Dubrovnik, na Uskrsenje 1935 Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena dinara 3.— Uprava i adm. Dubrovnik Br. 27 U slavu USKRS Riječ nade i spasenja čovjeka, «Nacije i Covje- čansiva. Riječ, koja se u ne- artikuliranim zvukovima javlja na usnama samr- nika. Riječ, koja odzvanja u- tješno u najtežim danima obolii stradanja, u vremenu moralne pustoši čovječan- stva. | Za KRiječ, koja draži instinkt pojedinca i zajednice u borbi sa nevoljama života. . Wema Uskrsa bez Kal- varije, ni Pobjede bez stradanja. Pobožni dubrovački puk vrvio je svake nedjelje u Njegov hram ':da Ga na Križnom putu prati od getsemanskog vrta do Kal. varije. Svakog puta došao je do izražaja osjećaj puka opojenog osjećajem veli- | čanstvenosti žrtve nagra- đene Uskrsnućem. Uskrs znači pobjedu života nad smrti, to jest Dobra nad lim, pobjedu Istine nad Laži. Ulstani, Čovječe! Pri- ključi se redovima ne- ustrašivih boraca, prože- tih čvrstom vjerom Uskrs- nuća. Kad čuješ uskrsna zvo- na sjeti se da čovječanstvo već devetnaest vijekova slavi Onog koji je uskr- osnuo iz mrtvih. Pridruži se nepreglednim povor-. kama koje Mu svake go- dine na ulasku u Jeru- salem kliču: Hosana Sine Davidov! Našim pomorcima Današnji broj našeg lista po- svetismo pomorskoj snazi Du- brovnika. U čednim granicama i prama financijalnim mogućno- stima nastojali smo da prikažemo ulogu današnjeg Dubrovnika u našoj trgovačkoj mornarici. Shvatljivo je i opravdano da nekadašnja pomorska velevlast ima i danas, u novom pomorskom životu, prvu riječ. Nadovezujući sadašnjost na prošlost, Dubrovnik u svom daljnjem razvoju ima od- ređen pravac. Privlačna snaga mora djelovala je u tolikoj mjeri na stari Dubrovnik, da je u moru našao vrelo života i napretka, sve uslove slobodnom razvijanju malenog primorskog grada. Kontinuirani nastavak pemor- skih tradicija čini da Dubrovnik i danas ide ovim određenim prav- cem. | zato smo prikazujući s anje naše trgovačke mornarice, nakon teških brodoloma opće privrednog karaktera, morali svrnuti malo u prošlost. Bar letimičan pogled na izumrli život naših jedara i škvera neka vam osvježi uspo- menu na faze pomorskog života, na nekadašnji pomorski Dubrov- nik, koji se tigao i borio, ali koji od prvih početaka do danas nije nikad postavio tačke. Ni onda kad su se spustila jedra pred parnom pogonskom snagom, jer jeitada Dubrovnik, preživlju- jući zajedno sa ostalim našim Pri- morjem jednu od najtežih kriza, bio prvi koji se je utekao revolucio- narnom izumu da novim energija- ma održi vezu sa cijelim svijetom. Znamo i svijesni smo toga da našu trgovačku mornaricu ne čine samo brodovi i brodovlasnici. Bez onih koji se od svoga djetinskog doba ljuljaju na valovima dubo- kog i proždrljivog mora nema cje- line. Tako je bilo u prošlosti, tako mora da bude i u sadašnjosti. Dubrovačka Galija iz XVI v. Model lva Zacagne Odlična garda naših pomoraca, plejade onih koji su godinama neustrašivo gledali u plavu grob- nicu i bili spremni da u borbi sa nevjernim elementom izdrže do kroja, do posljednjeg daha, stvorila je nekadašnjem Dubrov- niku snagu i blagostanje, slo- bodu i kulturu. Poklonimo se stoga kostima mrivih naših sinova rasutim po svim. morima svijeta, gdje su ne- utješeni od svojih najmilijih našli smrt u valovima mora, njihove hude sreće i varljive nade. Po- klonimo se i odajmo dužno po- štovanje onima, koji su kroz vijekove na brodovima svojih dubrovačkog pomorstva Uloga dubrovačke luke u pomorskoj trgovini Da se dovoljno ocijeni uloga naše luke, koja joj je u sadašnjosti i bu- dućnosti namijenjena u pogledu na- še pomorske trgovine, treba prven- stveno spomenuti u kratkom uvodu neke historijske činjenice. Historia magistra vitae! Nekada nije bilo Dubrovnika, a niti ikakvog naselja, gdje se sada nalazi Dubrovnik. Teren, na kojem se sada nalazi Dubrovnik, izgledao | je sasma drugačije. Kuda uđemo s Pila u Grad dolazimo na Placu, gdje je prije izgradnje Grada bilo močvarno tlo. S desne strane su se pomalo podizale gole hridine, koje su stršile nad morem, a s lijeve stra- ne na podnožju Srđa rasla je šumi- ca — Dubrava, Bjegunci iz postradalog Epidaura skloniše se na ove gole hridine i tu sagradiše svoje prve kućice. Bje- | gunci kao bjegunci ne imađahu ni- šta, a one gole _hridine_ bez polja, oranica, pašnjaka i šuma ne davahu im nikakovih uslova za život. Iza Srđa nalazio se — za njih tada — neprijatelj, a pred sobom su imali široko more, Ovo je more_ za njih pretstavljalo i oranice, i polje, i pa- šnjake i šume. Ovo more je trebalo : obrađivati, da se dobije nasušni kruh za prehranu i održanje. I more učini svoje. Iza kako su se prvobitni romanski naseljenici preli- li u bujicu iza Srđa, nadolazećeg mladog i zdravog jugoslovenskog plemena, koje Gradu dade hrvatski biljeg razvi se na tim golim hridina- ma i na tom močvarnom terenu po- morsko trgovački grad velikog zna- čenja, a ime i karakter dadoše mu prvi naseljenici Dubrave. 3: Zastava sv, Vlaha prokrči puteve po svim morima, da iz svih strana svijeta donese zaradu svojih sinova u njihovu Dubravu. Ova zarada iz pomorske trgovine stvori blasosta- KA S PULENNENASTOKEREC NTI MEIN ZOO AL PA nada daleko pronijeli ime Dubro- vnika i barjak su. Vlaha. Našoj dubrovačkoj mornarici uspjelo je da se održi u teškoj svjetskoj krizi parobredarstva, zahvaljujući spretnosti brodovlas- nika i ličnim žrtvama pomoraca. More je naša nada i naša sretnija budućnost, do koje nas sa uspjehom mogu voditi samo zajednički napori bredovlasnika i pomoraca !