Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ
Izlazi dva puta mjesečno _
Cijena dinara 2—
Uprava i adm. Dubrovnik























Dubrovnik, 15 lipnja 1935

Br: 37







magma

ovice budućnosti Dubrovniku

Dva najvažnija privredna pitanja Dubrovnika — Naše

pomorstvo i naš turizam

U pomorskom broju »Dubrave«,
koji je izašao u oči Uskrsa, napisao
sam članak o pomorskoj ulozi du-
brovačke luke,

Tu sam konstatirao, da Dubrov-
nik ima da zahvali jedino pomorskoj
trgovini sve ono što ima i što ga či-
ni Dubrovnikom, t. j; Krunom naših
gradova.

Polazeći sa te tačke gledišta kao
prvi privredni problem Dubrovnika
otskače pomorstvo,

Problem pomorstva je složen, a
ne jednostavan. Tu u prvom redu
dclazi pitanje trgovačke mornarice,
onda pitanje izgradnje luke, za tim
pitanje raznih uređaja u luci, pitanje
javnih carinskih skladišta. Kao hit-
na sastojina ovih elemenata dolazi
pitanje izgradnje željezničkih  spo-
jeva, nadalje pitanje željezničke ta-
rifne politike.

Samo ovako u novinskom članku
nabačeni niz pitanja daje na prvi
mah osjetiti njihovu zamašitost kao
i težinu u njihovom rješavanju. Da

| se ta pitanja mogu. uspješno rješiti

potrebno je u prvom redu, da se nji-
hova potreba podjednako osjeti u
svim krugovima, koji treba _ da se
brinu o napretku Grada, kao, tako-
djer i u onim krugovima, koji će od
uspješnog i povoljnog rješenja ovih
pitanja prvi imati direktnu korist.

Ako potrebu tih i takovih pitanja
ne osjete napred spomenuti intere-
sirani krugovi, i ako se ti krugovi za
njihovo povoljno rješenje ne zalaže
potrebnom energijom, onda to više
nisu pitanja, koja zahtijevaju svoje
praktično izvođenje, već to mogu
biti problemi u glavi teoretičara,
preko kojih život prelazi i ne osvr-
čući se na iste.

Ova konstatacija kad se dobro
analizira naći će svoju potvrdu.

Analiza pojedinih — pomorsko-tr-
govačkih pitanja, koje sam gore le-
timično nabacio, dati će i odgovor
na sve prigovore, zašto smo tu za-
postavljeni, zašto ovdje nismo u-
spread.

. Ne postoji problem u tome da
nam netko nešto da, nego _je pro-
blem u tome da sami tražimo i na-
đemo puta i načina, kako ćemo ne-
što uzeti, gdje se može i mora uzeti,
kao također u tomu, što ćemo sami
učiniti i poduzeti.

Osim ovih. pomorsko-trgovačkih
pitanja, čiji kompleks sačinjava gla-
vni, skoro jedini prirodni problem
Dubrovnika, postoji još jedan pro-
blem također od velike važnosti,
okoji također treba posmatrati sa
= istog gledišta kao i pomorsko-trgo-
vački problem, a to je problem tu-
rizma u Dubrovniku,

Problem turizma također je va-
žah i sastoji se od mnogo raznih pi-
tanja. Nabacit ću ih nekoliko:

U prvom redu potreban je plan
za izgradnju i regulaciju grada, iz-
gradnja cesta i promenada, podiza-
nje i uređenje parkova, saobraćajna
povezanost pojedinih mjesta bliže i
= dalje okolice, podizanje ugostitelje

= skih objekata podesnih za primanje

nika bio skoro jednak, ove

$ostiju raznog ukusa i nejednake
potrošne moći, razvitak raznih spor-
tova, stvaranje raznih stalnih atrak-
cija, podizanje više zavoda za razo-
nodu kao i takvih za veći umjetni-
čki užitak, pitanje sistematskog i
planskog rada na propagandi u zem-
lji 4 na strani, zimskih, proljetno-
jesenskih i ljetnih posjetilaca, pita-
nje načina za osiguranje potrebitih
financijalnih sredstava i njihove na-
cionalne upotrebe, s tim u vezi pi-
tanje budžetiranja gradskog prora-
čuna.

Spomenuo sam ova dva krupna
privredna problema za to, jer sam
uvjeren da o njima odnosno o njiho-
vom pravilnom rješenju zavisi bu-
dućnost našega grada. Spomenuo
sam ih i za to, da podsjetim sve one,
kojima leži na srcu napredak grada,
da su dužni svima ovdje nabačenim
pitanjima posvetiti naročitu pažnju.
To za to, jer sam uvjeren da samo i
jedino građani ovoga grada, ili bo-
lje rečeno njihova građanska soli-
darnost spojena sa jakom energijom
i potrebitom požrtvovnošću može
cva pitanja povoljno i uspješno
rješiti.

Bez građanske solidarnosti, bez do-
voljne energije i potrebite požrtvov-
nosti ta se pitanja neće rješiti, na-
protiv mi ćemo biti mimoiđeni, ži-
vot će proći mimo nas, bez nas ai
protiv nas. Onda će biti kasno kri-
viti bilo koga, jer krivnja je u nama.

Bilo bi potrebno i korisno, kada
bi naši građani malo dublje analizi-
rali već prama svome zvanju svako
pojedino od nabačenih pitanja i upo-





Veličanstvena

manifestacija dubrovačke duše

roslava spomen-križa na Srđu. — Katolička vjera u starom Dubrovniku bila
je nosilac svih duhovnih kapitala. — Govor diecezanskog biskupa
Dr. Josipa Carevića.

Proslava  spomen-križa na Srđu
održana je u znaku veličanstvene
manifestacije vjerske svijesti i sinov-
ske privrženosti dubrovačkog puka
rimokatoličkoj Crkvi.

Na trajnu spomen najvećeg doga-
đaja u povijesti ljudstva — Dubrov-
nik, koji je uvijek bio duboko prožet
katoličkim i narodnim — duhom,
podiže na vrhu Srđa Križ, da se
ovjekovječi spomen 1900-godišnjice
smrti i uskrsnuća Spasitelja.

Jednostavan je to spomenik po
svojoj koncepciji, impozantan po
položaju, a neslomljiv po čvrstoj
vjeri, koja mu je temelj sazidala. U
budućnosti ostaće ne samo kao va-
žan dokumenat osjećaja savremenih
generacija, već i kao kazalo puteva
dubrovačke duše. ida

Na Duhovski ponedjeljak još u ju-
tro rano grad je vrvio neobičnim ži-
votom. A već tada po serpentinama
Srđa išle su mase hodočasnika koje
PRVO ZAK EO I LE JAREK OVO RAK ALI] (OOO E ZA ET ORKA
znali se sa svakim pitanjem do te-
melja. Bez tačnog i svestranog po-
znavanja pojedinih pitanja ne može
se iste ispravno i povoljno rješavati.

Ako mi vrijeme i zvanje dozvoli
ja ću pokušati da neka pitanja u na-
rednim brojevima pobliže osvijetlim
i tako doprinesem svoj udio njiho-
vom što tačnijem poznavanju, a pra-
ma tome i pripomognem da se stvo-
ri baza za njihovo povoljno rješa-
vanje. Andrija Ćurlin.



Promet putnika u Dubrovniku

(U razdoblju od 1 januara do 1
maja 1935, upoređen sa podacima
za isto razdoblje prošle godine).

Glavna karakteristika ovogodišnje
proljetne sezone: broj domaćih put-
nika manji, a Stranih veći; ukupni
broj noći veći od lanjskoga.

Jugoslaveni u god. 1934, putnika
3.440, noći 24.948; u g. 1935 putnika
2.138, noći 20.762. Inostranci putni-
ka 3.632, noći 30.935, u g. 1935 put-
nika 4.085, noći 35.704. Ukupno Ju-
goslovena i inostranaca u $. 1934
putnika 7.162, noći 55.883, u g. 1935
putnika 6.823, noći 56.466. Jedno-
dnevni izletnici u g. 1934 putnika
4.981, u g. 1935 putnika 4.097. Pu-
tnika 1 izletnika u g. 1934 12.033,
noći 55.883, u g. 1935 putnika 10.920,
noći.

Podaci za prva četiri mjeseca ove
$odine pokazuju, da je promet put-
nika u Dubrovniku doživio izvjesne
promjene u poredbi sa prošlom go-
dinom. Dok je lanjske godine raz-
mjer između domaćih i stranih put-
godine
znatno je porastao broj stranih put-
nika, dok je u isto vrijeme broj do-

 maćih putnika opao, tako da među

putnicima, koji su boravili u gradu,
60% otpada na stranu a 40%



da

na Ša, ža)



daću publiku. Kod broja noći raz-
mjer je za stranu publiku još povolj-
niji, tako da preko 63% noći otpada
na strane državljane, a na domaće
oko 37%. Također je opao i broj je-
dnodnevnih izletnika, koji nisu no-
ćili u Dubrovniku, i koji nisu uzeti u
obzir u gornjem računanju.

Putnici, koji su boravili u Dubrov-
niku kroz navedeno razdoblje, pro-
sječno su se u njemu zadržali 8.25
dana.

Premda je ukupni broj putnika
manji od broja zabilježenog lanjske
godine, treba istaknuti, da je broj
siranih putnika znatno porastao, a
također i ukupni broj noćivanja, ta-
ko da je konačni rezultat ipak bolji
od lanjskoga. Kad se uzme u obzri,
da je ove godine izostao veliki broj
Nijemaca iz Reicha radi poteškoća,
koje su nastale uslijed neriješenog
pitanja deviznog  kliringa, ovogodi-
šnji rezultat prometa putnika u Du-
brovniku doista je odličan. Sve veći
i veći broj stranih putnika stavlja
Dubrovnik među izrazite centre in-
ternacionalnog turizma, što je od ve-
like važnosti ne samo za grad Du-
brovnik, nego i za plaćevnu bilancu
zemlje.

orificirajući

se u vjerskom zanosu nijesu obazi-
rale na vrućinu ni teškoću puta.
Najveći je broj staraca koji su željeli
prisustvovati svečanom obredu a
zbog fizičke iznemoglosti nijesu bili
u stanju da prevale naporni put u
procesiji bez odmora.

Mnogo prije pontifikalne sv. Mise
sakupio se je pobožni narod dubro-
vačkog i konavoskog dekanata pod
barjacima i raspelima. Biskup je pre-
ko megafona govorio i onima pred
crkvom o značaju ove proslave, glo-
znamenite — dubrovčane
koji su prožeti vjerskim inspiracija-
ma stvorili velika i trajna djela na
političkom, kulturnom 1 ekonom-
skom polju. Katolička vjera bila je u
starom Dubrovniku nosilac svih du-
bovnih kapitala a za uzdarje Du-
brovnik postaje luč i predvodnik
katolicizma na čitavom Balkanu,

Poslije biskupove propevijedi kre-

nula je impozantna procesija grad- |

skim ulicama. Lumbardijeri su bili
predvodnici iza kojih su se nizale
sve konavoske župe sa svcjiim sve-
čenicima, zatim župe stonskog deka-
nata od kojih je najbrojnije bila za-
stupana župa Trsteno predvođena
od uglednog  starine-župnika Don
Danka Lepeša.

Procesija je kroz gradska vrata
krenula na Ploče iza Grada odakle
je počeo uspon serpentinama Srđa
koje su sve do vrha bile posute cvi-
jećem. Sunce je grijalo svom  sna-
gom. Vrućina skoro nevodnosljiva a
narod još i dalje bez predaha pjeva
vjerske pjesme i napaja se pobjedo-
nosnim čuvstvom. Šarenilo barjaka

piužalo je impozantnu sliku naroči- |
to po onim serpentinama koje se S.

probijaju šumovitim dijelom Srđa.

zx

2
m.
“

Zajedno sa narodom i klerom pje- |

šačio je i Preuzvišeni biskup, koji je
po dolasku procesije na određeno
mjesto izvršio blagoslov Križa. Na-
rod se je poklonio pun oduševljenja
svetom simbolu.

Triumialno dominirajući nad či-
tavim Dubrovnikom Križ za vječna
vremena ima da bude živi svjedok

našeg duha, naše odanosti rimokato- |
ličkoj vjeri i Svim tekovinama po

kojima je vjera učinila Dubrovnik
žarištem = kršćansko-katoličke  kul-
ture.
Narod se je razišao. Najveći broj
vratio se je opet serpentinama Srđa
dok su nekoji ostali na Bosanci _ a
među njima i Preuzvišeni biskup. U
veselom raspoloženju i pjevanju na-
rodnih pjesama proveli su tamo
cijelo poslije podne do sumraka.









ki: ag