Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ
Izlazi dva puta mjesečno
Cijena dinara 2—
Uprava i adm. Dubrovnik















E Cod dl

Dubrovnik, 16 svibnja 1935

Br. 29



U našoj se zemlji poslije rata znatno

razvio turizam. Sa strane svih faktora po-
X. svcćuje se tome pitanju velika pažnja, ali
mi izgleda da se nije zašlo dovoljno u bit

samoga problema, pak da prama tomu ne<
ma niti jednog sistematskog i planskog
rada.

Kako god se odgovori na pitanje, što je

. turizam, svakako treba u njemu razlikovati

X dva bitna momenta,



Turizam općenito uzevši može se na-

zvati posjećivanje stanovitih mjesta u svr-

hu razonode, odmora, oporavka ili liječe-
nja, odnosno posjećivanje stanovitih mjesta

radi specijalnih atrakcija, koja ta mjesta
pružaju bilo radi prirodnih krasota, bilo ra-
di historijskih spomenika,

U jednu riječ turizam pretstavlja migra-
ciju pučanstva na razna mjesta,

U toj

stanovitih mjesta treba sa stanovišta narod-

migraciji cdnosno posjećivanju

no privrede razlikovati dva bitna i potpu-

ono odijeljena momenta.



Prvi bi momenat bio da se tako izrazim
unutarnji, a drugi vanjski,

Pod unutarnjim momentom: treba razu-
mjevati naš domaći turizam tj, posjećivanje
stanovitih naših mjesta od strane domaće
publike, a pod vanjskim momentom treba
razumjevati posjećivanje naših mjesta od

strane inostrane publike,

Oba su momenta vrlo važna i obim tre-

oba bez dvojbe posvetiti veliku pažnju. Do-

maći turizam ima svoje posebno značenje,
a vanjski posebno.

Domaći turizam ima svoju kulturnu i po-
litičku vrijednost sa opće tačke gledišta, a
sa privredne strane ima lokalnu vrijednost
t.j. ima svoje značenje u podizanju stano-
vitih krajeva. Nitko neće osporiti, da je
vrijedno i potrebno založiti se za ovakav
turizam,

Naprotiv vanjski turizam ima veliko svo-

vrede,

Dok domaći turizam znači cirkulaciju
novca u zemlji, odnosno jednostavno reče-
no prebacivanje para iz jednog našeg dže-
pa u drugi naš džep, dotle vanjski turizam
znači priljev stranog novca u našu zemlju,
znači donos strane valute, znači poboljša-
nje naše trgovačke bilanse, znači snaženje i

Ud povećanje narodnog blagostanja,

Vanjski turizam je jedini, koji stvarno
donosi korist našoj narodnoj privredi kao
cjelini,

Ako se imaju pred očima ovdje iznese-
ne činjenice, nije teško pogoditi, kojim pu-
tem treba udariti, ako se hoće od turizma
imati one koristi, koje i druge zemlje iimaju.

Nepotrebno je ovdje dokazivati, koju ko-
rist ima od turizma, Francuska, Italija i Švi-
carska, Ta je korist ogromna, a također je
i pozitivna činjenica, da ta korist dolazi od
t. zv. vanjskog turizma.

Ako se dakle želi imati koristi od turi-

/ Zma sa općeg privrednog gledišta, onda je

logično da se i jača pažnja mora posvetiti

| baš vanjskom turizmu t. j, jednom plan-



Poći?

1) skom i sistematskom radu, da se što više
1 inostrane publike dovede u našu zemlju.

. Kako ćemo to uraditi i kojim putem

Treba stvar shvatiti čisto poslovno, Tu-

je značenje sa općeg gledišta narodne pri-.

Ima li naša zemlja tu najbolju marku ili
je treba tek tražiti?

Ne želim da budem  preuzetan, ali - ću
ovdje ispričati jedan istiniti dogođaj, Baš u
maju mjesecu prošle godine posjetila je je-
dna grupa Engleza Dubrovnik. Jedan ugle-
dan član te grupe rekao mi je »Ima li smi-

sla da putujem u Veneciju, kad sam vidio"

Dubrovnik«,

Ovim riječima ne treba komentara. Du-
brovnik je biser naše zemlje, Dubrovnik je
Kruna naših gradova, Dubrovnik je takova
turistička marka, kakove na daleko nema,
a pogotovo nema druge tako jake marke u
našoj zemlji,

U Dubrovniku se našlo na okupu sve,
što jedan kraj može da dade u svakom po-
gledu,

Dubrovnik je historijski
raznim

$rad, prepun
spomenicima, opasan monumental-
nim zidinama. Skoro svaki kamen ima svo-
je historijsko značenje. Nema na svijetu
nigdje slučaja, da je na tako malenom pro-
storu sazidano u jedinstvenoj harmoniji to-
liko monumentalnih građevina,

Dubrovnik ima subtropsku foru, njego-
va okolica obiluje živopisnim narodnim no-
šnjama.

U Dubrovniku vlada blaga zima, tu ne
pada snijeg, I ako u nekoliko godina jednoć
pade, već nakon nekoliko sati izčezne, Lje-

.udaljen je samo sat. i pol



Koncentrirani turizam

“0 Bliža okolica Dubrovnika pruža takove
varijacije, da takovih nema nigdje na svije-
tu.U prvom redu dolazi Boka Kotorska, ve-
ličanstvi fjord, koji se tek vidi u nordij-
skin zemljama, |

Neposredna blizina hercegovačkih varo-
šica sa svojim muslimanskim - pučanstvom
pruža sliku Orjenta, koja se-i u Turskoj. vi-
še ne vidi.

Orjen poviše Hercegnovog posut snije-
$om podesnim za zimski šport do konca
maja pruža najinteresantnije varijacije, a
automobilske
važnje.

dne vrate u moru kupat,

Kad spomenem još veličanstvo Durmi-
tera, planine hercegovačke, rjetkosti crno-
treba li

još išta da se vidi, kako takove turističke

Sorske sa Lovćenom i Cetinjem,

marke nema nigdje na svijetu,

U Maglić planini lov na vukove, na
Durmitoru lov na medvjede, a oko Trebi-
nja lov na pastrve.

Gdje se ovoliko raznih momenata može
spojiti na jednom mjestu, a sve dohvatljivo
u nekoliko sati vožnje?

Treba li argumenata, da se dokazuje ka-
ko je logična potreba naše zemlje, da skon-
centriše na Dubrovnik i njegovu bližu i da-
lju okolicu svu pažnju u akviziciji posjeta
inostrane publike,



U jutro se ljudi idu skijat, da se po po-

Francuzi o Dubrovniku

U velikoj grupi uglednih francuza
koji su na turneji »Du Tourisme
Francais« posjetili Dubrovnik, nala-
zic se je advokat i pjesnik gosp.
Henry Gadon, koji je zajedno sa svo-
jim suputnicima bio začaran ljepota-
ma prirode i arhitekture našeg gra-
da. Još istog dana pod neposrednim
impresiama nove sredine, gosp. Hen-

ry Gadon spjevao je odu Dubrovni-.

ku, te je predao gosp. Ukasu, koji je
za mjesni Putnik tumačio uglednim
strancima znamenitosti našeg grada.
Svi učesnici grupe izjavili su svoje
potpuno zadovoljstvo  aranžmanom
izvedenim od ovdašnjeg Putnika, ko-
ji ih je van programa počastio na po-
vratku iz Trstenog zakuskom u ov-
dašnjoj Gradskoj Kafani.

A Raguse

Que tes cyprčs me soient doux et propices,
Raguse et que ta mer me soit complice

Et qu'abordant A ton rivage heureux,

Sur tes vieux murs je berce mon caprice
Au doux regard de tes filles de feu.

De !' Orient porte claire et fatale,

Sois ma maitresse ainsi que fut Omphale
Au fier Hercule et que perdu dans toi
Jaie respirć ta fleur tranquille et pale.
A ta fontaine 6 ville enivres moi.

Combien de fois, pris a ton sortilčge,

De tes palais aussi blancs que la neige,
De tes murs ocres et de ton air vainqueur
Ai je suivi comme un riant cort€ge

Le defilć qui chante avec mon coeur,

Seul, etranger, trčs loin de ma patrie,
Je laisse aller ta sombre rčverie

Qu čveille en moi ta laiteuse clartć
En contemplant avec mčlancolie

Variante



| Tes souvenirs d'antique liberte !
Les douslepars de ta libre beaute!

Henry Gadon
18 avril 1935

triše cijela turistička pažnja naše zemlje.
Tu treba da se radi po planu i sistematski,
ako se želi imati realne koristi sa općeg
privrednog gledišta,

To je tako jasno, da se je smatrao po-
nukanim i naš generalni konsul u New-
Yorku gosp, Dragomir Janković, da na ovu
pažnju našim nadležnim
krugovima, Živeći u stranom svijetu, pra-
teći kretanje strane publike i poznavajući
njezin ukus i njezine želje napisao je u
svom izvješću slijedeće:

»Bit će sveta ona ruka, koja udari te-
»melj razvitku ne rasutog turizma, već kon-
»centrisane rivjere, Od ovog centra širit će
»se turizam dalje i uzimati više manje pro-
»izvoljnu formu«.

Gosp. Dragomir Janković baš predlaže
da taj koncentrisani turizam bude naš kraj
sa Dubrovnikom kao centrum,

PRVA La. osi od u ke ću PARE IK DA ES > o dod

činjenicu svrati



A