W sjednici Cijena 2.— Dinara Dr. Kosto Vojnović postavši sveu- čilišni protesor prenio je svoje poli» ičko djelovanje iz Dalmacije u ba- ku Hrvatsku, te je za zasjeda- 1878-1884 kin u Hrvatski sr. Kad se Narodna stranka slo- ia pod Khuenovim udarcima stupa ar Kosto u Mrazovićevu Neza- uu Narodnu stranku. Vojnovićev poli itičla rad u Zagrebu bio je opse- žau. Kao vrstan pravnik daje poli- tičke smjernice, a kao čestit čovjek prednjači nesalomljivosti i karakte- rod Antinacionalna masonerija zbaci ga sa sveučilišne katedre, a on i da- lje ostaje čvrst i postojan. Politički mu je rad zasnovan na znanstvenim osnovama, a ne na frazama i sofiz= mima, pa je i protivnicima morao im- ponirati. Prvi put u Saboru uzimlje riječ 14-X-1878 kao izvjestitelj adre- se na kralja. Slijede zatim njegovi značajni govori i izjave. Tako 17-I- 1879 drži veliki načelni govor o od- nošaju prema Austriji i Ugarskoj. Ističe, da je Hrvatska 1848 imala potpuno slobodne ruke stupiti u sa- vez bilo s jednim bilo s drugim na- rodom. Stupili smo u vezu s Ugar- skom, jer je bilo uvjerenje, da su za našu egzistenclju Madžari manje o- pasni nego li Nijemci. ,,Ali mi nismo, zagrmio je Vojnović, prema Ugarskoj kakva kolonija, niti kakva osvojena zemlja. Slobodno smo došli u doticaj s njom prije nekoliko stotina godina, pak smo bili uslijed dogođaja mačem od nje otrgnuti, te smo došli s dobro promišljenom voljom opet u svoje- voljni savez sa Ugarskom. Na sjednici od 9-VII govorio o hr- vatskom državljanstvu: ,,To državljan- stvo nije nikada prestajalo, dokle po- stoji Hrvatska. Zajedničkoga držav- ljanstva nigda nije bilo, sada ga bi- va i može ga jedaoput opet i ne bi- ti, Dogodilo se je to, da je baš ono zajedničko državljanstvo prestalo, ali ovo starodavno hrvatsko, ovo je tra- jalo i trajat će dokle bude Hrvatske '. Na sjednici od 20-XII-1879 raspra- vlja se o produljenju zakona o pri- vremenom ustanovljenju postotaka prihoda Hrvatske iz svih neizravnih poreza i drugih javnih do- hodaka. I tu Vojnović obrazlaže svo- je gledište u dokumentiranom govo- ru. Na istoj sjednici stavlja interpe- laciju i pita vladu, da li kani ,uzeti brze i shodne mjere, da se stane na put nesnosnome stanju, u kojem se nalazi zagrebačka gimnazija natrpa-- vanjem od preko 700 učenika i po kojemu se osujećuje napredak u na- uku, vršenje zapta i odgoj hrvatske mladeži“. Protiv produženja financijalne na- godbe sa Madžarima Oštro ustaje na od _16-VI 1880. Prikazuje brojkama, kako Ugarska pomoću na- godbe izrabljuje Hrvatsku, kako je iz nje isisala i posljednji krajcar i kako Se takvo stanje ne može dalje pod- nositi, jer će Hrvatska pasti na pravi Prosjački štap. Ne ćemo se natjecati rodoljubljem, tako on ističe, kako je Oobro rekao iedan član ove kuće. o sia Volnavići ua ivao saberi izravnih i_ dosta bi dobio“. Svak nosi u svome srcu ideal onoga, što bi nam imala biti Hrvatska, pa nosim i ja svoga. Kad će nam se on oživotvoriti? Kakva je negda bila Hrvatska, a kakova je sada? Bila je nedga velika palača svakim blagom Božjim i zemaljskim nakićena. Nešto od sile vremena, nešto od navale ne- prijateljske, a ponajviše od naše ne- sloge ostale su nam od nje razvaline. Mladi naraštaj zabrinjuje, da se sruši ono malo, što je stajalo toliko truda i toliko žrtava. Ali u ovom prvom katu što smo ga sagradili, ne dopu= štamo, da budemo opet u našoj kući najmovnici. Cuvajmo stražu, da nitko niti kroz prozor, niti kroz vrata u kuću ne uniđe.' O tom istom predmetu govorio je na sjednici od 22-VI. Vojnovića je boljelo čuti ,iz klupe visoke vlade, da ona smatra državnopravne odno- šaje definitivno uređene između Hr- vatske i Ugarske. Kaže da se samo iskrenim i međusobnim pouzdavanjem mogu uspostaviti dobri i korisni od- nošaji među jednom i drugom kralje- vinom. Ja neznam kako bi mi to po- uzdanje stekli? Nastojali smo 7 go- dina, a nismo bili sretni doći do _to- ga. Dapače što vidimo? Vidimo, da ljudi, koji brane pravo zemlje onako, kako je ono u zakonu nagodbenom utemeljeno, ozloglašeni su kao ne- prijatelji Ugarske, kao njezini mrzi- telji“. -Na sjednici od 20 lipnja ustaje Vojnović odlučno protiv uvađanja mađarskog jezika u hrvatske škole i urede te završava: ,Ako je netko napadao tuđi posjed, pa. makar bio jači, makar bio milionar, a onaj koji se napada bio samo bogac, koji ne- ma nego komadić zemlje od koje ži- ve, pa što bi ste Vi rekli, kad bi to- me bogcu prijatelj rekao: Što ćeš se jadniče boriti s takvim bogatašem ? Priječiš li mu danas nasilje, sutra će on opet napasti, pa ti ne će _ko= ristiti nikakva obrana. Svaki posjed- nik i najsiromašniji, treba da brani svoje i odbija svaku silu. Opetuje li se napadanje, ima se i opet braniti, jer kad tim ne bi ništa drugo polu- čio, nego što bi svoje pravo potvrdio, U drugom saborskom zasjedanju 1881-4 ustrajao je Vojnović u obranu narodnih prava. Tako na sjednici od 7-VI 1884 kaže: ,,Opazio sam više puta u našoj najnovijoj povjesti oma- lovažavati ustrpljivost i duševnu sna- gu, kojom Hrvatska raspolaže, a ipak povjest nam dokazuje da je ovo _ze- mlja, kojom nije lasno upravljati, da da je Hrvatska šarac, koji tako lasno ne trpi konjanika, i da ih je dosta znala zbaciti. Neka se dakle ne oma- lovažuje Hrvatska i neka se ne po- uzdaju njezini neprijatelji u neke pri- rodne pojave, koje mogu zabašuriti i zasljepiti one, koji nepoznadu ovu zemlju niti vide preko dlana svoje ruke“. God. 1881 ovako završava svoj govor: ,Ne znam, hoće li mi biti dozvoljeno još, za koje vrijeme dignuti glas u ovom saboru, ne znam, nema bar donekle o a Prilike našeg hoteljerstva i dobra posjeta stranaca Zadnji smo put prikazali, da se naš grad reklamira ne pljačkom, već poštenim cijenama. I uistinu za svakog je gosta bez razlike staleža najglavnije pita. nje cijena i svaki se _ najprije o tome informira, pa onda odluči kamo će putovati. Najnezgodnije je pak, kad se iznenadi u izmje- ni cijena na više, naročito sa do- računavanjem za razne takse, poslugu 1 slično. U koliko smo informirani cijene 1 kvalitet op- skrbe u našim hotelima i pen- sionima zadovoljavaju, osobito u manjim radnjama. O ovomu bi trebale voditi računa neke veće radnje, čiji koufor 1 ostalo što se gostu daje nije bolje, ako ne nađe negdje 1 slabije, od manjih radnja, čije su cijene znatno niže. Ali nije i ne može biti glavno mjerilo, da neka radnja imade po svom broju soba _ i naslovu prvi rang, jer se ne može ubra- jatt u red modernih 1 prvokla- snih hotela hotel, koji nm. pr. odgovarajući Pri- konfor. Bez tekuće vode 1 koliko će mi biti dozvoljeno prebiva- ti u ovoj zemlji, kojoj sam prava va- zda poštovao, ljubio i branio, alineka mi bude dozvoljeno da moje riječi ako bi bile posljednje. budu uprav- ljene na zemaljsku vladu i da joj ka- žem mirnom dušom da se Hrvatskom lasnije može vladati slobodom nego li nasiljem, da se u Hrvatskoj može sunce slobode pomrčiti, ali za kratko vrijeme, jer se je narodna svijest u svakom hrvatskom srcu tako uvrije- žila, da ju nije više moguće istrgnu- ti“. Na sjednici od 31-X govori: .,Ja se nadam da će u Hrvatskoj nastati još gora vremena za ljude koji su valjani zastupnici hrvatske državne misli i koji tu misao u narodu šire. Ja se nadam još i daljnjim progoni- ma, nadam se još i veće bezobzirno- osti, jer poznam energičnu volju nje- gove preuz. bana, jer poznam tako- djer osjećaje koje njegovi doglavnici ćute“. Nadalje raspravlja Vojnović o nesuzbijanju uvreda nanešenih hrvat- skom narodu, o slavenskom pitanju, hrvatskom pitanju, dvoličnoj politici Austrije, o Srbima, o ustavnoj borbi, o tradicijama, hrvatskim pravicama, o slabosti ustavnog sistema, o opoziciji u Hrvatskoj i t. d. Dr. Kosto Vojnović bio je političar stare škole, koja je cijeli svoj rad u javnom životu temeljila na poštenju, karakternosti i istini. Vojnoviću je bila najružnija svaka laž. Bez svake demagogije branio je prava našega naroda protiv Madžara. Istina mu je bila jedino mjerilo u političkoj borbi. Strastven uopće nije bio. Njega su mogli voditi samo duboka načela i duboke ideje, kojima se jedino kla- njao. stojnog inventara ne može biti hote: prvog reda, što kod nas izgleda ipak imade. Izuzevši par hotela 1 pensiona nije kod nas. konfor ni približno ono, što bi prema prilikama trebalo biti. Mi znademo da je danas teško izvađati i manje investicije, ali to nije nemoguće za svakog kao t. pr. za dionička društva, čije radnje rade vrlo dobro i uz do- sta visoke cijene. Sto je neop-_ hodno potrebno izvršiti za qusa- vršenje radnje, ipak bi se mora- lo učiniti. Nije nam svrha da ovdje obra- djujemo ovo pitanje, a još ma- nje da podvrgavamo kritici po- jedine hotele 1 pensione, već da objektivno upozorimo na neke stvarne manjkavosti, koje bi mo- gle biti na štetu našeg grada 1 prometa stranaca, ai za same dotične radnje. | Baš zbog ovih razloga i zbog interesa prometa stranaca pome- nut ćemo jedan slučaj. Imali smo prilike vidjeti čak pletene sjeda- lice u .,Baru“ jednog prvorazre- dnog hotela, Tko to ne vidi 1 ne može vjerovati u kakovu se stanju nalaze te pletene sjedali- ce: večinom su istrošene, a ne- ke napola razasute. Uz to smo informirani. da i sa restaurater- Skim priborom i još nekim dru- gim stvarima nije mnogo bolje. Kad se to vidi u jednom inače lijepom ambijentu izgubi se sva- ki drugi lijep 1 dobar utisak, te kod ovakovog stanja uzalud je dobra reklama i stručno vodstvo. Nadamo se pak, da će vlasni- ci ipak uvidjeti sve ove manjka- vosti, ali kad oni ipak ne bi pokazali dovoljno razumjevanja, onda bi trebalo da se zato po- brinu drugi faktori, koj dolaze u obzir za promicanje 1 zaštitu interesa našeg turizma. Nesmijemo se osvrtati na to što je ovogodišnja sezona u na- šim krajevima mnogo bolja, ne- go što su bile prošle i na tomu: osnivati nadu, da će i u buduće biti ista tako. Vlasnici hotela 1 pensiona treba da svoje radnje drže uredno i usavršavaju prema: potrebi i prilikama vremena. Pored urednog držanja i vo- đenja radnja, te umjerenih cije- na, jednako je važno ako ne i važnije dobra 1 sistematska re- klama. Ovo pitanje nije kod nas još dobro uređeno, i ako se na (Nastavak na 2 strani)