijeljenje kruha siromasima.

Zatim se pjeva svečana večernja u crkvi Sv.
Vlaha, a na 41/2 ure _u stonoj crkvi, gdje se
izlažu svečeve moći. Topovi ale 21 hitac.

Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatro6-

meta, dok muzika udara pred crkvom Sv. Vlaha..

 Ophod muzike oko grada dil prvi “dan

svečanosti.

.Na 7 ura pjeva se. svečana jutrnja u sveča-

revoj crkvi.

3 Februara.

Na 514. pjevana sv. Misa (parotsjetne u
“crkvi sv. Vlaha.

- oak a. ra ge gerkje podee
< Kzaglava: oričeja a

 »hvalit svojim .

2 '

Na 2 ura muzika obilazi gradom ,na ura-
uak“ uz gruvanje topova.

Na 71/2.ura kreću gradski barjaci s muzi-
kom na Ploče u susret barjacima iz Šire pa
se zajedno vraćaju na Pile, da pričekaju ba-
rjake sa zapadnih sela. Pri susretaju pozdra-
vljaju se lumbarđanjem trombuna uz udaranje
muzike, dok topovi pale 21 hitac. Poslije toga
svi barjaci ulaze svečano u grad. Ispred crkve
Sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjake te ih ra-

zvijaju pred erkvom.

a šl/a ura svečana misa u crkvi Sv. Vlaha.

Na. 10 ura pontifikalna_misa u stonoj crkvi.

Poslije. mise procesija sa moćima svetaca, ba-

rjacima i muzikom. Kad stignu sa Sv. Peleni-

com pred Spas, topovi pale 11 hitaca, a iza

procesije yojiiei pale 3 puta ispred stone erkve.
& 21/2 ure poslije podne javna tombula.

Na. đi/2 ure barjaci pozdravljaju  Parčev

hram, Općinu i biskupa, te idu s muzikom na

Pile, gdje bariaktari izvijaju barjake uz lumbar-

. danje ME slana, dok topovi pale 21 hitac. Za-

tim se seoski barjaci upute svojim kućama, a
sredi se vraćaju s muzikom u grad.

a 5 ura u crkvi Sv. Vlaha svečana večer-
nja i blagoslov.

. Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatro--
meta,

a muzika koncertira pred crkvom Sv.
Vlaha. Obilaženjem muzike oko grada Kanadi
se svečanost.

4, Februara (Nedjelja u osmini sv. Vlaha).

Na 7/2 ura u jutro gradski barjaci idu

s muzikom na Goricu Sv. Vlaha, gdje se služi

S%. misa te se vraćaju oko 10 ura u grad uz.
aki: irembuna.

a 51/2 ura poslije podne rasvjeta ala

uz daeanit vatrometa, dok muzika udara pred

crkvom Sv. Vlaha. Iza progrema muzika obi- |

lazi. gradom:
ak Februara (Osmina še Vlaha).

Na 6 ura. prije podne Prva sv. Misa, a na

Misa.

KI La ura. svečana. Sv.

a > e *
a

| Neke. uspomene. |

»Ako .se ohola Grečija diči svojim
»Omerom, Lacijo Virđilijom a Malija
»Tasom,.... razložito Dubrovnik, a
»i vas ad slovinski ima se dičit i
.. Đivom Frana
»Gundulića«. Te ponosite riječi

onaših starijih literarnih historičara iz
god, 1826. možemo i mi Dubrovčani,

Hrvati i Srbi, da ponovimo pred sla-

.venskim i neslavenskim narodima i

ove godne, kada nas jedna znamenita
300 godišnjica dijeli od Gundu-
lićeva doba. God. 1623, na 1. febru-

. VLAH;

ara bio je on u "Malom Vijeću izabrat
za jednoga od četvorice vlastele ču-

nu. Nešto kasnije god.

vara Svetih Moći u crkvi Gospe Ve-
like na blagdan sv. Vlaha za vrijeme
izloženja ovih naših svetinja pređ
narodom, koji će smjerno da se kla-
nja i moli. |
Nije veliki naš pjesnik one mo-
žda još ni mislio na svoju dramu, na
onu u dramskom obliku divnu bi
mnu Dubrovniku i slobodi: »Dubrav- |
ku«, prikazanu, sva je pilika, prviput
na dan sv. Vlaha godišta ed
Gosp. 1628. Za tu najveću i pra-
staru svetkovinu svih Dubrovčana i“
sadržaj je »Dubravke« od početka

, pa do kraja kao stvoren, već od onih
prvih riječi pastira Radmila:

Ovo danj je, ki dohodi i
jednom nami na godište, |
u ki slatkoj; imi slobodi
činimo ovdi svetilište. |

 aiikagoaiću, sed 1UGB debpovsika :
je omladina izdala svoj proglasuprav- ——

ljen sugrađanima, a i čitavom Jugo- |
. slovenstvu, :da se kupe doprinosi,

kojima bi se u Dubrovniku god. 1888. | od

de pere spomenik: neumrlom pjesmi
S že jena: »Dubravke«, »Suza si dea
na razmetnoga«, njemu za blagođar- ao

nost, naroda na dugotrajnu. uspome-
1893. na 26.
juna, u bijelom Dubrovniku, nakiće- |
nom lovorom, cvijećem i zastavama,
žarko je naše sunce obasjalo novi li-

.jepi spomenik ovom prvom sinu Du-

brovnika, slavi Slavenstva, dici ljud-
stva, sjajnoj zvijezdi predhodnici na-. |

 šeg jugoslovenskog naroda, Toga je.

«

slavnog dana prvom i prikazana u:
Bundićevu pozorištu »Molitva za slo-
gu roda našega«: »Gundulićev san«, .

lijepa dramska scena auktora »DĐu-

brovačke  Trilogije«, »Smrti Majke,
e odio Si zkongtjerag : st Mj e

iz historije umjetnosti u Duhrovniku
u srednjemu vijeku.

U nekidašnjem br. 5291. beograd-
ske »Politike« izašao je članak prof.
Stanoja Stanojevića pod nasl. »Iz hi-
storije umetnosti kod nas u srednjem
veku«. Iz toga veoma zanimljivog
članka donosim ovdje kratak jedan
izvadak, koji nas Dubrovčane može
da interesuje, popunivši ga prema
jednako zanimljivom članku O. fra
Antonina  Zaminovića, koji je pod
nasl, »O pjevanju i glazbi u starom
Dubrovniku prigodom svečariosti sv.
Vlaha« izašao u 2, br, »Lista dubro-
vačke biskupije« god. 1916.

Kulturna i prosvjetna historija na-
šega naroda u srednjem vijeku nije
dovoljno poznata, da bismo mogli do-

oobifi jasnu sliku o toj grani našeg na-
rodnog života u prošlosti. Pa ipak:

Se iza našu historiju umjetnosti u
Srednjemu vijeku može i u našim i u
stranim izvorima naći nešto podata-
ka, koji nam daju neku predstavu o
Početcima umjetničkog života našeg
naroda,

Od kraja XIV. vijeka pominju se u
svima našim oblastima, osobito na
vladalačkim i deke pslta dvorovi-
ma, veoma često svirači .i. pjevači,
ilautiste, svirci na gitaru, irubači, do-
bošari (bubnjari), zatim mađioničari,
lakrdijaši, igrači i glumci. Oni su bili
iz raznih zemalja, a bilo je među nji-
ma dakako i naših (Srba i Hrvata).
Oni su često dolazili k nama u Du:
brovnik, osobito _ u februaru svake
godine na dan proslave Sv. Vlaha
(Blaža), zaštitnika grada i države
dubrovačke, »da počaste svetkovinu
preslavnog toga  mučenika«, Tom.
prilikom oni su svirali, pjevali i izvo-
dili razne svoje produkcije u Du-
brovniku i, osim zarade, dobivali su

dobre napojnice, u novcu i-stvarima,

i od dubrovačkog Vijeća, Zna se, da
je. dubrovačka vlada koji put u ime

nagrade njima znala razdijelit: 180 do

200 perpera, što je za ono doba bila

znatna svota, pa je sigurno bilo mno-.

go tih osoba, koje su za:tu svrhu si-
lazile u Dubrovnik,

Dubrovački su opet vještaci, oso-.
bito.svirači i pjevači, pri raznim sve-

. vali

čanostima odlazili u Srbiju, Zetu, Bo-
snu i Hercegovinu na dvorove, da se

tamo proveđu, pa i da štogod zarade,

U latinski vođenim zapisnicima du-
brovačkih Vijeća nazivlju se svi ti
svirači: »pifferi, gnacharini, tubettae,
tubacines, lautarii, cimbas, tympani-
stae« Ovi su svirači kao i pjevači
k nama dolazili većinom iz
Francuske i Njemačke,

N se |
a vladalačkim i vlasteoskim dvo. upravitelju. Rk ELE

rovima u srednjem vijeku u našim se.
zemljama eto provodilo vrijeme ve-

selo, uz svirku,
zabave,

Nu karakteristično je i to, da se od
sredine XV, vijeka pominju i Turc €
kao razni vještaci u nas. Tako u sep-
tembru god, 1452, pominje se u Du-

brovniku jedan Turčin mađioničar, a

pjesmu i druge

 poturčenjak Isabeg Isaković slao je
1461, god, svoje dobošare u Dubrov-.

nik, koji su tu sa mađioničarima. bo-
sanskoga kralja Stevana Vukčića i
vojvode Petra Pavlovića prisustvo:
proslavi sv, Vlaha, God. 1466.
pominje se da je došlo u Dubrovnik.
5 svirača Ahmedbegovog ćehaje,

 Malije, S

onoj družini kod nas fk.0 njenom

Sa Turčina a poturčenjacita. suu

. Vezi i prvi pomeni | (0) pozorišta
kođ nas u srednjem vijeku,

U januaru 1494, god, zaključilosji je.

“ dubrovačko Vijeće do obdari Turke,

koji su davali: predstave i izvodili
igre na. »placi« u Dubrovniku, . SRAME <

Iz istoga je doba i jedan. dokuse: |
nat, u kome je prvi pomen o pozoriš-

_—

*

“ Sačuvano j je i au pismo. a
čenjaka Ali-bega: Pavlovića Dubrov-.
čanima, koje u cjelini u originalu gla-
si: »Od vojvode Ali.bega Pavlovića,
»zemlji gospodara, mudrom'i pleme- |
»nitom svake časti bogom  darova-.

 »nom gospodstvu dubrovačkom, kne-

»zu i vlastelem i vsoj općini gospod-
»stva dubrovačkoga, Vlastele! Ja
»k vam pravo, a vi ka mne, kako vam
»je ugodno gospodstvu,. Da ovo: po-
»slah: moje glumce Radoja Vukosali-
»ća s družbom na sveci, neka steći
»nam veseli, : bogu preporučeni i vse-
»mu slavnomu  gospodstvu«, | m dig

arenom