B : za PE EN O RJ o I Cijcna 2 Dinara RAVA ue E zi S Dubrovnik, 9 lipnja 19354 godine Br. 9 Lice | naličje našega doba 2 Tako je neki dan kliknuo je- dan gospodin, dok je opet jedan od ovamo reka» ,Dubrovnik je grad ne prošlosti, već sa prošlo- šću koji hoće, da ima svoju bu- ; Z a GLE . e . .. : dućnost'. To je uistinu lijepo rečeno! I tako je! Ali mi sluša- mo i O gr: tomo ć decenijama deklamacije, ii kulture, skladnosti, pi- i, ljepote historije, diplo- macije, begatstva; slušamo cita- te. [,Obliti privatorum, publica curate“' i tome slično, pokaziva- mo strancima spomenike stare slave, postajemo histerični ako nam neko dirne u naše pravo, trudimo se da sugeriramo svako- me opravdanost naših zahtjeva i mnogo još toga. Sve je istina, dakako, ali nije to sve što ima- 110. Jer ima nešto o ćemu šutimo kao zaliveni, pošto se bojimo ako progovorimo da se ne zacrveni- mo. Ali ako govorimo, onda je to oskudno ili suviše intimno. I- mali Dubrovnik danas kulturnu sredinu? Na ovo bi željeli kon- kretan odgovor. Poznavaoci pri- lika viđe: Da umjetnički vokalni i in- strumentalni koncerti nijesu po- sjećeni gotovo nikako i svrša- vaju redovno sa deficitom. Kazališne pretstave i preda- vanja isto tako. Prodaja knjiga po Rnjižarama je nikakva (osim funtliterature). Javni nasadi se uništavaju a- ko nijesu budno čuvani. Socialna higijena je na _ po- sljednjem mjestu (pogledajmo stanove sirotinje po zabačenim ulicama). | Ali zato: | Strane operete i dancingi su sjajno posjećeni i sve tamo iz- gleda ,kosmopolitsko“, sve je tu stručno i savršeno apartno! Novine sa rubrikom ,stonski proces“ se ,gutaju“ u preko hi- ljadu primjeraka dnevno i ako se netko nađe domišljat i štam- pa knjigu o tome učinit će do- “bar posao (cijena ne igra ulo- Qu). = Dsuje se po ulicama uprav Ročijački, duhovitost je zauzela bezoćni i bezobrazni smisao osobito prema ženama. Hoštaplerija jednog dijela o- mladine zauzima bulevarske razmjere. i tako dalje, itd. Da je Dubrovnik grad od pre- lava Dubrovniku!“ ko sto hiljada stanovnika dalobi se možda razumjeti da se u nje- mu nađe toliko ljudi nesklonih duhovnoj ljepoti i dobroti; ali ovako kada ima jedva nešto pre- ko osamnaest hiljada s okolinom, to se neda razumjeti. Jer u tom slučaju oni sačinjavaju gro 1 što je najgore to svak vidi jer je on na ulici, a dvorane zijevaju praz- ninom. Možda je ovo neugodno, nez- godno ili prestrogo ali je istini- to. A istina uvijek boli. Dubrov- nik će biti grad budućnosti, ako se pobrine da prečisti svoj dom i uvidi u ćemu je zapravo sada i u tom smjeru poradi na rege- neraciji. Treba otvoriti prozore i rasvjetliti ne samo stanove već i duše i savjest mnogima, pogoto- vo omladini, ako nam je do to- ga da nam bude uzdanica. Ina- če ono ,,Slava Dubrovniku mo- že da bude potpuno na mjestu. svom Uzora klusu ovogodišnjih moturanota nk Naša Gimnazija imala je ove školske godine 4 odjeljenja IV razreda sa 128 učenika. Ig uče- nika je završilo školsku godinu odličnim i vrlo dobrim uspjehom, pa su prema tome oslobođeni polaganja male mature. Poprav- ni ispit polagali su 37 učenika od koji su samo dva pala na godinu. 22. učenika pali su na godinu te imaju da ponavljaju razred. U VIII razredu Gimnazije bi- lo je 34 učenika; 3 su imala Slavković i slavRosići Imamo na dnevnom redu mon- stre-proces Konstantina Slavko- vića. Otkrile su se grozne stvari, istrazi je trebalo gotovo dvije i po godine da uđe u sve pojedi- nosti i sada o svemu sud po duž- nosti pretresa. Naša javnost i njeno ,,mišlienje“ t. j. novinstvo, trudi se iz svega grla, izdavaju se vanredna izdanja, kolportira se trkom po ulicama, kupuje se i svako se slovo guta, sna. JE dan list donosi mišljenje psihija- tara o seksualnoj invertiranosti njegove žene, po gradskim ulica- ma se na sva usta priča o pod- vizima te žene u prošlosti, mušŠ- karci iznose intimnosti, žene go- vore o toaletama 1 svilenom rub- lju (u cijeloj stvari je to najva- žnije) govori se o ljubavniku šo- feru, sve se to prekuhava, anali- zira, nadodava, kombinira, ulazi se u najsitnije detalje, kao u kakav najzamršeniji problem od kojeg zavisi preporod čovječan- stva. : Vrlo je male onih koji misle ozbiljno o samom slučaju i koji svode sve to na pravu mjeru, ka- rakterizirajući slučaj kao težak moralni pad društva koje je iz- bacilo Slavkovića, koja ga je po- moglo i pomoglo do zločina i optuženičke klupe. Nesumliivo, je da je poratni moral izbacio na površinu Stavi- skoga, Krigera, gđu Ano, Samuela Insula i ostale. To su dogođaji pvisokog evropskog stila“ 1 njih treba prepustiti sociolozima ve- ćeg kalibra. Ali kome ćemo pre- pustiti Slavkovića? Zar štampi, koja jedva čeka da se može stručno“ raspisati o njima i uči- niti ,,dobar posao ili modernoj literaturi, koja će ih još samo usavršivati u poslu ili možda jav- noj socialnoj zaštiti, koje uopće i nema? Ovo je slučaj eminentno našeg boljeg društva, onoga što se ku- pi po boljim familijama uz briđ, poker u visokom zatvorenom kru- gu i ovdje se ne nemože govo- riti o slabom i oskudnom odgo- ju, o nemanju sretstava, 0 osku- dici o pomanjkanju prilike 1 sli- čno. Ovdje se može raditi samo o razvijenom instiku. A kako se rezvija instikt i tko ga razvija? Kod nižeg staleža to može da bude glad, neodgoj, bijeda i nez- nanje, ali kod sitih može samo da bude hereditarna opterećenost, degeneracija, dekadenca, pervez- nost i obijest. Eto polja rada za moderne psihologe i sociologe. popravni ispit iz jednog predme- ta i sva su trojica prošli, prema tome svi su prinušteni na matu- ru. Tema iz srpsko-hrvatskog jezika je bila ,, Knjiga združuje pojedince i narode“ Učenici-ce VP razreda Prepa- randije s uspjehom su svi zavr- šili školsku godinu. Početkom ovog mjeseca obavljene su 1 ma- turalne radnje. Naslov pedagoške zadaće je bio: ,,Učitelj, dom i škola kao faktori obrazovanja“, a srpsko-hrvatske ,, Važnost oslobo- đenja i ujedinjenja za ekonom- ski i kulturni razvoj našeg na- roda“. Na Pomorsko-trgovačkoj aka- demiji održan je koncem svib- nja završni ispit, o kojem dono- simo na drugom mjestu. Svi su maturanti prošli, osim 4 koji su odbijeni tembarski rok. Kod Trgovačke Akademije su prepušteni na maturu svi učeni- ci, osim 5 koji su odbijeni iz jednog predmeta. Na Franjevačkoj, pak gimna-- ziji, sa pravom javnosti maturi su svi prepušteni učenici. Tema iz srpskog-hrvatskog jezika: ,,Ko- liko je istok i zapad utjecao na kulturu našeg naroda ?“. * Zbilja ovogodišnja klasa matu- ranata uistinu je primjerna. Tre- ba samo prelistati listove. koji su donijele izvještaje o pojedi- nim gimnazijama u državi, pa da vidimo uspjeh naših matura- nata. Danas, kad se u svijetu maj- muniše više nego ikad, kad kod omladine dosta toga zaudara na gniloću, kad umišljeni i beskraj- no tromi umovi umišljaju se ye- ličinama, onda nam može biti na čast ovakova klasa maturanata, koji ove godine završuju srednju školu. na polaganju za sep-- KE Bod id sk vid Is j dika MEA DVE Sai ji S E sa iii ZLA At