ose nalazimo 1 . zvoliti da _ strani kapital bude. u onemogućiti. Neophodna je Rs per 1 KJ pi pa jasa o 2 Cijena 2.— dinara Dubrovnik, 15 rujna 1934 godine Br. 16 Od siranog kapilala i siranih radnika Često je bilo govora preko raznih novina i konterencija o stranom kapitalu 1 stranom rad- ništvu koje je kod nas angažira- no, te su u više navrata podignu- ti protesti 1 tražena zaštita na- ših domaćih interesa i domaćeg radnog svijeta. Mi nijesmo pro- tivnici plasiranja stranog kapi- tala u neka poduzeća gdje ne- dostaje domaćeg kapitala, ali smo čvrstog mišljenja, da bi pri tom morali bezuslovno biti zaštićeni u prvom redu naši privredni, socijalni, nacionalni i ostali inte- resi tako, da strani upliv ne mo- že nikako biti, na štetu naših domaćih interesa, pogotovo da ne bi uživao veću zaštitu od doma- ćeg. Mora se stoga strogo i prvenstveno voditi računa o na- šim prilikama i sredini u kojoj nesmijemo do- neku ruku suveren, da bude kao neka država nad državom. Eksploatiranje naše = zemlje i našeg radništva ili zapostavlje- nje naših domaćih interesa 1 radništva po stranom kapitalu i osobama, treba na svaki naćin po- treba dati što veću mogućnostt domaćem svijetu da se time ko- fist; Jer. Do, dosadašnoj praksi, sva su glavna i rentabilnija mje- sta u stranim poduzećima u ru- kama inozemaca i sva dobit ide inozemstvu. Treba inače razlikovati stran- ce koji investiraju svoj kapital u nepokretne objekte, od onih koji dolaze u svrhu momentalnog i- skorišćenja konjukture našeg tr- žišta, le se. nakon toga vraćaju sa lako stečenim kapitalom u svoju zemlju. Oni koji dolaze u spekulativne svrhe i iskorišćava- nje te konjukture nanašaju nam najveće štete, jer oni iskoriste bezobzirno sve što mogu, samo da se što više okoriste i da na- grnu što više novca. Ovakav na- čin rađa morao bi se sasvim 0- nemogućiti i zabraniti, te ne do- zvoliti posao, nego samo onome tko pruži. I da će ostati kod nas bar par godina bezpre- kidno 1 da će stečeni novacopet uložiti kod nas. Stranim radnicima, Eoraaiiih stručnjacima, kakovih mi nema- mo, imao bi se dozvoliti rad sa- mo za kraći rok kao nekakovim nčiteljima, dočim se nekvalifiko- vanom stranom radništvu, kojeg pak imađemo 1 na pretek, ne bi smijelo ni u jednom slučaju do- zvoliti rad, jer. se to ne dade ničim opravdati. Ovo konačno mora biti jasno svima 1 žalosno je, kad bi trebalo tek dokazivati. U potrebljavanje stranog kapi- tala 1 strane radne snage dozvo- ljava se i treba da bude upuće- no samo u svrhu jačanja našeg blagostanja, a nikako pak za o- slabljenje. Mi znamo, da ima kod nas specialno nekih grana pri- vrede, kao nan. pr. hoteljerstvo, gdje je potrebna 1 pomoć stra- nog kapitala, ali baš u ovoj gra- ni treba pri tomu voditi najveću brigu i tražiti najviše garancije u smislu onog što smo do sada istakli. Ovo je naročite važnosti, jer se radi _ o najdelikatnijoj 1 vaj- važnijoj grani privrede u Du- brovniku te je to 1 ogledalo na- ših općih prilika, kao 1 naše kul- ture. Po ovome nas strani svijet prosuđuje: Ako gost n. pr. ne bude zadovoljan ili inače steče slabo iskustvo u hotelu i sa svi- jetom s kojim dolazi u dodir, neće on pokazati prstom na pra- vog uzročnika, nego na naš grad i prilike. U ovoj grani privrede nesmijemo dozvoliti nikakove ek- sperimente i treba da na vodstvu pojedinih radnja naročito glavnih budu prokušani i solidni ljudi, koji bar donekle imadu smisla 1 ljubavi za naš grad i naše pri- like. Dubrovnik je općenito poznat kao središte prometa stranaca kod nas, a koji svojom starom kultaužom, znamenutim spomeni- cima, a napose svojom poznatom čistoćom, 1 ljepotom prirode pri- vlači sve više i više najbolju svjet- sku turističku publiku. O ovim činjenicama treba zato da vodi računa svaki gradjanin Dubro- vnika, a na osobit način pak o- ni koji tu imaju neposrednog in- teresa, kao i dužnost da se bri- nu za promet stranaca i njegov dobar glas i uspjeh. — Nikome i za ničiji interes ne smijemo dozvoliti upropaštavanje tako te- ško postignutih uspjeha i naših privrednih interesa. Pošto su baš na ovom polju znatno povrijedjeni i najslabije zaštićeni naši interesi nameće se neizbježiva nužda, da se što pri- je izvrši reogranizacija u smislu Štrajk u Gruzu U gruškoj luci kod utovariva- nja 1 istovarivanja robe u bro- dove 1 željeznice, kao i kod po- sala u vezi stim, uposlen je naj- veći broj nekvalitikavanih radni- ka Socijalni 1 ekonomski polo- žaj njihov je više nego bijedan: uz težak i naporan posao 1 uz bijedne nadnice izloženi su sa- movolji poslodavaca. Razlog je svemu ovome u prvom redu, što nisu ničim uređeni . odnosi rad- nika i poslodavca te tako bar donekle reguliran 1 osiguran položaj naših radnika. Radnici su iznosili svoje pravedne zah- tjeve, a kad su se većim dijelom organizirali u stručno sindikalnu organizaciju pružila im se mo- mogućnost, da preko organizaci- je preduzmu jaču akciju, Kad ta nastajanja nisu kod poslodavca uspjela radnici su pretprošlog ponedjeljka = obustavili — mirno 1 bez ikakvog incidenta posao. Tako jei danas i, kako nas uvjeravaju radnički funkcijoneri potrajat će dok se ne urede odnosi radnika 1 poslodavaca. Između ovih, a u sudjelovanje vlasti, vođeni su u više navrata pregovori, ali do danas bez ko- načnog rezultata. Uspjeh je toga ipak bio, da je sa strane poslodavaca u .mislu čl. 860 i 860-a Općeg Građ. Zako- nika izdan _ Io ov. mj. pis nagrade“ za radnike uposle- ne u gruškoj 1 gradskoj luci kod utovarivanja i istovarivanja robe u brodove i željeznice.i za po- slove tim skopčane. Po tom ,,ras- pisu“ radno vrijeme traje 8 sati, a to se raspoređuje ljeti između 6120 sati; a zimi između 7 1 19 sati, a što se pak prepušta poslodavcima. Prekovremeni rad, a taj ne smije biti više od 2 sa- ta dnevno, plaća se sa 50 posto povišice, a noćni rad sa 100 po- sto povišice. Noćnirad za linij- ske parobrode naplaćuju se pak samo sa 50 posto povišice. Rad- nicima, koji radeći u smjenama, rade u nedjelju, mora se dati u ponedjeljak odmor od 36 sati. To isto _ važi i za radnike, koji bi radili nedjeljom i bez smjene ili drž. praznicima. Rad nat. zv. akord, koji je inače načelno za- branjen, ne smije preći 8 sati dnevno, niti iznos pogodbe može potreba i koristi naših domaćih privrednika, našeg grada i čitave naše javnosti. Tome nek posluže i nek na to posjete i ovi redci. ,, Ras- biti manji od minimuma ustanov- ljene nadnice. Najvažniji je dio u raspisu u- stanovljenje minimalnih = plata radnicima. Nekvalifikovanim rad- nicima (nosačima) za rad na dr- vu 1 kominama plaća se Dinara gs posuta, a:Din.“ 6 za rad s ostalom robom. Slagačima (šu- vadurima) za rad _na drvu i ko- minama plaća se_ Din. 5.75 na sat, a za rad na ostaloj robi Di- nara uglja, koksa, bakra, pakovane rudače 1 rinfusa, kao 1 oko o- stale robe u rasutom stanju. Ta- da su plaćeni Din. 6 po satu. Vinčmani, montisti 1 brojači uad- nica imaju Din. 7.50 po satu. Raspis dalje cdređuje način isplate nadnica, otkaz (koji se vrši po zakonu. o riješavanje sporova. Poslodavci su sve odredbe ra- spisa proglasili za njih obave- atnim do-31I ožujka 1935. Obratili smo se nakon ovoga na jednog od prestavnika rad- ničke organizacije, koji nam je izjavio: »Pošto_ je po svim pitanjima ekonomsko-socijalne prirode po= stignut sporazum između pre- stavnika Općeg Rad. Saveza u ime sekcije obalnih radnika i poslodavaca, prestavnici radnika, jer. vjeruju u pravdu zemaljskih zakona, traže da _ se unese ova klauzula, koja bi mogla posluži- ti kao garancija za izvršavanje ovog sporazuma: »Ovaj zapisnik smatra se Rao kolektivni ugovor, sklopljen izme- đu potpisatih poslodavaca i pre- stavnika Općeg Radničkog Save= za u ime njihove sekcije obalnih radnika, ali za slučaj da se potpi-' snici ne bi pridržavali bilo boje tačke ovog sporazuma i bilo pra- ma kojem organizovanom ili ne- organizovanom radniku, Općem Radničkom Savezu — podružnici pristoji pravo radi neodržavanja bilo koje tačke sporazuma podići tužbu redovnom nadležnom sudu“. »Netom = poslodavci prihvate ovu klauzulu i potpišu sa pre- stavnicima Općeg Rad. Saveza — obalni radnici nastupit će posao u punoj disciplini, jer će tek ta- da biti uvjereni da su svojim vlastitim snagama poboljšali svoje | re prilike, a ekonomsko-socijalne sva druga obećanja poslodavaca neće zanimati radnike, jer oni poslodavcima više ništa ne vje- ruju“ 6.50. Izuzetak je rad kod| radnjama) i I a Sapi dje košta ija il odi