ao nije zakržljao. Ali a Cijena 2 Dinara BRAVA. o God. Ki Dubrovnik, 21 travnja 1934 godine Br. 7 a D Kako i zašio se D ubrovnika ubrovnik srozava na stepen obične palanke? U povijesti starih gradova ima jedna svetinja, jedna linija veli- kog uspona 1 razvoja stečena vremenom i krvavim trudom čita- vih generacija. Iu svetinju sva- tko poštuje, ona je blistava stra- 3 na, rezultanta rada svih velikih umnika tog grada injihovih ple-. menitih nastojanja. Međutim ne samo kod nas već i na čitavom svijetu se događa, da ljudi koji nemaju duboko u viđanje, koji ne umiju da sažale vlastitu dušu radi jada kojom ih zasipavaju drugi, troše vre- mena u neprijatnim snovanjima ili kojekakovim prljavim ih ra- čunskim osnovama. A tek onda, kaca vidu, da se počne umirati, tada počnu poput Gete-a, kad mu se je približava- la velika sjena, da traže malo više svjetlosti. I naš stari Dubrovnik počinje, da ko po konvencionalnom :e- ceptu biva sljepljivan od kojeka- kovih otpadaka i komadića. U- pada iz svoje objektivne, histo- rijske veličine u neku iluzornu, punu grotesknih stvarčica. Tako zostaje plagijat onog pravog Du- brovnika. Nijedan grad u našoj državi, nije toliko žrtvovao, ko- liko Dubrovnik. Možda ne postoji grad na svijetu, koji je toliko stradao, koliko Dubrovnik. D=2- nas počinju da o njemu pišu, da su ,umjetnici i mislioci izatkali svoju paučinu, u kojoj se koprca među utvarama muha imušica... Trebali da se prevrće dnev- nik, pa da se traži nešto slična... Jednom je rečeno, da netkome postati ružan, ne može doprinjeti koristi, onome koji je najnakaz- ipak preko sveg su Dubrovčani preiazili, ali kad je došla jedna stvar, stali su da se p.taju, dali je možda to istina. Poznato nam je, da je Dubrov- nik imao nekada Fmansijsku di- rekciju, koja je svršila u Podgo- rici. Imao je 1 Građevinsku di- rekciju koju je žrtvovao, jer je to tražio proces sređivanja. Za- tim je otišla i Državna Trgova- čka Akademija. A konačno gubi ono, što mu daje jedan čudan plasman među gradovima Zetske banovine. Dolazi ono, što Du- brovnik stavlja iza Cetinja, Ko- Sovske Mitrovice i Bijelog Polja. Ukida se Okružni Inspektorat u Dubrovnizu. Dali je ovo trebalo da se iz- ne- činiti praviti vješt, pa ići sa turistima ture često preko Lovčena? Ova- ko se zaklanja tamom čitava tra- vele? Ili se treba dicija 1 postaje nekom vrstom vještačke predstave. Nju nijesu mislili da stvaraju fijozofi i pje- snici Dubrovnika! Ili možda tre- ba da se netko zaklanja za stvar- nost? Ne smije se ni to vjerova- ti, da je Dubrovnik žrtva jedne klike; ali ne treba ni to zabo- raviti, da je on bio od uvijek ve- liki kulturni centar. — A da- nas, ostavili su ga daleko iza se- be, degradirali su ga. Dubrovnik nema čeg da se srami, niti da obara oči, jer se sa njegovom prošlošću mogu i jače države s pravom ponositi 1 da ljudi, koji imaju ovako sjajnu prošlost, imaju dosta moralne po- pudbine za nastojna vremena i iskušenja“. Ovo i ovako je ne- kada govorio i Dum Stojanović. Baš zato pozvani treba da vide, dokle je doveden 0 Dubrovnik i da se od njega ne pravi tipična palanka, što on nije, što ne može da bude, što neće da bude. Dubrovnik je u svjetskoj po- vijesti blještavo ime. To ime tre- ba mu sačuvati, jer je on to zaslu- žuje. Treba mu zagovarati po- moć, a ne rušiti ga, srozati na stepen obićne palanke, .jer sve ovo što se radi sa njim, nam sliku velikog nepoštovanja prema imenu njegovom, koje je najljepše, mnajsvetije i najčišće ostalo urezano u povijesti svega onoga, što je naše. — = Simfonijski koncerut Dubrovačke filhmrmonije Oduvijek su simfonijski kon- certi Dubrovačke filharmonije bi- li naročiti umjetnički doživljaj za grad Dubrovnik, pa pored dosa- danjih takovih, ovog smo puta imali prigodu slušati i jedan, na čijem se podiju pojavila gđa M. Matijević-sopran, u opernim ari- jama , Madame Butterflu“ 1,, A1- da“, te lijepom , Uspavankom od M. Regera, Interes je bio pojačan time, što se gđa Matije- vić pojavljuje poslije duge pauze. Svakako ona ima iskristalizirani sopran idolazi do punijeg izražaja tek u visokom registru ljudskog grla, dok o nižem i srednjm re- gistru se 1e može to reći. Razum- ljivo je, da je na to imalo veli- kog djelovanja i indisponiranost uslijed prehlade gđe Matijević, koja je inaće pokazala dobar smi- sao za predavanje pjevačke umje- tnosti. Željeli bi, da nam se gđa Matijević javi na koncertu speci- jalno posvečenog njenom pjevanju. Orhestar je svirao Griegovu ,Peer Gynt“ suitu dobro, pored nekojih neintonirajućih mjesta kod grupe drvenih puhaća. Ovom bi zgodom savjetovali Filharmoniji, da je već i vrijeme prestati sa eksperimentisanjem, te ne istupati na koncertu bez fagota, po što se već unapred zna, koliko će teško. odoljeti intonaciji drveni instru- menti, dok im fali temelj, koliko za njih toliko za ekvilibrij pu- noća zvuka u orhestru. Slušali smo i bravuroznu instrumentaci- ju Rimski-Korsakova u ,,Veliki Ruski Uskrs“ ouvertiru na temelju ruske crkve, koje je djelo orhestar otsvirao se dosta elana i zamaha. Dirigirao M* Vruticky dosta tem- peramentno, pogotovo Veliki Rus- ki Uskrs, dok za ,,Peer Gynt“ mislimo da bi nekoji stavci došli da pravog efekta ako bi se uze- li brzim pokretom, čime bi do- bili i na lakoći izvedbe. Koncerat je ostavio lijep uti- daje > o Judi naših pomoraca a Što je sa uređenjem pilotaže?? U zadnje vrijeme mnogo se je na sve strane govorilo I pi-| salo kako je apsolutno potreb- no i korisno da se čim prije | uredi obvezatna pilotaža za sve brodove koji stižu u naše luke, i poticalo se vlasti da to već jednom shvate i čim prije ure- de, jer bi se time mnogo olak- šao težak položaj naših bespo- slenih pomoraca. : Suviše je sa strane Rluba ka petana trg. mornarice učinjena prestavka na Ministarstvo i iz- rađen plan na kojoj bazi da se to uredi, ali: još do danas ne _ vidimo da je išta učinjeno utu svrhu. Jadni pomorci prepušte- ni su sami _ sudbini i stradanji- ma uslijed nerazumijevanja o- nih koji bi morali da se za to brinu. Dok se u Skupštini da- nomice apelira za isplatu zao- stalih subvencija i za novčanu pomoć vlade parobrodarskim društvima, dotle nikome ne pa- da na pamet da se zauzme za naše besposlene pomorce i da | se nađe način kako bi se inji- ma pomoglo. Jedan od mnogih načina je uvođenje obligatne pilotaže i to bi moglo da se uredi od- mah, jer bi time mnogi naši ka- petani dobili mogućnost da za- rade komad kruha za sebe i svoje obitelji. Kad je to već uvedeno u mnogim državama gdje je pomorstvo slabije raz- vijeno, zašto ne bi moglo i kod nas da se to uvede ? U zadnje vrijeme naš je grad često posjećen od mnogih ve- likih turist. parobroda, koji u- vijek trebaju pilota, pa da stvar bude jož žalosnija tu se dava prednost kapetanima dobro si- tuiranim, kojima to nije od po- trebe, a diže se zarada onima koji su dugo vremena bez na- mještenja i koji nužno trebaju zarade za prehranit svoje po- rodice. Do Roga je neka se po- brine. sak na publiku, koja je do pos- o ljednjeg mjesta ispunila svečanu E dvoranu oficirskog doma, koja je premala koliko za viši broj pub- like, toliko za razviće zvuka glo- maznosti orhestra, bezuslovno pot- rebitim sredstvom za jače uživa- nje simfonijskog koncerta“. 1.Š. niša dika Pesa Od dajte ib Kaki ša , diko iak i Ru RK M kadro io BGA ŠI ROZO si O I, Ki a vao odi hh Aa S ' šoka KR U MMA S O Ai akv laka, ša Malić Bb ota m / : Sa la A Ak ina hPa AEN Mao m sa goa