God. HI | | Dubrovnik, 23 veljače 1934 godine | Br. 4 KULTURNA SRAMOTA DUBROVNIKA o sriza našeg pomorstva ,»grada veličine, tra- dicija i realnosti podupiraći samo onog što je prazno, neukusno i bes- Ciljno. Dosta je stranaca oeusteđvdic ovome koncertu. Do Rog su oni zaključka morali doći pri onom o-- dazivu, nas Dubrovčana 2? Zar nije- su mogli stvoriti zaključak, da je tome razlog: dosada, skučenost vi- dika, slaba naobrazba, tromost, ma- jušnost zbivanja, lijenost, nesadržaj- Tekovu simfoničku glazbu, Koju sam mi, stanovnici čuo u ovom hramu umjetnosti, dol- sta. još nikad nisam čuo. Dr. I. Šarić nadbiskup vrhbosanski Svijetlo ime našeg grada poznato e po cijelome svijetu. Ali jedan ne- avladivi unutarnji nagon nas sili, la podignemo glas na neke, koji se ite njegovim imenom. Zelimo da ćigošemo nedostatak savjesti, da o- lju kreativnu imaginaciju, Roja Rod nnogih u Dubrovniku vlada, obori- no. Stari tvorački spontalitet, Roji Zg e odlikovao stanovnike Dubrovni- nost ili intelektualna poroznost. 3 moa se > 5 i tz o za, kog je podupirao čitav puk, taj | nn uu I a vorački spontalitet, sadašnji Du- 194, što nam ovo daje rdavu rovnik satire. Poznat nam je svi- kao da živimo pod ,niskim nebom ? ž na onaj velebni koncerat Dubrova- €,da samo šuplji kojekakovi importi “ke Glazbene Matice, kao početak blaže naš opori ukus. Sto da rekne- otvora svečanosti sv.. Vlaha. Ovaj 19 2 ovakvim Dubrovčanima, koje se koncerat nije davao sa naivnom € nalaze za vrijedno da svoje po- vjerom u maletijalag depjeb/filsar Neću 20 AP EOvorIno 7 O ko- stvo znanja, ukusa itd. kod mnogih ji su punili ou kad je bila Split stanovnika ovog grada, izašlo je na ska opereta : Tada A Do tom koncertu na vidjelo. Nehai, koji vali u manitestacijama (tragike li!) BL se pokazao prema ovoj priredbi, od + svojoj ličnoj tipičnost i ispali smo nas samih, daje nam sliku improvi- prostaci. zirane kulture, besavjesnosti, nadah- »itni je Dubrovnik znao svojom nute Ravanskim disputima, koja vla- mudrom upravom znamenit postati, da kod mnogih Dubrovčana. Dok se doprinašajući znanstvenoj evoluciji e za gostovanje Splitske operete i širenju Rulture između kulturnih >okazao-onaj veliki. uspjeh, - dotle. naroda: Vrijeme ruši spomenike, o- ovaj koncerat, koji baca u sjenu 'bara gradove, pokopava države“. sYe one operete, nije bio posjećen Nehaj građana Dubrovnika, poRo- onako, kako se dolikuje našem vat će (ako ovako nastavi) svaki po- gradu — Dubrovniku. Ovo podmeta- tez na podizanju njegovom. A do nje, da ništa u našem gradu, radi nas je da sačuvamo glas, gradu, ko- has samih ne može da uspije, obi- ji je bio slavan. Spriječite ovakove štinjuje se. Jednu priredbu, kakve sramote, Dubrovčani, na svome tlu, Dubrovnik rijetko može da čuje, a od vas samih. Ne budite psihički fo- kojom bi se mogli da diče i vele- sil, kog nikakve spoljne_ promjene bradovi, takvu priredbu posjećuje nisu Radre da pokrenu iz njegovog mali broj Dubrovčana, i dozvoljava uglibljenog duhovnog ležišta. Ime da pred strancima ispadnemo Rk.:o Vašeg grada, i sve ono Vaše, tako krvnici svojih največih momenata. veliko i lijepo, što _ drugi zaslužno Eto, kako mi pomažemo naše hvale, vi tako ubijate. Počnite po- kulturne institucije. A kako strane? magati svoj grad, i ono svoje, sto Isti nehaj ponovljen je pri davanju Vas diže u očima stranaca ,i tek oIlite Kuljaša“. Sve ovo daje nam tada ćete se moći nasladiti silnom pravo da ustvrdimo, da ili mi nije- lubavlju, spletenoj od nesalomljivih smo zreli za nešto takova (što pred- elemenata, koji sazdaše DUBROVA- stavlja veliku sramotu) ili da. smo ČKU DUŠ“ Vjerna slika tegoba našeg pomorstva. Dok brodovi. miruju, veliki broj našib pomoraca gladuje. Dok su ,privilegisani“ uvijek na. ukrcanju, dotle se one druge iskrcaje da čekaju bolje dane Dubrovačka rivijera Čuvari dubrovačke slobode a | 2. s so Dubrovački ,,miri od grada“ (K našem članku na 2 strani) ši