Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno _ Cijena dinara 2— Uprava i adm. Dubrovnik Dubrovnik, 15 lipnja 1935 Br: 37 magma ovice budućnosti Dubrovniku Dva najvažnija privredna pitanja Dubrovnika — Naše pomorstvo i naš turizam U pomorskom broju »Dubrave«, koji je izašao u oči Uskrsa, napisao sam članak o pomorskoj ulozi du- brovačke luke, Tu sam konstatirao, da Dubrov- nik ima da zahvali jedino pomorskoj trgovini sve ono što ima i što ga či- ni Dubrovnikom, t. j; Krunom naših gradova. Polazeći sa te tačke gledišta kao prvi privredni problem Dubrovnika otskače pomorstvo, Problem pomorstva je složen, a ne jednostavan. Tu u prvom redu dclazi pitanje trgovačke mornarice, onda pitanje izgradnje luke, za tim pitanje raznih uređaja u luci, pitanje javnih carinskih skladišta. Kao hit- na sastojina ovih elemenata dolazi pitanje izgradnje željezničkih spo- jeva, nadalje pitanje željezničke ta- rifne politike. Samo ovako u novinskom članku nabačeni niz pitanja daje na prvi mah osjetiti njihovu zamašitost kao i težinu u njihovom rješavanju. Da | se ta pitanja mogu. uspješno rješiti potrebno je u prvom redu, da se nji- hova potreba podjednako osjeti u svim krugovima, koji treba _ da se brinu o napretku Grada, kao, tako- djer i u onim krugovima, koji će od uspješnog i povoljnog rješenja ovih pitanja prvi imati direktnu korist. Ako potrebu tih i takovih pitanja ne osjete napred spomenuti intere- sirani krugovi, i ako se ti krugovi za njihovo povoljno rješenje ne zalaže potrebnom energijom, onda to više nisu pitanja, koja zahtijevaju svoje praktično izvođenje, već to mogu biti problemi u glavi teoretičara, preko kojih život prelazi i ne osvr- čući se na iste. Ova konstatacija kad se dobro analizira naći će svoju potvrdu. Analiza pojedinih — pomorsko-tr- govačkih pitanja, koje sam gore le- timično nabacio, dati će i odgovor na sve prigovore, zašto smo tu za- postavljeni, zašto ovdje nismo u- spread. . Ne postoji problem u tome da nam netko nešto da, nego _je pro- blem u tome da sami tražimo i na- đemo puta i načina, kako ćemo ne- što uzeti, gdje se može i mora uzeti, kao također u tomu, što ćemo sami učiniti i poduzeti. Osim ovih. pomorsko-trgovačkih pitanja, čiji kompleks sačinjava gla- vni, skoro jedini prirodni problem Dubrovnika, postoji još jedan pro- blem također od velike važnosti, okoji također treba posmatrati sa = istog gledišta kao i pomorsko-trgo- vački problem, a to je problem tu- rizma u Dubrovniku, Problem turizma također je va- žah i sastoji se od mnogo raznih pi- tanja. Nabacit ću ih nekoliko: U prvom redu potreban je plan za izgradnju i regulaciju grada, iz- gradnja cesta i promenada, podiza- nje i uređenje parkova, saobraćajna povezanost pojedinih mjesta bliže i = dalje okolice, podizanje ugostitelje = skih objekata podesnih za primanje nika bio skoro jednak, ove $ostiju raznog ukusa i nejednake potrošne moći, razvitak raznih spor- tova, stvaranje raznih stalnih atrak- cija, podizanje više zavoda za razo- nodu kao i takvih za veći umjetni- čki užitak, pitanje sistematskog i planskog rada na propagandi u zem- lji 4 na strani, zimskih, proljetno- jesenskih i ljetnih posjetilaca, pita- nje načina za osiguranje potrebitih financijalnih sredstava i njihove na- cionalne upotrebe, s tim u vezi pi- tanje budžetiranja gradskog prora- čuna. Spomenuo sam ova dva krupna privredna problema za to, jer sam uvjeren da o njima odnosno o njiho- vom pravilnom rješenju zavisi bu- dućnost našega grada. Spomenuo sam ih i za to, da podsjetim sve one, kojima leži na srcu napredak grada, da su dužni svima ovdje nabačenim pitanjima posvetiti naročitu pažnju. To za to, jer sam uvjeren da samo i jedino građani ovoga grada, ili bo- lje rečeno njihova građanska soli- darnost spojena sa jakom energijom i potrebitom požrtvovnošću može cva pitanja povoljno i uspješno rješiti. Bez građanske solidarnosti, bez do- voljne energije i potrebite požrtvov- nosti ta se pitanja neće rješiti, na- protiv mi ćemo biti mimoiđeni, ži- vot će proći mimo nas, bez nas ai protiv nas. Onda će biti kasno kri- viti bilo koga, jer krivnja je u nama. Bilo bi potrebno i korisno, kada bi naši građani malo dublje analizi- rali već prama svome zvanju svako pojedino od nabačenih pitanja i upo- Veličanstvena manifestacija dubrovačke duše roslava spomen-križa na Srđu. — Katolička vjera u starom Dubrovniku bila je nosilac svih duhovnih kapitala. — Govor diecezanskog biskupa Dr. Josipa Carevića. Proslava spomen-križa na Srđu održana je u znaku veličanstvene manifestacije vjerske svijesti i sinov- ske privrženosti dubrovačkog puka rimokatoličkoj Crkvi. Na trajnu spomen najvećeg doga- đaja u povijesti ljudstva — Dubrov- nik, koji je uvijek bio duboko prožet katoličkim i narodnim — duhom, podiže na vrhu Srđa Križ, da se ovjekovječi spomen 1900-godišnjice smrti i uskrsnuća Spasitelja. Jednostavan je to spomenik po svojoj koncepciji, impozantan po položaju, a neslomljiv po čvrstoj vjeri, koja mu je temelj sazidala. U budućnosti ostaće ne samo kao va- žan dokumenat osjećaja savremenih generacija, već i kao kazalo puteva dubrovačke duše. ida Na Duhovski ponedjeljak još u ju- tro rano grad je vrvio neobičnim ži- votom. A već tada po serpentinama Srđa išle su mase hodočasnika koje PRVO ZAK EO I LE JAREK OVO RAK ALI] (OOO E ZA ET ORKA znali se sa svakim pitanjem do te- melja. Bez tačnog i svestranog po- znavanja pojedinih pitanja ne može se iste ispravno i povoljno rješavati. Ako mi vrijeme i zvanje dozvoli ja ću pokušati da neka pitanja u na- rednim brojevima pobliže osvijetlim i tako doprinesem svoj udio njiho- vom što tačnijem poznavanju, a pra- ma tome i pripomognem da se stvo- ri baza za njihovo povoljno rješa- vanje. Andrija Ćurlin. Promet putnika u Dubrovniku (U razdoblju od 1 januara do 1 maja 1935, upoređen sa podacima za isto razdoblje prošle godine). Glavna karakteristika ovogodišnje proljetne sezone: broj domaćih put- nika manji, a Stranih veći; ukupni broj noći veći od lanjskoga. Jugoslaveni u god. 1934, putnika 3.440, noći 24.948; u g. 1935 putnika 2.138, noći 20.762. Inostranci putni- ka 3.632, noći 30.935, u g. 1935 put- nika 4.085, noći 35.704. Ukupno Ju- goslovena i inostranaca u $. 1934 putnika 7.162, noći 55.883, u g. 1935 putnika 6.823, noći 56.466. Jedno- dnevni izletnici u g. 1934 putnika 4.981, u g. 1935 putnika 4.097. Pu- tnika 1 izletnika u g. 1934 12.033, noći 55.883, u g. 1935 putnika 10.920, noći. Podaci za prva četiri mjeseca ove $odine pokazuju, da je promet put- nika u Dubrovniku doživio izvjesne promjene u poredbi sa prošlom go- dinom. Dok je lanjske godine raz- mjer između domaćih i stranih put- godine znatno je porastao broj stranih put- nika, dok je u isto vrijeme broj do- maćih putnika opao, tako da među putnicima, koji su boravili u gradu, 60% otpada na stranu a 40% da na Ša, ža) daću publiku. Kod broja noći raz- mjer je za stranu publiku još povolj- niji, tako da preko 63% noći otpada na strane državljane, a na domaće oko 37%. Također je opao i broj je- dnodnevnih izletnika, koji nisu no- ćili u Dubrovniku, i koji nisu uzeti u obzir u gornjem računanju. Putnici, koji su boravili u Dubrov- niku kroz navedeno razdoblje, pro- sječno su se u njemu zadržali 8.25 dana. Premda je ukupni broj putnika manji od broja zabilježenog lanjske godine, treba istaknuti, da je broj siranih putnika znatno porastao, a također i ukupni broj noćivanja, ta- ko da je konačni rezultat ipak bolji od lanjskoga. Kad se uzme u obzri, da je ove godine izostao veliki broj Nijemaca iz Reicha radi poteškoća, koje su nastale uslijed neriješenog pitanja deviznog kliringa, ovogodi- šnji rezultat prometa putnika u Du- brovniku doista je odličan. Sve veći i veći broj stranih putnika stavlja Dubrovnik među izrazite centre in- ternacionalnog turizma, što je od ve- like važnosti ne samo za grad Du- brovnik, nego i za plaćevnu bilancu zemlje. orificirajući se u vjerskom zanosu nijesu obazi- rale na vrućinu ni teškoću puta. Najveći je broj staraca koji su željeli prisustvovati svečanom obredu a zbog fizičke iznemoglosti nijesu bili u stanju da prevale naporni put u procesiji bez odmora. Mnogo prije pontifikalne sv. Mise sakupio se je pobožni narod dubro- vačkog i konavoskog dekanata pod barjacima i raspelima. Biskup je pre- ko megafona govorio i onima pred crkvom o značaju ove proslave, glo- znamenite — dubrovčane koji su prožeti vjerskim inspiracija- ma stvorili velika i trajna djela na političkom, kulturnom 1 ekonom- skom polju. Katolička vjera bila je u starom Dubrovniku nosilac svih du- bovnih kapitala a za uzdarje Du- brovnik postaje luč i predvodnik katolicizma na čitavom Balkanu, Poslije biskupove propevijedi kre- nula je impozantna procesija grad- | skim ulicama. Lumbardijeri su bili predvodnici iza kojih su se nizale sve konavoske župe sa svcjiim sve- čenicima, zatim župe stonskog deka- nata od kojih je najbrojnije bila za- stupana župa Trsteno predvođena od uglednog starine-župnika Don Danka Lepeša. Procesija je kroz gradska vrata krenula na Ploče iza Grada odakle je počeo uspon serpentinama Srđa koje su sve do vrha bile posute cvi- jećem. Sunce je grijalo svom sna- gom. Vrućina skoro nevodnosljiva a narod još i dalje bez predaha pjeva vjerske pjesme i napaja se pobjedo- nosnim čuvstvom. Šarenilo barjaka piužalo je impozantnu sliku naroči- | to po onim serpentinama koje se S. probijaju šumovitim dijelom Srđa. zx 2 m. “ Zajedno sa narodom i klerom pje- | šačio je i Preuzvišeni biskup, koji je po dolasku procesije na određeno mjesto izvršio blagoslov Križa. Na- rod se je poklonio pun oduševljenja svetom simbolu. Triumialno dominirajući nad či- tavim Dubrovnikom Križ za vječna vremena ima da bude živi svjedok našeg duha, naše odanosti rimokato- | ličkoj vjeri i Svim tekovinama po kojima je vjera učinila Dubrovnik žarištem = kršćansko-katoličke kul- ture. Narod se je razišao. Najveći broj vratio se je opet serpentinama Srđa dok su nekoji ostali na Bosanci _ a među njima i Preuzvišeni biskup. U veselom raspoloženju i pjevanju na- rodnih pjesama proveli su tamo cijelo poslije podne do sumraka. ki: ag