ao



nije zakržljao. Ali



a



Cijena 2 Dinara

BRAVA.



o

God. Ki







Dubrovnik, 21 travnja 1934 godine





Br. 7







a





D

Kako i zašio se D

ubrovnika



ubrovnik srozava

na stepen obične palanke?

U povijesti starih gradova ima
jedna svetinja, jedna linija veli-
kog uspona 1 razvoja stečena
vremenom i krvavim trudom čita-
vih generacija. Iu svetinju sva-
tko poštuje, ona je blistava stra-

3

na, rezultanta rada svih velikih
umnika tog grada injihovih ple-.
menitih nastojanja.

Međutim ne samo kod nas već
i na čitavom svijetu se događa,
da ljudi koji nemaju duboko u
viđanje, koji ne umiju da sažale
vlastitu dušu radi jada kojom ih
zasipavaju drugi, troše  vre-
mena u neprijatnim  snovanjima
ili kojekakovim prljavim ih ra-
čunskim osnovama.

A tek onda, kaca vidu, da se
počne umirati, tada počnu poput
Gete-a, kad mu se je približava-
la velika sjena, da traže malo
više svjetlosti.

I naš stari Dubrovnik počinje,
da ko po konvencionalnom  :e-
ceptu biva sljepljivan od kojeka-
kovih otpadaka i komadića. U-
pada iz svoje objektivne,  histo-
rijske veličine u neku iluzornu,
punu grotesknih stvarčica. Tako
zostaje plagijat onog pravog Du-
brovnika. Nijedan grad u našoj
državi, nije toliko žrtvovao, ko-
liko Dubrovnik. Možda ne postoji
grad na svijetu, koji je toliko
stradao, koliko Dubrovnik.  D=2-
nas počinju da o njemu pišu, da
su ,umjetnici i mislioci izatkali



svoju paučinu, u kojoj se koprca

među utvarama muha imušica...
Trebali da se prevrće dnev-
nik, pa da se traži nešto slična...

Jednom je rečeno, da netkome
postati ružan, ne može doprinjeti
koristi, onome koji je najnakaz-
ipak preko
sveg su Dubrovčani preiazili, ali
kad je došla jedna stvar, stali su
da se p.taju, dali je možda to
istina.

Poznato nam je, da je Dubrov-
nik imao nekada Fmansijsku di-
rekciju, koja je svršila u Podgo-
rici. Imao je 1 Građevinsku  di-
rekciju koju je žrtvovao, jer je

to tražio proces sređivanja.  Za-
tim je otišla i Državna Trgova-

čka Akademija. A konačno gubi
ono, što mu daje jedan čudan
plasman među gradovima Zetske
banovine. Dolazi ono, što Du-
brovnik stavlja iza Cetinja, Ko-

Sovske Mitrovice i Bijelog Polja.



Ukida se Okružni Inspektorat u
Dubrovnizu.
Dali je ovo trebalo da se iz-

ne-
činiti

praviti
vješt, pa ići sa turistima

ture često preko Lovčena? Ova-
ko se zaklanja tamom čitava tra-

vele? Ili se treba

dicija 1 postaje nekom vrstom
vještačke predstave. Nju nijesu
mislili da stvaraju fijozofi i pje-
snici Dubrovnika! Ili možda tre-
ba da se netko zaklanja za stvar-
nost? Ne smije se ni to vjerova-
ti, da je Dubrovnik žrtva jedne



klike; ali ne treba ni to zabo-
raviti, da je on bio od uvijek ve-
liki kulturni centar. — A da-
nas, ostavili su ga daleko iza se-
be, degradirali su ga.
Dubrovnik nema čeg da se
srami, niti da obara oči, jer se
sa njegovom prošlošću mogu i
jače države s pravom ponositi 1
da ljudi, koji imaju ovako sjajnu
prošlost, imaju dosta moralne po-
pudbine za nastojna vremena i
iskušenja“. Ovo i ovako je ne-
kada govorio i Dum Stojanović.
Baš zato pozvani treba da vide,
dokle je doveden 0 Dubrovnik i
da se od njega ne pravi tipična

palanka, što on nije, što ne
može da bude, što neće da
bude.

Dubrovnik je u svjetskoj  po-
vijesti blještavo ime. To ime tre-
ba mu sačuvati, jer je on to zaslu-
žuje. Treba mu zagovarati  po-
moć, a ne rušiti ga, srozati na
stepen obićne palanke, .jer sve
ovo što se radi sa njim,
nam sliku velikog nepoštovanja
prema imenu njegovom, koje je
najljepše, mnajsvetije i najčišće
ostalo urezano u povijesti svega
onoga, što je naše. —

=





Simfonijski koncerut Dubrovačke filhmrmonije



Oduvijek su simfonijski kon-
certi Dubrovačke filharmonije bi-
li naročiti umjetnički doživljaj za
grad Dubrovnik, pa pored dosa-
danjih takovih, ovog smo puta
imali prigodu slušati i jedan, na
čijem se podiju pojavila gđa M.
Matijević-sopran, u opernim ari-
jama , Madame Butterflu“ 1,, A1-
da“, te lijepom , Uspavankom
od M. Regera, Interes je bio
pojačan time, što se gđa Matije-
vić pojavljuje poslije duge pauze.
Svakako ona ima iskristalizirani
sopran idolazi do punijeg izražaja
tek u visokom registru ljudskog
grla, dok o nižem i srednjm re-
gistru se 1e može to reći. Razum-
ljivo je, da je na to imalo veli-
kog djelovanja i indisponiranost
uslijed prehlade gđe Matijević,
koja je inaće pokazala dobar smi-
sao za predavanje pjevačke umje-
tnosti. Željeli bi, da nam se gđa
Matijević javi na koncertu speci-
jalno posvečenog njenom pjevanju.

Orhestar je svirao Griegovu
,Peer Gynt“ suitu dobro, pored
nekojih neintonirajućih mjesta kod
grupe drvenih puhaća. Ovom bi
zgodom savjetovali Filharmoniji,
da je već i vrijeme prestati sa
eksperimentisanjem, te ne istupati
na koncertu bez fagota, po što se

već unapred zna, koliko će teško.

odoljeti intonaciji drveni instru-
menti, dok im fali temelj, koliko
za njih toliko za ekvilibrij pu-
noća zvuka u orhestru. Slušali
smo i bravuroznu instrumentaci-
ju Rimski-Korsakova u ,,Veliki
Ruski Uskrs“ ouvertiru na temelju
ruske crkve, koje je djelo orhestar
otsvirao se dosta elana i zamaha.
Dirigirao M* Vruticky dosta tem-
peramentno, pogotovo Veliki Rus-
ki Uskrs, dok za ,,Peer Gynt“
mislimo da bi nekoji stavci došli
da pravog efekta ako bi se uze-
li brzim pokretom, čime bi do-
bili i na lakoći izvedbe.
Koncerat je ostavio lijep uti-

daje

>
o

Judi naših pomoraca a

Što je sa uređenjem
pilotaže??



U zadnje vrijeme mnogo se
je na sve strane govorilo I pi-|
salo kako je apsolutno potreb-

no i korisno da se čim prije |

uredi obvezatna pilotaža za sve
brodove koji stižu u naše luke,
i poticalo se vlasti da to već
jednom shvate i čim prije ure-
de, jer bi se time mnogo olak-
šao težak položaj naših bespo-
slenih pomoraca. :

Suviše je sa strane Rluba ka
petana trg. mornarice učinjena

prestavka na Ministarstvo i iz-

rađen plan na kojoj bazi da se

to uredi, ali: još do danas ne _
vidimo da je išta učinjeno utu

svrhu. Jadni pomorci prepušte-
ni su sami _ sudbini i stradanji-
ma uslijed nerazumijevanja o-
nih koji bi morali da se za to
brinu. Dok se u Skupštini da-
nomice apelira za isplatu zao-

stalih subvencija i za novčanu

pomoć vlade parobrodarskim
društvima, dotle nikome ne pa-

da na pamet da se zauzme za
naše besposlene pomorce i da |

se nađe način kako bi se inji-
ma pomoglo.

Jedan od mnogih načina je
uvođenje  obligatne pilotaže i
to bi moglo da se uredi od-
mah, jer bi time mnogi naši ka-
petani dobili mogućnost da za-
rade komad kruha za sebe i
svoje obitelji. Kad je to već

uvedeno u mnogim državama

gdje je pomorstvo slabije raz-
vijeno, zašto ne bi moglo i kod
nas da se to uvede ?

U zadnje vrijeme naš je grad
često posjećen od mnogih ve-
likih turist. parobroda, koji u-
vijek trebaju pilota, pa da stvar
bude jož žalosnija tu se dava
prednost kapetanima dobro si-
tuiranim, kojima to nije od po-
trebe, a diže se zarada onima
koji su dugo vremena bez na-
mještenja i koji nužno trebaju
zarade za prehranit svoje po-
rodice. Do Roga je neka se po-
brine.





sak na publiku, koja je do pos- o
ljednjeg mjesta ispunila svečanu E

dvoranu oficirskog doma, koja je
premala koliko za viši broj pub-

like, toliko za razviće zvuka glo-

maznosti orhestra, bezuslovno pot-
rebitim sredstvom za jače uživa-
nje simfonijskog koncerta“.

1.Š.



niša dika Pesa Od

dajte ib

Kaki

ša

,
diko iak i
Ru RK M

kadro io
BGA ŠI

ROZO si O I,

Ki a vao odi

hh Aa S



' šoka
KR U
MMA S O Ai

akv
laka, ša

Malić

Bb ota



m / :
Sa la A

Ak ina
hPa AEN

Mao

m







sa goa